Tau Mena kua Lata ia Tautolu ke Fehola Kehe Mai Ai
“Ko e fuifui he tau gata gagau na e, ko hai kia ne tala age kia mutolu ke fehola he ita ne tatali?”—MATA. 3:7.
1. Ko e heigoa falu fakataiaga he Tohi Tapu ke he fehola?
KO E heigoa e manatu haau ka logona e koe e kupu “fehola”? Liga manatu he falu e fuata taulekaleka ko Iosefa ne hola kehe mai he tau fakaohoohoaga mahani feuaki he hoana a Potifara. (Kene. 39:7-12) Ka e liga manatu he falu e tau Kerisiano ne fehola mai i Ierusalema he tau 66 V.N., he omaoma ke he hatakiaga a Iesu: “Ka kitia e mutolu kua pātakai a Ierusalema he tau kau . . . kia fehola a lautolu ha i Iutaia ke he tau mouga; ko lautolu foki ha i loto he māga ia, kia o kehe a lautolu.”—Luka 21:20, 21.
2, 3. (a) Ko e heigoa e kakano mooli he tuhituhi ha Ioane ko e Papatiso ke he tau takitaki fakalotu? (e) Fakamalolō fēfē e Iesu e hatakiaga ne foaki e Ioane?
2 Ko e tau fakataiaga ne totoku i luga ne putoia e fehola mooli. He vahā nei, ma e tau Kerisiano ne teitei ke haia he tau motu oti he lalolagi, kua ha ha ai e lata mafiti ke fehola he puhala fakatai. Ne fakaaoga e Ioane ko e Papatiso e kupu “fehola” he puhala ia. Fakalataha mo lautolu ne o mai ke kitia a Ioane ko e tau takitaki lotu Iutaia ne fia tututonu nukua nakai talitonu ke he tokihala. Ne onoono hifo a lautolu ke he tau tagata noa ne papatiso ko e fakamailoga he fakatokihala. Nakai matakutaku ai, ne fakatapakupaku e Ioane e tau takitaki lotu fakatupua ia: “Ko e fuifui he tau gata gagau na e, ko hai kia ne tala age kia mutolu ke fehola he ita ne tatali? Kia fua mai a mutolu e tau fua ke lata mo e tokihala.”—Mata. 3:7, 8.
3 Ne nakai tutala a Ioane ke he fehola mooli. Kua hataki a ia hagaao ke he fakafiliaga hane hau, ko e aho ita lahi; ti fakaofo e ia e tau takitaki fakalotu ka hao a lautolu he aho ia, to lata ia lautolu ke moua mai e fua ne fakakite aki e fakatokihala ha lautolu. Fakamui, ne vihiatia fakakelea e Iesu e tau takitaki fakalotu—ko e aga kelipopo ha lautolu ne fakakite ko e matua mooli ha lautolu ko e Tiapolo. (Ioane 8:44) He fakamalolō e hatakiaga fakamua atu ha Ioane, ne fakahigoa e Iesu a lautolu ko e “tau fanau he tau gata gagau” ti hūhū: “To fehola fefe a mutolu he fakahala i Kehena?” (Mata. 23:33) Ko e heigoa e kakano ha Iesu ke he kupu “Kehena”?
4. Ko e heigoa e kakano ha Iesu ke he Kehena?
4 Ko Kehena ko e pahua i fafo he kaupā ha Ierusalema ne tugi e tau otaota mo e tau gati tino he tau manu mamate. Ne fakaaoga e Iesu e Kehena ko e fakamailoga he mate tukulagi. (Kikite e lau 27.) Ko e hūhū haana hagaao ke he fehola mai i Kehena ne fakakite ko e vahega he tau takitaki fakalotu pihia kua latatonu mo e moumou tukulagi.—Mata. 5:22, 29.
5. Fakamooli fēfē he fakamauaga tala e mooli he hatakiaga ha Ioane mo Iesu?
5 Ne lafi he tau takitaki Iutaia e tau agahala ha lautolu he favale ki a Iesu mo e tau tutaki haana. Fakamui, tuga he hataki e Ioane mo Iesu, ne hoko mooli mai e aho ita lahi he Atua. Ko e mena ia, ko e “ita ne tatali” ne lauia e matakavi pauaki, ko Ierusalema mo Iutaia, ti kua liga maeke ke fehola ke he puhala mooli. Ne fakakite e ita lahi he magaaho ne moumou he tau kautau Roma a Ierusalema mo e faituga i ai he 70 V.N. Kua mua atu e ‘matematekelea lahi’ ne nakai la tupu pihia ki Ierusalema tali mai. Tokologa ne mamate po ke uta fakapaea. Kua tuhi atu e mena nei ke he moumouaga lahi mahaki ne tatali e tokologa ha lautolu ne totoku ko e tau Kerisiano mo lautolu he falu lotu foki.—Mata. 24:21.
