Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w08 6/1 pp. 15-19
  • Ovipuka Tuna Okutila

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Ovipuka Tuna Okutila
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2008
  • Onthele-kati
  • Tila Onyengo Maikeya
  • “Tunda Mokati Kombambilonia”
  • Tila Efendelo Liovilolo
  • “Tila Omaumbalehi”
  • Tila “Ohole Yonombongo”
  • “Tila Omapeleyo Oukuendye”
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2008
w08 6/1 pp. 15-19

Ovipuka Tuna Okutila

“Onue ombuto yononyoka, olie wemuhindila okutila onyengo maiya?”​—⁠MATEUS 3:⁠7.

1. Onongeleka patyi mbumue Ombimbiliya ipopia konthele yokutila?

TYINA ove wiiva ondaka “okutila” otyityi usoka? Vamue vapondola okuhinangela Jose omukuendye omuwa ankho waile nkholo omukai wa Potifale wahandele okulala nae. (Gênesis 39:​7-​12) Ovakuavo vapondola okuhinangela Ovakristau vainkholele mo Jelusalei menima 66 P.K., okutavela elondolo lia Jesus liati: “Inkha muamona omafualali eliseta no Jelusalei, iya . . . vana vekahi mo Judeia vahimbike okutilila konomphunda, vana vekahi mokati ko Jelusalei, vainkholemo.​—⁠Lucas 21:​20, 21.

2, 3. (a) Oityi ankho tyakolela vali monondaka João Batista apopile ononkhalamutue mbonongeleya? (b) Oñgeni Jesus atonekele elondolo liaavelwe na João?

2 Onongeleka mbapopiwa pombanda, mbalekesa okuti ovanthu ovo ankho vena okutundamo okueenda umue konomphai. Hono Ovakristau votyotyili movilongo aviho, vesukisa okukanyaukako okutila monkhalelo yelikalela. Omonkhalelo oyo João Batista apopia ondaka “okutila”.. Puvana ankho veya ku João, ankho pena ononkhalamutue mbonongeleya mbo va Judeu, ankho vasoka okuti vetupu ononkhali. Ankho vapenyenyeka vana velivela ankho veya okumbatisalwa. Mahi, João nomutima wakola waholololele kovanthu owandambei wononkhalamutue ombo, ati: “Onue ombuto yononyoka, olie wemuhindila okutila onyengo maiya? Iya kalei novinyango vilekesa okuti muelivela.”​—⁠Mateus 3:​7, 8.

3 João ankho kekahi nokupopia okutila kuokueenda konompahi. Ankho uvelondola konthele yekoyeso maliya, lionthiki yonyengo ya Huku. João ankho ulekesa ononkhalamutue mbonongeleya okuti opo vahupe monthiki oyo, ankho vesukisa okukala novituwa vilekesa okuti velivela. Konyima yotyo, nomutima wakola Jesus apopi ononkhalamutue ombo mbonongeleya, okuti omalusoke avo okuipaa vakuavo alekesa okuti tyotyili ovana Veliapu. (João 8:​44) Okutoneka elondolo João aavele potete, Jesus evepopi okuti “mbuto yononyoka” iya apulu okuti: “Oñgeni mamutyivili okutila ekoyeso lio Geena?” (Mateus 23:​33) Oityi Jesus ankho ahanda okupopia konthele yo “Geena”?

4. O Geena Jesus apopia ilekesa tyi?

4 O Geena ankho ekungu limue likahi kondye yotyimato tyo Jelusalei, ankho muyokelwa ovipuka aviho viasila novinyama viokuankhia. Jesus wapopia o Geena ngotyilekeso tyononkhia mba apeho. Epulo liae konthele yokuhupa mo Geena lilekesa okuti ononkhalamutue mbonongeleya ankho vatokala ehanyauno lia apeho.​—⁠Mateus 5:​22, 29.

