“Aviho Mulinga Vipe Omunkhima Huku”

MOKONDA twelipakula ku Siovaa, ovipuka aviho tupopia neevi tulinga, oe vala vina okumupa omunkhima. Omutumwa Paulu wapopia umwe nawa onondaka ombo etyi ahoneka okuti: “Tyilinge mulia tyilinge munwa tyilinge mulinga vali otyipuka tyimwe otyikwavo, aviho mulinga vipe omunkhima Huku.” (1 Kol. 10:31) Otyo tyilekesa okuti tuna umwe okulinga ovipuka aviho Huku etupopila opo tumunkhimaneke. (Kolo. 3:10) Mokonda tuvanthu va Huku tuna umwe okumuhetekela movipuka aviho tulinga. — Efe. 5:1, 2.

² Opo omutumwa Paulu akwateseko ovalanduli va Kilisitu, wahonekele okuti: “Mokonda pahe muvana vetavela, tyiyekei-po tyokuvolongwa novipepe mwali navio pweetyi ankho nkhele mwehena etyi mwii, mahi lingei Ngomusukuki wemwiihana, noonwe lingei ovasukuki movipuka aviho mulinga. Tyeetyi tyahonekwa tyatiwa: ‘Lingei ovasukuki, mokonda ame ndyimusukuki.’” (1 Pet. 1:14-16) Ngeetyi ankho tyali ova Isilayeli kohale, ovanthu aveho mewaneno vena okukala ovasukuki. Otyo tyipunguhuna okukala tyehena onkhako, nokwahalingi otyipuka natyike Siovaa eyele. Vana valinga ngootyo, Siovaa mevetavela valinge ovilinga viae vikola. — Oku. 20:5.

³ Opo tutwaleko tyasukuka tuna okutavela ovitumino vya Siovaa vili Mondaka yae Ombimbiliya. (2 Tim. 3:16) Tyina tutanga Ombimbiliya, tunoñgonoka vali nawa Siovaa, neetyi ahandela ovanthu ya oupanga wetu nae aupame vali. Okulilongesa Ombimbiliya tupu tyitukwatesako okusuka vali unene novilinga vya Huku, ya atulingi umwe vala etyi ahanda. (Mat. 6:33; Loma 12:2) Opo tutyivile okulinga ngootyo, tuna okukala ovanthu ovape. — Efe. 4:22-24.

TULINGEI OVASUKUKI

⁴ Okulinga ovipuka Siovaa etupopila haapeho tyapepuka. Ondyale yetu Satanasi Eliapu litutumba umwe lituyapule motyili. Mouye uno mulingwa vala ovipuka ovivi, ngwe tuvakwankhali-ale, otyo pamwe tyipwiyila okulinga etyi Siovaa etutuma. Naina, tuna okututumba n’Eliapu opo tutyivile okulinga ovipuka aviho twapopilile Siovaa etyi twelipakula. Ngeetyi Ombimbiliya yapopia, katupondola okuhuva tyina tuyelwe na tyina tuna ovitateka, mokonda matumoneswa umwe onkhumbi kombanda yokulinga etyi tyaviuka. (2 Tim. 3:12) Tupondola umwe okukala nehambu natyina tumoneswa ononkhumbi, mokonda otyo tyilekesa okuti tuli nokulinga etyi Huku ahanda. — 1 Pet. 3:14-16; 4:12, 14-16.

⁵ Namphila Sesusi ankho ehena onkhali, mahi welilongesa okutavela mokonda yononkhumbi amwene. Satanasi walolele ehimbwe Sesusi, mahi una nii ehetavela. (Mat. 4:1-11; Swau 6:15) Naapa umwe pamwe ovipuka ankho vialema, Sesusi nii ankho kasoko okuyekapo Huku. Mokonda ankho ulinga umwe vala etyi tyaviuka, ovanthu ovanyingi ankho vemuyele, mahi una ankho ukakatela umwe vala movitumino vya Siovaa. Etyi eheneipawe, wapopilile ovalongwa vae okuti noonwe mamuyalwa. Okutuka umwe opo, ovalanduli va Sesusi veli vala nokumoneswa ononkhumbi, mahi okunoñgonoka okuti Omona wa Huku wetyivilile umwe okukoleleya, noonthwe tyitukwatesako okukoleleya. — Swau 15:19; 16:33; 17:16.