Ko e Ita Lahi Anoiha ka Lata ke Fehola Kehe i Ai
6. Ko e heigoa ne kamata ke tupu he fakapotopotoaga Kerisiano fakamua?
6 Falu he tau Kerisiano fakamua atu ne fuluhi mo tau tagata tiaki taofiaga ti mumui ki ai e falu. (Gahua 20:29, 30) He momoui e tau aposetolo a Iesu, ne eke a lautolu mo “fakalavelave” ke he tau tiaki taofiaga pihia, ka ko e magaaho ne mamate e tau aposetolo, ne tupu e tau matakau Kerisiano fakavai loga. He vahā nei, totou teau e tau lotu fakavai ha Kerisitenitome. Ne talahau tuai he Tohi Tapu e tupu he tau akoako Kerisitenitome, he fakamaama a lautolu ko e matakau he “tagata he hala” mo e “ko e tagata haia he malaia . . . to tamate a ia he Iki [Iesu] . . . mo e fakaotioti a ia ke he fakakiteaga he hana haele mai [po ke ha ha hinei].”—2 Tesa. 2:3, 6-8.
7. Ko e ha e talahauaga ‘tagata he malaia’ kua latatonu mo e tau akoako ha Kerisitenitome?
7 Kua nakai fakamooli e tau akoako he Kerisitenitome ti fakahehē e lautolu e tau miliona he fakaohooho e tau fakaakoaga, tau aho okioki, mo e tau mahani ne nakai tatai mo e Tohi Tapu. Tuga e tau takitaki lotu ne vihiatia e Iesu, ko e tau tagata tapuaki ne vala he ‘tagata he malaia’ ne fehagai mo e moumouaga ne nakai fai amaamanakiaga he liu tu mai. (2 Tesa. 1:6-9) Ko e heigoa mogoia ne tatali ke he tau tagata ne fakahehē he tau akoako he Kerisitenitome mo e tau ako fakamatala he falu lotu fakavai? Ke tali e hūhū nei, kia fakatutala la a tautolu ke he tau mena tutupu he mole e moumouaga fakamua ha Ierusalema, he 607 F.V.N.
‘Kia Fehola Mai Loto a Papelonia’
8, 9. (a) Ko e heigoa e fekau fakaperofeta ha Ieremia ke he tau Iutaia fakapaea i Papelonia? (e) He mole e kautūaga ha Metai mo Peresia ki a Papelonia, ko e heigoa foki e taha vahega fehola kua lata?
8 Ne talahau tuai he perofeta ko Ieremia e moumouaga ha Ierusalema ne hoko he 607 F.V.N. Ne pehē a ia to uta fakapaea e tau tagata he Atua ka to liliu ai ke he motu ha lautolu he mole e “tau tau ne fitugofulu.” (Iere. 29:4, 10) Ko e tau Iutaia ne nonofo paea i Papelonia, ne ha ha ia Ieremia e fekau aoga; ke nakai ilaila a lautolu he lotu fakavai ne taute i Papelonia. To mautali ai a lautolu ke liliu ki Ierusalema mo e atihake e tapuakiaga meā he magaaho ka hoko mai ai. Ne tupu e mena nei he nakai leva e kautū a Metai mo Peresia ki Papelonia he 539 F.V.N. Ne fakaatā matafakatufono he Patuiki ko Kuresa II i Peresia e tau Iutaia ke liliu mo e atihake e faituga a Iehova i Ierusalema.—Esera 1:1-4.
9 Totou afe e tau Iutaia ne moua e magaaho nei mo e liliu atu ai. (Esera 2:64-67) He taute pihia, ne fakamooli e lautolu e poakiaga fakaperofeta a Ieremia ke he tuaga ha lautolu, nukua lauia ai e taha vahega fehola, ko e ō foki ke he taha matakavi. (Totou Ieremia 51:6, 45, 50.) Ne nakai fakaatā he tau tutūaga e tau Iutaia oti ke liliu he fenoga loa atu ki Ierusalema mo Iuta. Ko lautolu ne toe i Papelonia, tuga e perofeta fuakau ko Tanielu, nukua moua e monuina he Atua, kaeke ke lalago loto katoatoa e lautolu e tapuaki meā ne fakatū i Ierusalema mo e fakatumau ke vevehe kehe mai he tapuakiaga fakavai faka-Papelonia.