5. Oñgeni ehipululo lilekesa okuti etyi João na Jesus vapopile tyili tyamonekele?

5 Onokhalamutue mbova Judeu vayawisile kononkhali mbavo etyi vamonesa Jesus ononkhumbi novalongwa vae. Konyima, onthiki yonyengo ya Huku aiya ngetyi João na Jesus vetyipopile. Ngotyo, “onyengo ya Huku” ankho yaviukile vala mo Jelusalei no mo Judeia. Moluotyo, ankho tyitavela okutunda momampundaumbo oo, okukahateka. Onyengo ya Huku yeile puetyi o Jelusalei nondyuo ya Huku viateyuapo nomafualali o Roma menima 70 P.K. O Jelusalei yapitile “mononkhumbi” ononene mbuhenemonwe novanthu vepundaumbo olio. Otyinyingi vaipaelwe iya vamue avatualwa koukonde. Otyo, tyilekesa ehayauno enene likevelela vana veliti Ovakristau no vonongeleya ononkhuavo.​—⁠Mateus 24:⁠21.

Tila Onyengo Maikeya

6. Oityi tyahimbika okumoneka mewaneno lio Vakristau votete?

6 Vamue po vakristau votete vayapukile motyili iya ovanthu avevelandula. (Atos 20:​29, 30) Puetyi ono apostolu mba Jesus ankho vena omuenyo, vaamenene ewaneno konthele yotyituwa tyatyo otyo. Mahi, etyi vankhia akuhimbika okumoneka ounthumbo wo Vakristau vomatutu. Hono kuna onongeleya ononyingi mbuliti ombo Vakristau, mahi mbuna onondongeso mbelikalaila. Ombimbiliya yaula okumoneka kuonongeleya mbatyo ombo, aimbuihana okuti “omunthu wokuatomba ovitumino, omona wehanyauno . . . una Tatekulu Jesus makaipaa nokumunyimako nehololoko liokuya kuae.”​—⁠2 Tessalonicenses 2:​3, 6-8.

7. Ondaka “omona wehanyauko” yatokala ononkhalamutue vonongeleya mbo Vakristau vomouye mokonda yatyi?

7 Ononkhalamutue mbo Vakristau vomouye vatomba ovitumino, mokonda vayapula ovanthu ovanyingi no nondongeso mbavo mbomatutu, no nonthiki mbovipito, novipuka ovikuavo valinga vipatana Ombimbiliya. Tupu, hono ovafendi vokukahi konthele “yomona wehanyauko,” vakevela ononkhia mbuhena etutilo, ngo nonkhalamutue mbuna mbonongeleya Jesus ahitisile. (2 Tessalonicenses 1:​6-9) Iya ovanthu vana vokuayapulwa no nonkhalamutue vonongeleya mbo Vakristau no vonongeleya ononkhuavo, vakevelela tyi? Opo tukumbulule epulo olio, tutalei ovipuka vialandulile kehanyauno liotete lio Jelusalei menima 607 P.K.E.

“Tunda Mokati Kombambilonia”

8, 9. (a) Jeremia ankho una onondaka patyi pala va Judeu koukonde mo Mbambilonia? (b) Etyi Ombambilonia yateyuapo no va Medo no va Persia, oñgeni ankho ova Judeu vapondola okutila?

8 Omuuli Jeremia waulile ehanyauko lio Jelusalei, liokuapita menima 607 P.K.E. Jeremia wapopile okuti ovanthu va Huku mavatualwa koukonde. Mahi, tyina pamapiti omanima “70” mavakondolwa motyilongo tyavo. (Jeremias 29:​4, 10) Tupu, Jeremia wali nonondaka mbakolela pala okupopila ova Judeu ankho vekahi koukonde mo Mbambilonia. Ankho vena okulityilika efendelo liomatutu ankho lilingwa mo Mbambilonia. Ngotyo, ankho vapondola okukala tyafuapo pala okukondoka ko Jelusalei, opo vakahindunune efendelo liotyotyili tyina omuvo wamehikipo. Iya otyo, atyiende umue ngotyo etyi ova Medo nova Persia vateyapo Ombambilonia menima 539 B.C.E. Siru ya vali Ohamba yo Persia, waavele otyitumino ankho tyituma ova Judeu vakondoke opo vakapindulepo ondyuo ya Jeova mo Jelusalei.​—⁠Esdras 1:​1-4.