⁶ Opo twehelipake movipuka ovivi vilingwa mouye, tuna okukakatela movitumino vya Huku, ngeetyi tyalingile Sesusi. Katupondola okulipaka mopulitika, tupu tuna okwaanya tyina ovanthu mouye vetuhongiliya okulinga etyi tyapenga. Tuna umwe okulinga ngeetyi tyipopia omukanda wa Tiaku 1:21 wati: “Naina tundei monkhako yatyo aiho, no mononotwa ambuho mbovivi, tavelei nomapole okukunwa ondaka ityivila okumuyovola.” Tyina tulilongesa Ombimbiliya na tyina twenda apeho komaliongiyo ngootyo tukahi nokutavela “okukunwa ondaka” momitima vietu, otyo matyitukwatesako okwahalingi ovipuka ovivi. Omutumwa Tiaku wahoneka okuti: “Onwe kamutyii okuti okulinga epanga liouye, ulinga ondyale ya Huku? Naina, ou wahanda okulinga epanga liouye mwene uli nokulilinga ondyale ya Huku.” (Tia. 4:4) Otyo Ombimbiliya apeho itupopila tukakatele movitumino viaviuka vya Huku, atwahalingi ovipuka vilingwa mouye.

⁷ Ondaka ya Huku itulondola twahalinge ovipuka vikundisa vilingwa novanthu mouye uno. Yati: “Ouhayo wokulihanda, novipuka aviho viasila hamwe elungavi, na kapii vala viahapopiwe pokati kenyi, lingei etyi tyaviuka tyilinga ovanthu ovasukuki.” (Efe. 5:3) Naina katupondola okukalela vala okusoka kovipuka vikundisa vilingwa mouye omu. Nii katuyeke ovipuka ovio vikundisa, vikale omatompho etu. Katulingi ngootyo, mokonda twahanda okukakatela movitumino vya Siovaa viaviuka.

OUNTHATE

⁸ Tuna okukala noupanga wapama na Huku nokukala ovanthu vonondunge, mahi tupu tuna okukala ononthate. Siovaa wapopilile ova Isilayeli okuti apa vakala pena okusukuka. Noonthwe tuna okusukuka opo apa tukala Siovaa “ahavase-po natyike tyasila.” — Epal. 23:14.

⁹ M’Ombimbiliya, ondaka ovasukuki nokukala onthate ipopia vala otyipuka tyike. Paulu wahoneka okuti: “Vanthu vange ndyihole, mokonda onthwe twapangelwa ovipuka ovio, tulisukulei onkhako aiho isilisa ohitu, isilisa onondunge, atulingi umwe ovanthu vokwasukuka mowoma na Huku.” (2 Kol. 7:1) Ovanthu va Huku vena umwe okulikwatehila vakale ononthate, vena okulikoha apeho nokukoha ovikutu viavo. Namphila tyitei kotyilongo na tyilongo, mahi omaande nondyapau pala okulikoha nokukoha ovana vetu kavilande onombongo ononyingi.

¹⁰ Mokonda twivisa oviwa ovipe Viouhamba, ava twelitungaila navo vetyii umwe okuti onthwe tusukuka. Tyina tusukula nawa ondywo yetu, atukombo nawa pepata liatyo, ava twelitungaila navo mavamono umwe okuti onthwe tunonthate. Otyo otyilinga tyina okulingwa umwe novanthu aveho meumbo. Omulume watyo upondola okuviukaisa nawa ovipuka aviho viopepata. Tyina alinga ovipuka ovio, na tyina akwatesako vomeumbo liae okukala noupanga wapama na Huku, tyilekesa okuti ukahi nokuhongolela nawa ombunga yae. (1 Tim. 3:4, 12) Pahe omukai watyo una umwe okuviukisa nawa ovipuka aviho viomokati kondywo. (Titu 2:4, 5) Ava ovana vatyo vokuna umwe onondunge navo valinga umwe ovilinga, vakomba apa valala. Tyina meumbo aveho valinga ngootyo, vakala nawa avetyityiliya umwe tyokusukuka, ngwe otyo umwe matyikakala mouye omupe.   

¹¹ Ovanthu va Huku hono vamwe venda komaliongiyo nomatuku-tuku, vamwe venda nonomota. Ava ovakwavo kovilongo vimwe, ovio umwe venda navio no movilinga viokwivisa. Vina okusukuka nawa avevitale ine vikahi umwe nawa. Omatuku-tuku etu nomaumbo etu ena umwe okulekesa okuti tuvanthu va Siovaa ovasukuki. N’Ombimbiliya yetu nopasita yetu omu tutyinda omikanda tyina tukaivisa vina umwe okusukuka nawa.