10. Ko e heigoa e “tau mena vihiatia” ne fai fakalagoaga a ‘Papelonia Lahi’ ki ai?
10 He vahā nei, totou piliona e tau tagata ne putoia he tau puhala kehekehe he lotu fakavai ne puna mai i Papelonia i tuai. (Kene. 11:6-9) Ne eke foki e tau lotu ia mo vala he “[Papelonia Lahi], ko e matua he tau fifine fakataka, mo e tau mena vihiatia he lalolagi.” (Fakakite. 17:5) Ne leva tigahau e fakamauaga tala tuai ke he lotu fakavai ne lalago e tau pule fakapolitika he lalolagi nei. Ko e “tau mena vihiatia” foki ne lago ki a ia ko e tau felakutaki loga ne fua ai ke he tau teau he tau miliona ne “kelipopo ke he lalolagi.” (Fakakite. 18:24) Lafi ke he “tau mena vihiatia” ne putoia e tau gahua feuaki fakalialia mo e falu puhala pihia foki ne taute he tau akoako ne fakaatā he tau takitaki lotu. Fai fakauaua foki kia to uta kehe mafiti e Iehova ko e Atua e lotu fakavai he lalolagi nei?—Fakakite. 18:8.
11. Ato moumou a Papelonia Lahi, ko e heigoa e kotofaaga he tau Kerisiano mooli?
11 Ko e tau Kerisiano mooli kua iloa e mena nei, ne fai matagahua ke hataki e tau tagata ha Papelonia Lahi. Taha e puhala ne taute e lautolu pihia ko e tufa he tau Tohi Tapu mo e tau tohi ne tohi fakailoa he “fekafekau fakamoli mo e loto matala,” nukua fifili e Iesu ke puhala mai e “tau mena kai ke he tau magaaho [tonu].” (Mata. 24:45) Ka fakakite he tau tagata e fiafia ke he fekau he Tohi Tapu, ne taute e tau fakatokaaga ke lagomatai a lautolu he puhala he fakaakoaga Tohi Tapu. Amanaki ai, to kitia e lautolu e lata ke ‘fehola mai loto a Papelonia’ neke to mui lahi.—Fakakite. 18:4.
Fehola Mai he Tapuaki Tupua
12. Onoono fēfē e Atua ke he tapuaki he tau mena fakatai mo e tau tupua ta?
12 Ko e taha gahua vihiatia ne aga mau i Papelonia Lahi ko e tapuaki ke he tau mena talaga mo e tau tupua ta. Ne fakahigoa he Atua a lautolu ko e “tau mena fakalialia” mo e “tau tupua [“kiva,” NW].” (Teu. 29:17) Ko lautolu oti ne manako ke fakafiafia e Atua kua lata ke fehola kehe mai he tapuaki tupua, he fakatatau mo e talahauaga he Atua: “Ko au ko Iehova, ko e haku a higoa haia; ko e haku a lilifu foki nakai ta atu e au ke he taha, mo e haku a fakahekeaga nakai ta atu ni e au ke he tupua kua ta.”—Isaia 42:8.
13. Ko e heigoa e tau puhala fakagalogalo he tapuaki tupua kua lata ia tautolu ke fehola mai ai?
13 Ne fakatātā foki he Kupu he Atua e tau puhala fakagalogalo he tapuaki tupua. Ma e fakatai, kua fakahigoa e ‘velevelemena’ ko e “hufeilo ke he tupua.” (Kolo. 3:5) Ke velevelemena kua kakano ke manako ke he mena ne fakatapu, tuga e tau koloa he taha tagata. (Esoto 20:17) Ko e agelu ne eke mo Satani ko e Tiapolo ne feaki e manako velevelemena he fia tuga e Mua Ue Atu mo e ke tapuaki atu ki a ia. (Luka 4:5-7) Ne takitaki he mena nei a ia ke totoko ki a Iehova mo e ke fakataki a Eva ke velevele ke he taha mena ne fakatapu he Atua. He puhala ne taute foki e Atamu e tapuaki tupua he fakaatā e manako lotokai haana ke mahomo hake e fakafetuiaga mo e hoana haana ke he omaoma ke he Matua fakaalofa he lagi. Kehe ai, ko e tau tagata ne manako ke fehola, po ke hao mai he aho he ita lahi he Atua kua lata ke foaki ki a ia e fakamooli katoatoa mo e kalo mai he tau velevelemena.
