Oityi Tyikalesa Omuenyo Nesilivilo?

“Tila Huku yotyotyili, nokutualako okuendela movitumino viae.”​—⁠ECLESIASTES 12:⁠13.

1, 2. Oñgeni okulilongesa omukanda wa Eclesiastes matyituetela ouwa?

SOKA komulume umue wokuna ovipuka aviho. Omulume oo wankhimana unene, omuhona omunene kombanda yoohi, tupu omunongo omunene pokati kovanthu vo kononthiki mbae. Mahi, namphila ena ovipuka ovio aviho, nkhele ulipula oe muene okuti, ‘Oityi tyikalesa omuenyo nesilivilo?’

² Omulume oo tyotyili waliko, omanima 3.000 konyima. Enyina liae ankho o Salomau, iya momukanda wa Eclesiastes, tuvasamo onondaka apopia konthele yehambu aovolele. (Eclesiastes 1:​13) Kuna ovipuka ovinyingi tupondola okulilongesila konkhalelo yomuenyo wa Salomau. Tyotyili, ounongo uvasiwa mo mukanda wa Eclesiastes, upondola okutuvatela okuovola ovilinga mavituavela omuenyo omuwa wotyotyili.

“Okuhatekela Momphepo”

3. Atuho tupita monkhalelo yomuenyo ukahi ñgeni?

³ Salomau wahangununa okuti Huku watunga ovipuka ovinyingi oviwa kombanda yoohi. Ovipuka ovio, mavitualako okutuetela ehambu liahapu nokutuhuvisa apeho. Anthi, onthue tyitupuiya alo umue okuhimbika okunoñgonoka ovipuka ovio, mokonda ononthiki mbomuenyo wetu kambuhi. (Eclesiastes 3:11; 8:​17) Ngetyi Ombimbiliya ipopia, ononthiki mbetu kambuhi, tupu mbulamba liwa-liwa. (Jó 14:​1, 2; Eclesiastes 6:​12) Otyo, tyituavela ondundo yokuendesa omuenyo wetu nonondunge. Okulinga ngotyo katyapepukile, mokonda ouye wa Satanasi upondola okutuhongiliya okulandula ondyila yapenga.

4. (a) Oityi tyihangununa ondaka yapitiyua “okuhasilivila”? (b) Matukapopia konthele yokuovola ovipuka patyi?

⁴ Salomau wapopia ondaka ‘okuhasilivila” ovikando 30 mu Eclesiastes, opo alekese nawa otyiponga tyokupeselela omuenyo wetu movipuka vihena esilivilo. Ondaka yo Hebreu yapitiyua “tyihasilivila” ilekesa otyipuka muhena natyimue, ine tyihasilivila. (Eclesiastes 1:​2, 3) Pamue Salomau waeleka ondaka “okuhasilivila” “nokuovola okukuata omphepo.” (Eclesiastes 1:14; 2:​11) Tyotyili, okuovola okukuata omphepo owova. Kese munthu wovola okutyilinga kakuata natyike. Okuovola ovipuka viehena esilivilo, tyieta vala omuihamo. Omuenyo mouye uno, omusupi unene pala okupeselela vala movipuka vihasilivila. Moluotyo, opo tyitukuateseko okulityilika okulinga ovipuka viahaviukile, tutalei ovipuka vimue Salomau aovolele momuenyo wae. Tete, matutale konthele yokuovola ehambu nomalumono. Konyima atupopi konthele yesilivilo liovilinga vihambukiswa Huku.

Okuti Okuovola Ehambu Tyieta Umue Ehambu Liotyotyili?

5. Opi Salomau akaovolele ehambu?

⁵ Salomau waovolele okuvasa ehambu momuenyo, ngetyi tyilinga ovanthu ovanyingi hono. Salomau wati: “Omutima wange heutyilikile ehambu nalike.” (Eclesiastes 2:​10) Opi ankho aovola ehambu? Okapitulu 2 ka Eclesiaste kapopia okuti, ‘wahambukisilue olutu lwae novinyu,’ mahi ankho unwa nonondunge. Tupu, welituikilile otyikunino otyiwa tyomiti, elitungila onondyuo mbohamba, ankho una ovanthu vemuimbila oviimbo, nokulia ovikulia oviwa.

6. (a) Omokonda yatyi hatyiviko okukala novipuka oviwa? (b) Omokonda yatyi tuesukisila okupola pokati konthele yovitalukiso?