¹² Omuvalo wetu nokulihiviswa kwetu kuna umwe okukala ngeetyi tyipopia ovitumino vya Huku. Ine tyina twenda kombonge tuvala nawa, atwahavale ovikutu viasila, viatandauka, opo pahe tyina twenda komaliongiyo na tyina twenda movilinga viokwivisa, na tyina tukalinga onthele, tuna umwe okuvala nawa mokonda tukahi nokulinga otyilinga tya Siovaa. Tyina tuvala ovikutu viasukuka nawa, ovanthu kamavapopi omapita Siovaa. Tyina twahavale nawa tyipondola okupundukisa vakwetu tufenda navo. (Mik. 6:8; 1 Kol. 10:31-33; 1 Tim. 2:9, 10) Naina tyina twenda keliongiyo nomovilinga viokwivisa, no kovionge, tuna umwe okusoka nawa kounthate wapopiwa m’Ombimbiliya. Etyi twahanda okunkhimaneka Siovaa apeho.

¹³ Tupu tuna okuvala nawa tyina tukatala o Mbetele. Tuna okuhinangela okuti enyina olio Mbetele lipunguhuna okuti “Ondywo ya Huku.” Tyina twenda-ko tuna umwe okuvala nawa ngatyina vala twenda keliongiyo.

¹⁴ Na tyina umwe twenda kokapito kamwe na tyina tukaenda-enda vala, twesukisa okuvala nawa. Tupondola okulipula ñgana: ‘Okuti matyikankhundisa okupopila ovanthu Ondaka ya Huku mokonda yovikutu evi navala?’

OVIPUKA TULIMANA NAVIO OUNYE

¹⁵ Okupululukwapo kapii nokwovola etyi tulimana natyo ounye, tyitukalesa nawa. Onthiki imwe Sesusi waihanene ovalanduli vae avaende apa pehena ovanthu opo “vakapululukwepo.” (Malu. 6:31) Okupululukwapo kapii nokwovola etyi tulimana natyo ounye, tyitukwatesako okukala vali nononkhono opo muhuka tulinge vali ovilinga ovikwavo.

¹⁶ Hono ovanthu vena ovipuka ovinyingi valinga velimane ounye, mahi ovanthu va Siovaa vesukisa okulunguka opo valandule ovitumino vya Huku movipuka valinga. Namphila ovipuka viokulimana ounye vimwe kaviapengele, mahi havioko tuna okusuka vali navio. Ombimbiliya yapopia-le okuti “kononthiki mbahulilila,” ovanthu mavakakala vala ovanthu “vehole vali evi vivehambukiswa avehesuku na Huku.” (2 Tim. 3:1, 4) Ovipuka ovinyingi ovanthu valinga velimane ounye kavikahi-ale nawa. Vana vahanda umwe okwendela movitumino vya Huku hahe vehevilinge-ale.

¹⁷ Kohale ovanthu ovanyingi ankho vahanda vala mwene okulinga evi vivehambukiswa. Mahi ovanthu va Huku ankho kavalingi ngootyo. Mo Loma ovanthu ankho velimana ounye mokutala vakwavo valingwa onya. Ovanthu ovanyingi ankho valwa, veliipaa, vamwe ankho valinga ovinepo viasila opo vahambukiswe ovanthu. Mahi ovanthu va Huku vopomuvo opo ankho kavalingi ovipuka ovio. Na hono kuna ovanthu ovanyingi vehole ovipuka viapenga ngoovio, vilingwa vala pala okuhambukiswa ovanthu. Twesukisa ‘okutala nawa’ apa tweenda opo tutyivile okuyala ovipuka ovio. (Efe. 5:15, 16; Ovii. 11:5) Pamwe otyipuka tyatyo tyili nokulingwa katyapengele, mahi apa tyili nokulingilwa opo papenga. — 1 Pet. 4:1-4.

¹⁸ Pena ovipuka vimwe vikahi umwe nawa ovanthu va Huku navo vapondola okulinga opo velimane ounye. Tyina ovanthu valandula umwe etyi Ombimbiliya ipopia neetyi omikanda vietu vipopia, pokukoya ovipuka mavelimane navio ounye valinga umwe ovipuka nonondunge avahambukiswa Huku.