‘Fehola Kehe Mai he Feuaki’
14-16. (a) Ko e ha ne eke a Iosefa mo fakafifitakiaga mitaki he mahani? (e) Ko e heigoa ha tautolu kua lata ke taute kaeke ke ha ha ia tautolu e manako kelea he mahani fakataane mo e fifine? (i) Kautū fēfē a tautolu he fehola mai he mahani feuaki?
14 Totou 1 Korinito 6:18. He magaaho ne lali e hoana a Potifara ke fakataki a Iosefa, ne hola kehe mooli a Iosefa mai ia ia. Ko e fakafifitakiaga mitaki ha ia ne fakatoka e ia ma e tau Kerisiano ne nonofo takitokotaha mo e kua mau! Maama ai, ne fakahakohako he talahauaga fakamua atu he Atua e manamanatuaga ha Iosefa. Ka manako a tautolu ke omaoma ke he poakiaga ke ‘fehola kehe mai he feuaki,’ to fehola kehe a tautolu mai he tau mena ne liga fakaohooho e manako mahani fakataane mo e fifine ma e taha ne nakai ko e hoa ha tautolu. Ne talahau ki a tautolu: “Kia tamate e mutolu ha mutolu a tau fahi tino . . . ko e feuaki, ko e mahani kelea, ko e manako kelea, ko e foli kelea, mo e mahekeheke, ko e hufeilo ke he tupua haia; ha ko e tau mena ia kua hoko mai ai e ita he Atua kia lautolu kua faliuliu.”—Kolo. 3:5, 6.
15 Mailoga kua hoko mai ai “e ita [lahi] he Atua.” Tokologa he lalolagi ne feaki e tau manako kelea he mahani fakataane mo e fifine ti mokulu ki ai. Ti kua lata ia tautolu ko e tau Kerisiano ke liogi ma e lagomataiaga mo e agaaga tapu he Atua ke nakai pule he tau manako fakataane mo e fifine ne nakai meā a tautolu. Lafi ki ai, ko e fakaako e Tohi Tapu, ō he tau feleveiaaga faka-Kerisiano, mo e talahau e tala mitaki ke he tau katofia ha tautolu ka lagomatai a tautolu ke ‘mahani ke lata mo e agaga.’ Ti “nakai eke ai e [ta]utolu e tau manako lahi he tino.”—Kala. 5:16.
16 Mooli, kaeke ke onoono a tautolu ke he tau fakatino telefua, to nakai ‘mahani a tautolu ke lata mo e agaga.’ Pihia foki, kua lata e tau Kerisiano oti ke puipui mai he totou, kitekite, po ke fanogonogo ke he vala tala ne fakaohooho e mahani fakataane mo e fifine. Pihia foki, kua hepe ma e “tau tagata tapu” he Atua ke fiafia ke he vaiga hagaao ke he tau mena pihia po ke fakatutala a lautolu ki ai. (Efeso 5:3, 4) Kua fakakite foki e tautolu kua manako mooli a tautolu ke fehola po ke hao mai he ita lahi hane hoko mai he ha tautolu a Matua fakaalofa mo e momoui fakatatau ke he lalolagi tututonu foou.
Fehola Kehe Mai he “Loto Lahi ke he Tau Tupe”
17, 18. Ko e ha kua lata a tautolu ke fehola mai he “loto lahi ke he tau tupe”?
17 He tohi fakamua ha Paulo ki a Timoteo, ne fakamaama e ia e tau matapatu fakaakoaga ne lata ke puipui e tau fekafekau Kerisiano, ko e falu ia lautolu ne liga amanaki ke he monuina fakatino ha ko e tau Kerisiano ne leveki a lautolu. Liga lali e falu ke fakaaoga e tau mena tapu ma e tau mouaaga lotokai ha lautolu. Ne hataki e Paulo neke “manatu ko e mahani Atua ko e mena ke moua ai e koloa [fakatino].” Ko e vaka he lekua kua liga ko e “loto lahi ke he tau tupe,” ne ha ha ai e lauiaaga kelea ke he ha tagata ne monuina po ke nofogati.—1 Timo. 6:1, 2, 5, 9, 10.
