-
UZimu Utjengisa Ithando Lakhe KithiIsiThala—2011 | Juni 1
-
-
7, 8. Ikambo yabantu ababili abapheleleko yayiletha njani iimphumela ehluke khulu?
7 Ngethando, uJehova wenzela abantu ilungiselelo lokuhlula isono abasizuze njengelifa. UPowula wahlathulula bona lokho bekungenzeka ngebanga lomunye umuntu, umuntu opheleko wamuva—eqinisweni u-Adamu wesibili. (1 Kor. 15:45) Kodwana iinkambo ezingafani ezithethwe babantu ababili abaphelelekwaba zaletha iimphumela ehluke khulu. Kwenzeka njani lokho?—Funda KwebeRoma 5:15, 16.
8 UPowula watlola: “Kodwana kukhona umahluko hlangana nababilaba.” U-Adamu bekanomlandu wokweqa umthetho, begodu ngobulungiswa wafumana isigwebo esibuhlungu—wafa. Nokho, gade kungasuye yedwa obekazokufa. Siyafunda: “Ngesono soyedwa abanengi bafa.” Isigwebo esilungileko esanikelwa u-Adamu besitlhoga bona kwenzeke okufanako enzalweni yakhe yoke engakapheleli, kuhlanganise nathi. Nanyana kunjalo, singatjhiriyeka ekwazini bona umuntu opheleleko, uJesu, angaveza iimphumela ehlukileko. Uba yini umphumela? Ipendulo siyibona emezwini kaPowula nekakhuluma ‘ngokumenyezelwa kwabo [abantu bayo yoke iimhlobo] bona balungile bafumane ukuphila.”—Rom. 5:18.
9. Njengombana kutjengiswe KwebeRoma 5:16, 18, khuyini uZimu ebekayenza nekathi abantu kuthiwa balungile?
9 Uyini umqondo oyihloko wamezwi wesiGirigi athi ‘kuthiwe ulungile’ nathi “kuthiwe balungile”? Omunye umtjhugululi weBhayibhili watlola malungana nombono loyo: “Singathekiso esingokomthetho esiveza iphuzu elineengcenye ezinengi ezisebenza kwezomthetho. Sikhuluma ngetjhuguluko ebujamweni umuntu anabo noZimu, ingasi itjhuguluko yangaphakathi komuntu . . . Isingathekiswesi siveza uZimu njengomahluleli ofikelele isiqunto sokobana ummangalelwa, obekunjengokungathi ulethwe ekhotho yakaZimu amangalelwa ngokungalungi, akanamlandu. Kodwana uZimu uyamtjhaphulula omangalelweko.”
-
-
UZimu Utjengisa Ithando Lakhe KithiIsiThala—2011 | Juni 1
-
-
14, 15. Ngimuphi umvuzo ebewubekwe phambi kwalabo uZimu athi balungile, kodwana bekusafuze benzeni?
14 Cabanga bona kusisipho esikhulu kangangani ngoSomandla ukulibalela isono umuntu asizuze njengelifa kuhlanganise neemtjhapho ayenzileko! Ngeze wakwazi ukubala zingaki izono umuntu azenza ngaphambi kobana abe mKrestu, nokho ngesisekelo sesihlengo, uZimu angazilibalela izonwezo. UPowula wathi: “Isipho sesihle esafika ngemva kwezono zabanengi saletha ukuhlengwa kwabantu.” (Rom. 5:16) Abapostoli nabanye abafumana isipho sethandwesi (ukuqalwa njengabalungileko) bekufuze baragele phambili bakhulekele uZimu weqiniso ngekholo. Ngimuphi umvuzo wesikhathi esizako ebebazowufumana? “Kodwana lokho angekhe kwalinganiswa nokuhlenga kwakhe loyo oyedwa uJesu Krestu. Laba abamukela umusa ongaka wakaZimu nesipho esikulunga, baphile babuse ngokungapheliko.” Kwamambala, isipho sokulunga sisebenza ngendlela ehlukileko. Isiphweso siletha ukuphila.—Rom. 5:17; funda uLuka 22:28-30.
-