⁶ Okuti Ombimbiliya iilika okukala nomuvo omuwa kumue nomapanga? Au. Anthi, Salomau waimbuka okuti omuvo wokuomba nokulia tyina tuamaundapa unene, otyali tuapewa na Huku. (Tanga Eclesiastes 2:24; 3:​12, 13.) Tupu, Jeova ukonga ovakuendye opo ‘vahambukwe nokuyeka omutima wavo uvehambukiswe,’ mahi nonondunge. (Eclesiastes 11:⁠9) Onthue tuesukisa ovitalukiso, omuvo wokulia, nokunwa nokuhambukwa kumue na vakuetu. (Tyieleka na Marcos 6:31.) Mahi, ovitalukiso kavipondola okukala ovipuka viotete momuenyo wetu. Omuvo wovitalukiso wesukisa okukala ngovikululo tyina tuamana okulia. Mahi ovikululo, havioko okulia kuatyo muene. Ove motavela okuti namphila uhole ovikululo, mahi okukalela vala ovikululo tyahali natyike, katyikuhambukiswa. Tupu, ovikululo kavikukutisa. Salomau tupu waimbuka okuti okukala vala nomuenyo wasukalala nomahambu, tyelifwa “nokuovola okukuata omphepo.”​—⁠Eclesiastes 2:​10, 11.

7. Omokonda yatyi tuesukisila okuholovona nonondunge ovitalukiso vietu?

⁷ Ovitalukiso haviwako aviho. Ovinyingi vitunyona molutu no mopaspilitu. Ovanthu ovanyingi vanyona omienyo viavo, mokonda ankho ‘vahanda okukala nomuvo omuwa,’ okunwa nokusipa ovihemba vikoleswa, nokukolwa novikunwa, ine okuyumba omawela opo vamone onombongo. Jeova utulondola noluembia okuti, inkha tuyeka omutima wetu ine omaiho etu, etuhindile okulinga ovipuka ovivi, matyituetela ononkhumbi.​—⁠Gálatas 6:⁠7.

8. Omokonda yatyi tyakolela unene okusokolola nawa onkhalelo yomuenyo wetu?

⁸ Mahi, okuhapolo pokati pokuovola ehambu, tyipondola okututalukisa konthele yovipuka viakolela unene. Hinangela okuti omuenyo wetu ulamba liwa-liwa. Ngue tutupu onthumbi yokuti mokueenda kuomuenyo wetu omusupi, matukala apeho nekongoko ine kamatukala novitateka. Otyo Salomau etyimonena okuti tyakolela vali okukala pomutambo haunene tyina vakapaka omukuatate ine omphange Omukristau wekolelo, tyipona okuenda ‘kondyuo yehambu.’ (Tanga Eclesiastes 7:​2, 4.) Omokonda yatyi? Omokonda okutehelela elongomona lilingwa tyina omunthu akapakwa, atusokolola nawa omuenyo wekolelo omuumbili oo wa Jeova atyindile, matyituavela ondundo yokutala nawa onkhalelo yomuenyo wetu. Otyo, matyitukuatesako okunoñgonoka okuti tuesukisa okuundapela nawa Huku mononthiki mbesalako mbomuenyo wetu.​—⁠Eclesiastes 12:⁠1.

Okuti Omalumono Etuavela Umue Ehambu Liotyotyili?

9. Oityi Salomau aimbuka konthele yokukala nomalumono?

⁹ Salomau wali omuhona omunene kombanda yoohi etyi ahoneka omukanda wa Eclesiaste. (2 Crônicas 9:​22) Ankho una onombongo mbokulanda kese tyimue ahanda. Salomau wahoneka okuti, “Ame hatyilikile omaiho ange kovipuka aviho ahanda.” (Eclesiastes 2:​10) Anthi, oe waimbuka okuti omalumono kaaeta ehambu liotyotyili. Salomau wamanuhula okupopia okuti, “Una uhole onombongo kamekuta onombongo, na una uhole omalumono.”​—⁠Eclesiastes 5:⁠10.

10. Oityi tyieta ehambu liotyotyili nouhona wotyotyili?

¹⁰ Namphila esilivilo liomalumono kalikala ehimbwe, mahi omalumono ena ehongiliyo enene. Ovalongwa vamue vokukahi nokulilongesa enima liotete mosikola onene ko Estadu Unidu, etyi vapulwa oityi tyakolela vali vahanda okulinga, otyinyingi vakumbulula okuti vahanda “omalumono omanyingi.” Mahi inkha vetyivila okuvasa omalumono vahanda, okuti mavakala umue nehambu liotyotyili? Au. Vana vaovola okunoñgonoka onkhalelo yovanthu, vaimbuka okuti, tyina omunthu apaka unene komutue omalumono momuenyo wae, kakala vali nehambu liotyotyili. Salomau kohale nae otyo anoñgonokele ngotyo. Oe wahoneka okuti: “Tupu neliongiyila opalata noolu, nomalumono atokala onohamba . . . Mahi, aviho ovio kavisilivila, tyelifwa nokuovola okukuata omphepo.”a (Eclesiastes 2:​8, 11) Anthi, inkha tuumbila Jeova nomutima auho, nomuenyo wetu, iya oe etuavela ononkhano onongwa, matukamona olumono luotyotyili.​—⁠Tanga Provérbios 10:⁠22.