¹⁹ Pamwe Onombangi mba Siovaa vaihana vakwavo veye momaumbo avo. Pamwe vakwavo vakongwa kovipito viovinepo nokovipito ovikwavo vali. (Swau 2:2) Vamwene votyipito vena umwe okutala nawa ovipuka mavilingwa motyipito tyavo. Vena okusoka nawa ovanthu veñgapi mavakala motyipito omo. Mokonda tyina motyipito muna ovanthu ovanyingi, pahe vapondola umwe vala okulinga ovipuka ovivi. Vapondola vala okunwa unene, nokuhela vala, nokulinga umwe ononkhali ononene. Mokonda yovipuka ovio, vana valinga ovipito vena umwe okutala nawa omuvo ulifwepi otyipito tyavo matyikala. Ine mapakala ovikunwa, tuna okulunguka twahapialuke. (Fili. 4:5) Ine ovipuka tuvilinga umwe nawa, atyiho atyiende umwe nawa, matulipameka na vakwetu ya kamatusuku-ale unene nokulia nokunwa.

²⁰ Otyiwa okuyakula nawa ovaenda. (1 Pet. 4:9) Tyina twahanda okukonga vakwetu veye meumbo lietu okulia nokunwa-po katutu, tuna okuhinangela vana vehena-tyo. (Luka 14:12-14) Ine onthwe twakongwa meumbo lya vakwetu, tuna okulinga ngeetyi tyipopia omukanda wa Maluku 12:31. Tuna okupandula otyali tya vakwetu.

²¹ Onthwe tuhambukilwa unene ovipuka aviho Huku etwavela. Wetwavela okulia, nokunwa, ya ovipuka tulinga vituhambukiswa. (Omup. 3:12, 13) Tyina twamakongo vakwetu meumbo lietu mahi atulingi umwe ovipuka nonondunge opo ‘tunkhimaneke’ tate yetu Siovaa, tyilinge vana twakonga tyilinge onthwe vokwevekonga atuho matuhambukwa unene ya onthiki oyo kamatwilimbwa.

EVI VILINGWA MONOSIKOLA

²² Onombangi mba Siovaa vapaka ovana vavo mosikola mokonda vahanda vetyivile okutanga nokuhoneka nawa. Ngwe ovana vatyo velikwatehila umwe. Ovipuka vimwe valongeswa konosikola oviwa umwe, mahi vena okusuka vali unene nokuvasa ovilinga Meongano. Tyina nkhele valongesiwa, vena umwe okulikwatehila opo vahinangele Omutungi wavo, mokusuka novipuka vya Huku. — Omup. 12:1.

²³ Ine noove nkhele ulongesiwa, lunguka wahamanene vala omuvo omunyingi mokukala na vakwenyi mulongesiwa navo. (2 Tim. 3:1, 2) Siovaa utwavela omikanda ominyingi no novindiu mbupopia etyi tuna okulinga opo twahahongilinywe novanthu vomouye omu. (Ovii. 23:4; 91:1, 2) Tanga umwe nawa omikanda ovio otale umwe nawa onovindiu ombo tupewa Neongano. — Ovii. 23:5.

²⁴ Ovakwendye ovanyingi kavalingi ovipuka vimwe vilingwa kosikola mokonda kavahande okuhongilinywa nouye uno. Ava mulongesiwa navo, novalongesi vove tyina uvepopila okuti kumalingi etyi, pamwe kavanoñgonoka-le omokonda yatyi, mahi etyi una okusuka vali natyo okuhambukiswa Huku. Lilongesa nawa Ombimbiliya opo wehelipake movipuka vilingwa kosikola viokulilolela no viokulimphandela otyilongo tyenyi. (Ngal. 5:19, 26) Onwe vakwendye novahikwena ine mwendela umwe mweetyi mulongeswa no vo tate yenyi Onombangi mba Siovaa, amukala na vakwenyi mewaneno, mamukakatela movitumino vya Siovaa.