9 Otyinyingi tyo va Judeu vokualamba po 42.000 vakondokele. (Esdras 2:​64-​67) Ngotyo, eulo lia Jeremia liatumine okutila mo Mbambilonia liafuiswapo, iya vatundumo okuenda kotyilongo otyikuavo. (Tanga Jeremias 51:​6, 45, 50.) Mahi, ova Judeu vamue kavetyivilile okulinga oungendi oo omunene wokukondoka ko Jelusalei no ko Judaa. Ngotyo, opo omuuli ombuale Daniele na vakuavo aveho vokuesalele mo Mbambilonia vapewe ononkhano onongwa mba Huku, ankho vesukisa okuvatela efendelo liotyotyili lilingilwa ko Jelusalei. Tupu, ankho vesukisa okutualako okukala tyeliyapuka nefendelo liomatutu lio Mbambilonia.

10. “Ombambilonia Onene” ina onkhali “yovipuka patyi vitoyesa?”

10 Hono, ovanthu ovanyingi vekahi monongeleya mbomatutu mbelikalaila, mbatuka mo Mbambilonia yokohale. (Gênesis 11:​6-9) Onongeleya ombo ambuho kumue mbuihanwa okuti “Ombambilonia Onene, ina yomakunga no yovipuka aviho vitoyesa kombanda yoohi.” (Revelação [Apocalipse] 17:⁠5) Onongeleya mbomatutu mbutualako okukuatesako ovatumini vopulitika youye uno. “Ovipuka vimue vitoyesa” vikahi nokulingwa nonongeleya mbomatutu, ovita ovinyingi vikahi “nokuipaa ovanthu ovanyingi kombanda yoohi.” (Revelação [Apocalipse] 18:​24) “Ovipuka ovikuavo vitoyesa,” omaundalelapo ononkhalamutue mbonongeleya valinga novana ovatutu, mahi otyo ovituwa ovio viyekelelwa monongeleya ombo. Okuti tyituhuvisa tyina Jeova Huku ati apa katutu makanyimako onongeleya mbomatutu kombanda yoohi?​—⁠Revelação (Apocalipse) 18:⁠8.

11. Alo Ombambilonia Onene ihanyaunuapo, Ovakristau votyotyili vena otyilinga patyi?

11 Ovakristau votyotyili vana vei nawa etyi matyikapita no nongeleya ombo, vena otyilinga tyokulondola vana vekahi Mombambilonia Onene. Onkhalelo imue yokuava elondolo olio, okuavununa ono Mbimbiliya nomikanda viapongiyua “nomupika wekolelo nokualunguka,” waholovonua na Jesus opo aave “okulia kuopaspilitu momuvo wanakua.” (Mateus 24:​45) Ovanthu vana valekesa okuti vesuka netyi Ombimbiliya ipopia, vakuatesuako mokulilongesa navo Ombimbiliya. Nombatelo oyo, ovanthu ovo vaimbuka okuti vesukisa “okutunda mokati ko Mbambilonia” putyina nkhele liehenetake unene.​—⁠Revelação (Apocalipse) 18:⁠4.

Tila Efendelo Liovilolo

12. Oñgeni Huku atala efendelo liovilolo novihuku?

12 Otyipuka otyikuavo tyitoyesa tyilingwa Mombambilonia Onene, okufenda ovilolo. Ovilolo ovio, Huku uviihana okuti “ovipuka vitoyesa, ovilolo viasila.” (Deuteronômio 29:​17) Aveho vahanda okuhambukiswa Huku vena okulityilika okufenda ovilolo, ngetyi tyapopia Huku okuti: “Ame, ame Jeova. Eli, olio enyina liange. Enkhimano liange hiliavela nawike, nehiviliko liange hiliavela ovilolo.”​—⁠Isaías 42:⁠8.