Ovilinga Patyi Vieta Ehambu Liotyotyili?

11. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yesilivilo liovilinga?

¹¹ Jesus wati: “Tate yange ukahi nokuundapa alo pahe, iya na ame ndyitualako okuundapa.” (João 5:​17) Nawike upatana okuti okuundapa tyihambukiswa unene Jeova na Jesus. Ombimbiliya ilekesa okuti Jeova wahambukua novipuka atunga, etyi yati: “Huku wamona okuti ovipuka aviho atunga vikahi nawa unene.” (Gênesis 1:​31) Onoandyu “mbahimbika okukuilila nehambu” etyi mbamona ovipuka aviho Huku atunga. (Jó 38:​4-7) Tupu, Salomau wahambukilue unene novilinga viakolela.​—⁠Eclesiastes 3:⁠13.

12, 13. (a) Oñgeni ovanthu vevali vapopia ehambu vena mokonda yokuundapa nomutima auho? (b) Omokonda yatyi pamue ovilinga viakaputu vipondola okusoyesa?

¹² Ovanthu ovanyingi vetyii nawa okuti okuundapa ovilinga nomutima auho tyakolela unene. Tala ongeleka ya Jose omupindali wovipuka, wati: “Tyina utyivila okupindala omalutalatu, ngatyina wasoka, ulitehelela ngoti watauluka omphunda imue onene.” Mingeli,b omukuavitanda wati: “Ovilinga vieta ehambu, mokonda vikukuatesako okutekula ombunga yove. Tupu, vikuavela ehambu liokufuisapo ovipuka uhanda.”

¹³ Mahi, ovilinga ovinyingi vietesa elundo, tupu kavikuatesako omunthu okukala omunongo. Ovikando vimue ovanthu vaundapa pomphangu imue valingwa onya. Ngetyi Salomau etyilekesa, pamue omunthu wondende upondola okupewa ofeto ngatyina aundapa nombili, mokonda una oupanga na vana vatumina. (Eclesiastes 2:​21) Tupu, kuna ovipuka ovikuavo vinumanesa. Pamue omunthu uhimbika notyitanda otyiwa, mahi otyitanda otyo atyinyoneka mokonda yonkhalelo yotyilongo, ine pamue pamoneka oviponga vitukulukila vala ovanthu. (Tanga Eclesiastes 9:11.) Ovikando ovinyingi, pamue omunthu ulinga ononkhono opo amone omalumono, mahi konyima atyimunumanesa nokumusoyesa, iya aimbuka okuti ‘wapesela vala ononkhono ononene okulandula momphepo.’​—⁠Eclesiastes 5:⁠16.

14. Ovilinga patyi vieta apeho ehambu liotyotyili?

¹⁴ Okuti kuna ovilinga vimue vihasoyesa? Jose wapopiua pombanda wati: “Mokueenda kuomanima ovipuka napindala vikuenguka ine vinyoneka. Mahi, esilivilo liovilinga tuundapela Huku kalipu. Okutavela ku Jeova movilinga viokuivisa onondaka onongwa, naavela vakuetu ombatelo yahapu, yokukala Ovakristau vokuna onthilo na Huku. Otyo, tyakolela unene.” (1 Coríntios 3:​9-​11) Mingeli, wati okuivisa Ouhamba wa Huku tyemuetela ehambu enene vali tyipona ovilinga viakaputu. Tupu, wati “Natyike tyipondola okupinga pehambu tukala nalio tyina tupopila omunthu otyili tyo Mbimbiliya, na tyina tutala okuti tyemuhika nawa komutima.”

“Ava Ombolo Yove”

15. Oityi tyikalesa omuenyo nesilivilo?

¹⁵ Ovilinga patyi vikalesa omuenyo wetu nesilivilo liotyotyili? Inkha tuundapesa omuwo wehehi tuna mouye ou, opo tulinge ovipuka oviwa nokuhambukiswa Jeova, matukala nehambu liotyotyili. Tupondola okukala noupanga omunene na Huku, nokulongesa ovana vetu ovitumino Viombimbiliya. Tupondola okuvatela vakuetu okunoñgonoka Jeova, nokukala noupanga wahapu novakuatate no nomphange mbetu Ovakristau. (Gálatas 6:​10) Ovilinga ovio aviho vina esilivilo liahapu, nokuetela omuenyo omuwa vana vevilinga. Salomau waeleka nawa esilivilo liokulinga ovipuka oviwa. Oe wati: “Tuma ombolo yove kombanda yomeva, mokonda mokueenda kuononthiki mokeivasa vali.” (Eclesiastes 11:⁠1) Jesus walondolele ovalongwa vae okuti: “Kalei ovakuatyali opo nonue mupewe novanthu.” (Lucas 6:​38) Tupu, Jeova walaa okuavela ondyambi aveho vana valingila vakuavo ovipuka oviwa.​—⁠Provérbios 19:17; tanga Hebreus 6:⁠10.

