Oñgeni Ewaneno Liaonganekwa?

MOMUKANDA wo tete omutumwa Paulu ahonekelele ova Kolindu, wapopile-mo otyipuka tyimwe otyinene tyayemba ku Huku. Paulu wati: “Mokonda Huku, ha Huku yombwandya, mahi o Huku yombembwa.” Pahe apopi vali oñgeni omaliongiyo ena okulingwa, ati: “Mahi ovipuka aviho viviuke umwe nawa, vieendele momululi.” — 1 Kol. 14:33, 40.

² Konthyimbi yomukanda oo, Paulu walondola ova Kolindu konondyaya ankho mbakatuka mewaneno liavo. Wevelondola, evetumu ‘vakale nolusoko lwike avelikwate-po umwe, aveliiki kumwe omitwe vasokele kokulike.’ (1 Kol. 1:10, 11) Pahe eveviyula vali kovipuka ovikwavo ankho vili nokutyopola ombembwa mewaneno. Wapopia-mo olutu lwomunthu luundapela kokulike, opo vetyimone okuti tyahanda vaundapele kokulike, tyelikwata-po. Wevepopila velilinge olwembia na vakwavo. (1 Kol. 12:12-26) Otyipuka otyo tyovanthu mewaneno okulikwata-po, tyilekesa okuti ewaneno ankho lina okwonganekwa nawa.

³ Mahi oñgeni ewaneno ankho malionganekwa? Olie ankho melionganeka? Ankho malikala ñgeni? Ovalie ankho mavakoywa vakale novilinga? Ombimbiliya ovipuka ovio yevipopia umwe nawa. — 1 Kol. 4:6.

EWANENO LIAONGANEKELWA OMU HUKU AHANDELA

⁴ Ewaneno liovalongwa va Kilisitu liahimbika potyipito tyo Pendekosite menima 33 P.K. Mahi oñgeni liahimbika? Ankho liapakwako na Huku, alionganekwa ngeetyi ahanda. Ombimbiliya ipopia etyi tyaendele mo Selusalei pweetyi ewaneno liovalanduli va Kilisitu liahimbika. Tyina tutyitanga umwe nawa, tumona okuti ewaneno olio liovalembulwa liahindilwe mwene na Huku. (Ovil. 2:1-47) Ankho liaonganekwa lweumbo lya Huku, ondywo yae. (1 Kol. 3:9; Efe. 2:19) Ewaneno omu hono liaonganekelwa, nomu liundapela, tyahimbika umwe potyita tyo tete mewaneno liovalongwa va Kilisitu.

⁵ Ewaneno lyo potyita tyo tete etyi liahimbika ankho muna vala ovanthu vekehika po 120. Ononkhono mba Huku mbauyulililwe ovalongwa ovo aveho, otyo atyifwisapo etyi tyipopia omukanda wa Sowele 2:28, 29. (Ovil. 2:16-18) Monthiki yatyo oyo, ovanthu vena 3.000 navo avambatisalwa avauyulilwa ononkhono mba Huku. Ankho vetavela umwe ondongeso yayemba ku Kilisitu “avelipake umwe nawa mondongeso yovatumwa, . . . oku tupu otyo Siovaa nthiki na nthiki ayawisa kuvo ava veli nokuya keyovo.” — Ovil. 2:41, 42, 47.

⁶ Ovalongwa va Sesusi aveliyawisa umwe unene mo Selusalei, atee omunene-nakwa wova Sundaa apopia okuti ovalongwa ankho vekahi nokuyulisa mepunda-umbo ondongeso yavo. Vamwe povanthu ovo vakala ovalongwa va Sesusi mo Selusalei, ankho tyati umwe opo pena ovanakwa ova Sundaa, navo pahe ankho vakala ovalongwa va Kilisitu. — Ovil. 5:27, 28; 6:7.

⁷ Sesusi wapopile okuti: “Mamukalinga onombangi mbange mo Selusalei no mo Sundeya no mo Samaliya, amwii atee konohika mbokokule-kule kombanda yohi.” (Ovil. 1:8) Otyipuka otyo apopile atyilifwilapo umwe etyi Sitevau aipawa, ovalongwa va Sesusi mo Selusalei avahimbika okumoneswa ononkhumbi, avataula-mo avai noko Sundeya noko Samaliya. Mahi kovilongo oko vaya nako avahimbika okwivisa oviwa ovipe Viouhamba nokulinga ovalongwa, ya vamwe vakalele ovalongwa va Sesusi, ova Samaliya. (Ovil. 8:1-13) Tupu ovanthu vana vokovilongo ovikwavo, vokwahaile ekwendye navo avetavela oviwa ovipe. (Ovil. 10:1-48) Ovilinga ovio avikwatesako umwe ovanthu ovanyingi okukala ovalongwa va Sesusi, ya ha mo Selusalei vala ankho muna omawaneno, atee umwe no kovilongo ovikwavo nako akukala omawaneno omanyingi. — Ovil. 11:19-21; 14:21-23.

⁸ Pahe oityi tyalingilwe opo omawaneno alulikwe umwe ngeetyi Huku ahanda? Akuhimbika okukoywa ovanthita opo vayunge otyunda tya Huku. Moungendi wo tete ovo Paulu na Mbalanambee valingile, momawaneno vakapilile, avahimbika okunaka ovakulu vewaneno. (Ovil. 14:23) Luka wapopia eliongiyo Paulu novakulu vewaneno liomo Efesu vakalele nalio. Meliongiyo olio Paulu apopila ovakulu vewaneno okuti: “Litalei nawa, yungei nawa otyunda atyiho, otyunda etyi mwanakelwa nomphepo ikola mulinge vokutyilulika, munthite ewaneno lya Huku, eli alanda mwene nohonde Yomona wae.” (Ovil. 20:17, 28) Ovakulu vana Paulu apopilile, ankho vata-mo umwe okukala ovakulu vewaneno, mokonda ankho valinga umwe etyi Ombimbiliya ipopia opo omunthu anakwe akale omukulu wewaneno. (1 Tim. 3:1-7) Titu nae waundapele na Paulu, wapelwe otyilinga otyo tyokunaka ovakulu vomawaneno mo Keleta. — Titu 1:5.

⁹ Tyina omawaneno ovanthu va Huku ankho eliyawisa, ovatumwa novakulu ankho vakala mo Selusalei ngavo vakala ovanthita vovanthu va Huku. Ovatumwa ovo novakulu ankho ovo vakalela komutwe ovanthu va Huku.

¹⁰ Momukanda Paulu ahonekelele ewaneno lyo mo Efesu wevepopilile okuti ankho vena okulinga ovipuka ngeetyi Huku ahanda, avetavela okuhongolelwa na Sesusi Kilisitu. Paulu evepopila vakale ovanthu velikondola koututu, ‘vakale-kale umwe tyelikwata-po apeho momphepo ikola,’ avalingi ononkhono velivile novanthu aveho mewaneno. (Efe. 4:1-6) Paulu pahe apopi onondaka mbuli momukanda Oviimbo 68:18, apopi okuti Siovaa wakoya ovanthu mewaneno valinge ovatumwa, vamwe ovauli, vamwe ovaivisi, vamwe ovanthita, vamwe ovalongesi. Ovanthu ovo ankho mavakwatesako ovanthu va Siovaa mewaneno okukula, avalingi ovipuka vihambukiswa Huku. — Efe. 4:7-16.

HONO OMAWANENO ALINGA NGEETYI ANKHO TYILINGWA POMUVO WOVATUMWA

¹¹ Omawaneno Onombangi mba Siovaa hono alinga umwe ovipuka ngeetyi ankho tyilingwa kohale. Mouye auho ovanthu va Huku velikwata-po, tupu vakwatesako ovalembulwa movilinga valingila Huku. (Sak. 8:23) Sesusi Kilisitu oe uli nokuvekwatesako vetyivile okulikwata-po. Sesusi uli umwe nokulinga etyi apopilile ovalanduli vae okuti ‘makala navo ononthiki ambuho atee konthyulilo youye ou.’ Hono ovanthu ovanyingi veli nokuya meongano lya Siovaa. Ovanthu ovo vetavela oviwa ovipe, velipakula ku Siovaa avambatisalwa valinge ovalongwa va Sesusi. (Mat. 28:19, 20; Malu. 1:14; Ovil. 2:41) Vetyii okuti Sesusi Kilisitu ‘omunthita omuwa’ oe omutwe wotyunda atyiho, mwati omo muna ovalembulwa omo muna “onongi ononkhwavo.” (Swau 10:14, 16; Efe. 1:22, 23) Ovanthu votyunda otyo velikwata-po mokonda vetavela okuhongolelwa na Sesusi Kilisitu, tupu vetavela etyi vapopilwa nomupika omukwatyili walunguka. Omupika oo oe Kilisitu aholovona opo ape okulia ovanthu va Huku. Apeho tuyumbei onthumbi momupika oo twapewa. — Mat. 24:45.

TWELIHONEKESA-LE KOMBONGE

¹² Opo eongano lityivile okutwavela okulia momuvo watyo, nokululika ovilinga viokwivisa oviwa ovipe, palingwa omikanda tulihonekese kombonge. Pokulihonekesa, tulinga atyiho ovatumini vaita. Ovilongo ovinyingi vietutavela umwe etyi twelihonekesa. Otyo tyitukwatesako okwivisa oviwa ovipe mouye auho mokonda twiiwe umwe.

OKULULIKA ONO MBETELE

¹³ Tyina motyilongo tyimwe mutungwa o Mbetele, Ononkhalamutwe mb’Onombangi vakoya ovakulu vetatu okuti hatyo valambapo Vokululika o Mbetele. Ovakulu ovo, ovo valulika ovilinga motyilongo tyavo no movilongo ovikwavo vikwateswako no Mbetele yavo. Umwe povakulu ovo ukoywa akalele komutwe ovakulu Vokululika o Mbetele.

¹⁴ Omawaneno atepaulwa-tepaulwa, aakala etyi tyitiwa onosilikwitu. Onosilikwitu tyiti ei onene ei onthutu, mahi tyitei kotyilongo tyatyo nomalaka apopiwa-mo nomawaneno eli motyilongo tyatyo atyiho. Pahe akukoywa omukulu umwe utiwa omutalelipo womawaneno matalailapo omawaneno oo. O Mbetele ipopila omutalelipo womawaneno oñgeni tyilingwa ovilinga viae.

¹⁵ Omawaneno etavela etyi eongano lya Siovaa lipopia mokonda opala ouwa wovanthu aveho. Ovanthu mewaneno vetavela etyi vapopilwa novakulu vewaneno. Vamwe povakulu ovo vaundapa mo Mbetele, vamwe ovatalelipo vomawaneno, ya vamwe veli vala mwene mewaneno liavo. Vetyii okuti omupika omukwatyili walunguka oe uveavela okulia kwopasipilitu momuvo watyo. Omupika oo omukwatyili ulinga umwe etyi apopilwa na Kilisitu, neetyi Ombimbiliya ipopia, tupu utavela okuhongolelwa nononkhono mba Huku. Tyina onthwe atuho tuundapela kumwe tyelikwatapo, tumona oviwa ngeevi vakwetu kohale vamwene. Ombimbiliya ipopia okuti: “Pahe ngwe omawaneno atwalako okupama metavelo, otyo kuyawisa nthiki na nthiki.” — Ovil. 16:5.