18 Manatu nakai e koe e tau fakataiaga he Tohi Tapu he tau tagata ne hagahaga kelea e fakafetuiaga mo e Atua ha ko e “loto lahi ke he tau tupe” po ke loto ke he tau mena nakai aoga ne maeke he tupe ke fakatau? (Iosua 7:11, 21; 2 Patu. 5:20, 25-27) Ne tomatoma e Paulo ki a Timoteo: “Ko e tagata he Atua na e, kia hola kehe he tau mena ia; ka kia tutuli e tututonu, mo e mahani Atua, mo e tua, mo e fakaalofa, mo e fakauka, mo e mahani molu.” (1 Timo. 6:11) He muitua e tomatomaaga ia kua aoga ma lautolu ne manako ke hao mai he aho ita hane hau.
“Kia Hola Kehe Mai he Manako Lahi he Tau Fuata”
19. Ko e heigoa kua lata ke moua he tau fuata oti?
19 Totou Tau Fakatai 22:15. Ko e goagoa he loto he fuata kua takitaki mafiti a ia ke he hehē. Ko e taha mena kua lagomatai ai ke totoko e mena nei ko e akonakiaga ne fakavē ke he Tohi Tapu. Tokologa e tau fuata Kerisiano ne nakai ko e Tau Fakamoli a Iehova e tau mamatua ne lali ke fakagahua e tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu. Ne aoga e falu mai he tomatomaaga pulotu ha lautolu ne motua fakaagaaga he fakapotopotoaga. Pete ne foaki e fakatonuaga ne fakavē ke he Tohi Tapu, ko e omaoma ki ai ka takitaki ke he fiafia he magaaho nei mo e anoiha.—Hepe. 12:8-11.
20. Maeke fēfē e tau fuata ke moua e lagomatai ke fehola kehe mai he tau manako hepe?
20 Totou 2 Timoteo 2:20-22. Tokologa ne nakai la magamaga ia e tau loto ti temotemoai e akonakiaga aoga ne mokulu ke he tau puhala goagoa, tuga e aga fetoko, velevelemena, feuaki, loto lahi ke he tau tupe, mo e tutuli ke he tau fakafiafiaaga. Kua fakaata he mena nei e “tau manako lahi he tau fuata” ne tomatomaaga he Tohi Tapu ke fehola kehe mai a tautolu. Ko e fehola kehe mai ai kua lata ke puipui aki e fuata Kerisiano he tau fakaohoohoaga hagahaga kelea ke he tau mena ne liga fakafehagai mo lautolu. Mua atu e lagomatai ko e fakatonuaga faka-Atua ke tutuli e tau mahani faka-Atua fakalataha “mo lautolu kua tauui ke he lki mai he loto meā.”
21. Ko e heigoa e maveheaga homo ue atu ne taute e Iesu Keriso hagaao ke he tau tutaki haana ne tuga e tau mamoe?
21 He tote po ke motua, ko e fakaheu ke fanogonogo ke he tau tagata ne lali ke fakahehē a tautolu nukua fakakite kua manako a tautolu ke fakalataha mo e tau tutaki ha Iesu ne tuga e tau mamoe ne ‘fehola kehe he leo he tau tagata kehe.’ (Ioane 10:5) He hao mai he aho ita lahi he Atua mogoia kua lata lahi ia tautolu ke fehola fakamamao mai he tau mena hagahaga kelea. Kua lata foki ia tautolu ke tutuli e tau mahani kua atihake. Ko e vala tala ka mui mai to fakatutala ke he fitu e mena nei. Ha ha ia tautolu e kakano mitaki ke onoono fakahokulo ke he mena nei, ha kua taute e Iesu e maveheaga homo ue atu nei: “To ta atu foki e au e moui tukulagi [ke he tau mamoe haaku]. Nakai mamate ni a lautolu tukulagi; ti nakai maeke ni ia taha ke fofo a lautolu mai hoku lima.”—Ioane 10:28.
To Tali Fēfē e Koe?
• Ko e heigoa e hatakiaga a Iesu ne tala age ke he tau takitaki lotu?
• Ko e heigoa e tuaga hagahaga kelea ne fehagai e tau miliona ki ai he vahā nei?
• Ko e heigoa e tau puhala fakagalogalo he tapuaki tupua kua lata ke fehola kehe mai a tautolu i ai?
[Tau Fakatino he lau 8, 9]
Ko e heigoa he manatu e koe ka logona e koe e kupu “fehola”?