16. Omuwo patyi ukahi nawa pala okutokola etyi matukalinga nomuenyo wetu?

¹⁶ Ombimbiliya itulondola opo tutokole nonondunge tainkholo tuvakuendye ovipuka patyi matulingi nomuenyo wetu. Ngotyo, matutyivili okulityilika ovipuka viketuihamesa omutue. (Eclesiastes 12:⁠1) Inkha tumanena omanima etu oukuendye mokuovola ovipuka oviwa viouye, konyima atuimbuka okuti tuahatekela vala momphepo, matukelivela unene!

17. Oityi matyikukuatesako okuholovona ondyila ongwa momuenyo?

¹⁷ Ngatyina kese he woluembia ahanda, na Jeova uhanda ukale nomuenyo wehambu, olingi ovipuka oviwa, nokulityilika okuliihamesa omutima tyawina. (Eclesiastes 11:​9, 10) Oityi matyikukuatesako? Etyi matyikuvatela, okutokola okuyawisa ovilinga viove meongano lia Huku, nokulinga ononkhono opo uvivase. Omanima 20 konyima, Javier ankho una okuholovona pokati kokukala ondotolo amono onombongo ononyingi, ine okuundapela Jeova omuwo auho. Oe wati, “Namphila ovilinga vioundotolo vieta ehambu, natyike tyielekwa nehambu ndyina mokuakuatesako ovanthu ovanyingi okuiwa otyili. Okuundapela Jeova omuwo auho, tyandyetela ehambu liotyotyili momuenyo. Ndyilivela vala mokonda hahimbikile okumuumbila kohale.”

18. Omuenyo wa Jesus pano pohi wakalele nesilivilo enene mokonda yatyi?

¹⁸ Oityi tyakolela vali unene tuesukisa okuovola nononkhono? Omukanda wa Eclesiastes wati: “Enyina liakolela vali tyipona omulela unika nawa, iya onthiki yokunkhia yapona onthiki yokutyitwa.” (Eclesiastes 7:⁠1) Otyo, tyalekeswa nawa nomuenyo wa Jesus. Oe tyili walinga enyina ewa komaiho a Jeova. Etyi Jesus ankhia nekolelo, waamena ouhamba wa Tate yae nokuava ofeto yotyilikutila tyaikula ondyila yeyovo lietu. (Mateus 20:​28) Mokueenda kuomanima ehehi Jesus akala pano pohi, waava ongeleka ongwa unene. Onthue tuesukisa okulinga ononkhono mbokumuhetekela, opo omuenyo wetu ukale nesilivilo liotyotyili.​—⁠1 Coríntios 11:1; 1 Pedro 2:⁠21.

19. Onondonga patyi Salomau aava?

¹⁹ Nonthue tupondola okulinga enyina ewa komaiho a Huku. Okukala nomuenyo omuwa komaiho a Jeova tyakolela vali tyipona okukala nolumono. (Tanga Mateus 6:​19-21.) Kese nthiki tuesukisa okuovola okulinga ovipuka oviwa komaiho a Jeova, mavitukalesa ovahona momuenyo wetu. Mongeleka, inkha tulinga elilongeso lioulike Liombimbiliya, nokuenda apeho komaliongiyo, matuvatela vakuetu okuvepopila onondaka onongwa, matupameka otyinepo tyetu, nombunga yetu, noupanga wetu na Jeova. (Eclesiastes 11:6; Hebreus 13:​16) Okuti ove uhanda okukala nomuenyo wakolela tyotyili? Inkha wahanda, tualako okutavela konondonga mba Salomau wati: “Tila Huku yotyotyili, nokutualako okuendela movitumino viae. Mokonda etyi, otyo ovanthu aveho vena okulinga.”​—⁠Eclesiastes 12:13.

[Onondaka Poutoi]

Oñgeni Ove Mokumbulula?

• Oityi matyituavela ondundo yokusoka nawa konthele yovipuka tuhanda momuenyo?

• Oñgeni tuna okutala ehando liokuovola ehambu nomalumono?

• Ovilinga patyi mavieta ehambu liahapu?

• Otyipuka patyi tyakolela tuesukisa okulinga ononkhono opo tutyivase?

[Olutalatu pefo 31]

Oityi tyieta ehambu enene movilinga viokuivisa?