13. Tuesukisa okutila onkhalelo patyi yokufenda ovihuku?

13 Tupu, Ombimbiliya ipopia ononkhalelo ononkhuavo mbokufenda ovilolo, mbupuiya okuimbuka. Mongeleka, ipopia okuti epeleyo “efendelo liovilolo.” (Colossenses 3:⁠5) Okupeleya tyihangununa okuhanda etyi tyailikwa, ngokuhanda ovipuka via vakuetu. (Êxodo 20:​17) Oandyu yokuakala Satanasi Eliapu ankho ina epeleyo liokukala nga Huku Omukulami opo afendwe. (Lucas 4:​5-7) Iya epeleyo olio liemuhindila okutyitukilapo Jeova nokuhongiliya Eva okupeleya otyipuka Huku ankho ailika. Andau tupu welipakele mefendelo liovihuku etyi ayeka oupanga wae nomukai wae ukale otyipuka tyakolela vali unene tyipona okutavela ku Tate yae woluembia keulu. Anthi, aveho vahanda okutila onthiki yonyengo ya Huku, vena okufenda vala Huku aike nokulityilika okupeleya.

“Tila Omaumbalehi”

14-16. (a) Omokonda yatyi tutila Jose waava ongeleka ongwa konthele yovituwa oviwa? (b) Oityi tuesukisa okulinga inkha tukala nehando liokulinga oundalelapo? (c) Oñgeni matutyivili okutila omaumbalehi?

14 Tanga 1 Coríntios 6:18. Etyi omukai wa Potifar ahandele okuyondya Jose opo alale nae, Jose waile nkholo. Waava ongeleka ongwa unene pala Ovakristau, tyilinge vanepa ine kavanepele! Jose ankho wanoñgonoka nawa ovipuka viapita kohale vilekesa oityi Huku asoka konthele yomaundalelapo. Inkha tuhanda okutavela otyitumino “tyokutila omaumbalehi,” matulityilika ovipuka vipondola okutuetela ehando liokulala nomunthu tuehelinepele nae. Tuapopilwa okuti: “Ipaei ononthele mbolutu luenyi, konthele yomahando omaumbalehi, nesilo, noluiho luotyihola, nomahando omavi, nepeleyo, mokonda ngotyo okufenda ovilolo. Ovipuka viatyo evi, ovio vieta onyengo ya Huku.”​—⁠Colossenses 3:​5, 6.

15 Tala okuti “onyengo ya Huku ikahi nokuya.” Ovanyingi mouye vakala nehando liahaviukile liotyihola, iya avetyilingi. Ngotyo, Ovakristau vesukisa okuita ekuateso lia Huku nospilitu sandu, opo velityilike omahando asila otyihola. Tupu, okulilongesa Ombimbiliya, nokuenda komaliongiyo, nokuivisa onondaka onongwa kuvakuetu, matyitukuatesako “okutualako okuendela mospilitu.” Ngotyo, “kamatulingi ehando nalike liolutu.”​—⁠Gálatas 5:⁠16.

16 Inkha tutala onosinema nomikanda vilekesa ovanthu vekahi mihoyo na vana velihanda, tyotyili “kamatuendela mospilitu.” Ngotyo, kese Mukristau wesukisa okuliyunga nawa opo ahatange, nokutala atyiho tyipopia konthele yovihola, nokuhevitehelela. Tupu, tyapenga “ovanthu ovasukuki” va Huku okutomphola konthele yomaundalelapo nokuhambukilwa ovipuka ngovio. (Efésios 5:​3, 4) Anthi, onthue tulekesa ku Tate yetu woluembia okuti tyotyili tuhanda okuhupa konyengo yae maiya, opo tukakale mouye omupe wouviuki.

Tila “Ohole Yonombongo”

17, 18. Omokonda yatyi tuna okutila “ohole yonombongo”?

17 Momukanda wa Paulu wotete ahonekelele Timoteo, watonekele okupopia ovitumino vina Ovakristau ovapika vesukisa okutavela. Vamue mokonda ovahona vavo Ovakristau, ankho pamue vakevelela okupolako omalumono. Ovakuavo nelulu liomalumono, hamue ankho vaovola okuundapesa ovipuka via Huku. Paulu walondolele konthele “yokusoka okuti okukala nonthilo na Huku ondyila yokumona [omalumono]. Omwii wotyitateka otyo pamue ankho “ohole yonombongo,” ihongiliya omapita kese munthu, tyilinge omuhona ine omuhepi.​—⁠1 Timóteo 6:​1, 2, 5, 9, 10.