OVILINGA NOMAPANGA

²⁵ Onkhalamutwe yombunga oe una otyilinga tyokutekula vomeumbo liae. (1 Tim. 5:8) Mahi no ngootyo keliipaa vala nokuundapa, usuka vali novilinga vya Huku. (Mat. 6:33; Loma 11:13) Inkha ulinga umwe vala ngeetyi Ondaka ya Huku ipopia ahambukilwa vala etyi vena tyokulia no tyokuvala, tyati umwe ovo vahakala notyiho, ovo vahakala vala nonongele. — 1 Tim. 6:6-10.

²⁶ Onombangi mba Siovaa aveho vaundapa kukaputu, vena okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ipopia tyayemba kovilinga. Opo tumone tyokulia katupondola okuvaka, katupondola okukemba, tuna okwaanya ovipuka aviho vilipona novitumino vya Huku novitumino viotyilongo. (Loma 13:1, 2; 1 Kol. 6:9, 10) Mokonda tuvalanduli va Sesusi, twahanda Siovaa ngae vala ukala omutumini wetu, atukakatela movitumino viae, atulingi ovipuka mavipameka oupanga wetu nae. Naina katupondola okulipaka mononiñgoso mbulipona neetyi Ombimbiliya ipopia. (Isa. 2:4; 2 Tim. 2:4) Apeho tuna okuhinangela okuti katupondola okulinga otyipuka natyike tyilingwa monongeleya ombu mbutiwa “Ombambilonia Onene.” — Ehol. 18:2, 4; 2 Kol. 6:14-17.

²⁷ Ine tukakatela movitumino vya Siovaa, kamatyiti tyina tuli momaliongiyo aa omovionge atweetelela onondando. Tyina tuli momaliongiyo aa omovionge opala umwe vala okufenda Siovaa, nokulia komesa ya Siovaa ‘nokulipameka na vakwetu.’ (Loma 1:11, 12; Hemb. 10:24, 25) Tyina tuna vakwetu tuna okulinga vala ovipuka vitufweneka ku Huku.

TULIKWATEIPO NA VAKWETU

²⁸ Siovaa tupu upopila ovanthu vae okuti muna “okututumba mukale-kale umwe tyelikwata-po apeho momphepo ikola memphu liombembwa lihonyeka.” (Efe. 4:1-3) Ovanthu va Huku kavalingi vala evi mwene vivehambukiswa, valinga umwe ononkhono opo valinge evi vihambukiswa vakwavo. (1 Tes. 5:15) Ovanthu mewaneno liove navo otyo vekahi ngootyo. Mewaneno tyati umwe vamwe vamona vamwe vahepa, vamwe valongeswa unene vamwe kavalongesilwe unene, vamwe vatunda kovilongo viokokule-kule, mahi atuho tweendela vala movitumino vya Huku. Novanthu umwe vehelilongesa Ondaka ya Huku vetyimona umwe okuti Onombangi mba Siovaa velihole, vetupu okapungulula. — 1 Pet. 2:12.

²⁹ Etyi omutumwa Paulu apopia ombembwa ivasiwa pokati kovanthu va Huku, apopi vali okuti: “Kuna vala olutu lwike, omphepo ikola ike, neetyi mwaihanenwa mukevelela tyike; Tatekulu wike, eyumba-nthumbi like, ombatisimu ike; na Huku wike, Tate ya aveho, ou wakulama ku aveho, uundapela mu aveho, upa ononkhono aveho.” (Efe. 4:4-6) Opo tulikwatepo umwe nawa na vakwetu tuna okunoñgonoka nawa Ombimbiliya, opo tulekese okuti omutumini wetu o Siovaa. Siovaa waavela ovanthu vae otyili tyivasiwa m’Ombimbiliya opo vetyivile okuundapela kumwe na vakwavo. — Sof. 3:9.

³⁰ Tyina atuho mewaneno tulivila umwe vala nawa, twelikwatapo umwe, tyikwatesako ovanthu aveho okufendela kumwe Siovaa. Siovaa ukahi umwe nokufwisapo etyi apopia okuti: “Mandyikevewaneka ngonongi mbotyunda.” (Mik. 2:12) Twahanda okutwalako tyelikwatapo, atukala nombembwa na vakwetu, atukakatela movitumino vya Siovaa.

³¹ Ovanthu aveho Siovaa aeta Meongano liae vena ehambu nombembwa. Tyituhambukiswa unene okutiwa Tunombangi mba Siovaa. Tulikwatehilei umwe tupameke oupanga ou omuwa tuna na Siovaa, atukakatela movitumino viae, atuvilongesa vakwetu. — 2 Kol. 3:18.