18 Okuti uhinangela ovanthu vamue vanyona oupanga wavo na Huku mokonda “yohole yonombongo,” ine ohole yovipuka vihasilivila vipondola okulandwa no nombongo? (Josué 7:​11, 21; 2 Reis 5:​20, 25-​27) Paulu walondolele Timoteo okuti: “Ove munthu wa Huku, tila ovipuka ovio. Mahi, ovola ouviuki, nokufenda Huku, nekolelo, nohole, nekoleleyo, nomutima wapoleya. (1 Timóteo 6:​11) Aveho vahanda okuhupa konthiki yonyengo maiya, tyakolela unene okutavela elondolo olio.

“Tila Omapeleyo Oukuendye”

19. Oityi ovakuendye aveho vesukisa okulinga?

19 Tanga Provérbios 22:15. Oumphuki ukahi momutima womona, upondola okumuyapula tyihepuiya. Otyipuka tyimue matyituvatela okulityilika oumphuki oo, onondonga mbo Mbimbiliya. Ovakuendye ovanyingi Ovakristau vokuna ovohe vehelilongesa Ombimbiliya, vaovola okuundapesa ovitumino vio Mbimbiliya momuenyo wavo. Ovakuavo vapola esilivilo komalondolo onondunge aawa na vana vekula nawa mopaspilitu momawaneno. Okutavela onondonga mbatyo ombo mbutunda mo Mbimbiliya, tyituala kehambu pahetyino no komutue.​—⁠Hebreus 12:​8-11.

20. Oñgeni ovakuendye mavavasi ombatelo yokutila omahando omavi?

20 Tanga 2 Timóteo 2:​20-22. Ovakuendye ovanyingi vokuna omutima wouna, kavapolo esilivilo konondonga onongwa, iya avatokela monondyila mbowova, movituwa viokulilola, momapeleyo, momaumbalehi, mokukala nohole yonombongo, nokuovola ehambu. Ovipuka ovio “omapeleyo ahasilivila oukuendye,” ana tuna okutila ngetyi Ombimbiliya itulondola. Okutila, tyihanda omukuendye Omukristau okuliyunga komahongiliyo omavi aeho. Ombatelo yavilapo, omalondolo Huku aava konthele yokuovola ovituwa vimuhambukiswa, “kumue na vana vaivisa enyina lia Tatekulu nomutima wasukuka.”

21. Omulao patyi omuwa unene Jesus Kristu alaa ovalanduli vae vokukahi ngonongi?

21 Tyilinge tuvakuendye ine tuvakulu, okuanya okutehelela vana vahanda okutuyapula, matyilekesa okuti tuhanda okuvalulilwa kumue novalanduli va Jesus velifwa nonongi, vana “vatila . . . ondaka ya vana veheiwe.” (João 10:⁠5) Anthi, okuhupa konthiki yonyengo ya Huku, katyihande vala okutila ovipuka ovivi. Tupu, tuna okuovola okukala novituwa oviwa. Onthele mailandulako, maikapopia konthele yovituwa epanduvali. Tuna ehunga liokulilongesa vali nawa konthele oyo, mokonda Jesus walinga omulao omuwa unene wokuti: “Ame [onongi mbange] ndyimbuavela omuenyo wahapu, kambukahanyaunuako nalume, tupu nawike membupolo peke liange.”​—⁠João 10:⁠28.

Oñgeni Ove Mokumbulula?

• Elondolo patyi Jesus aavelele ononkhalamutue mbonongeleya?

• Ovanthu ovanyingi vavasiwa motyiponga patyi?

• Omononkhalelo patyi mbokufenda ovilolo tuna okutila?

[Omalutalatu pefo 16, 17]

Tyina wiiva ondaka “okutila” otyityi usoka?

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma