Ovilinga Viokuivisa Umbo na Umbo—Hono Viakolela Mokonda Yatyi?
“Kese nthiki, ankho vatualeleko tyihatalama okulongesa mondyuo ya Huku, nokuivisa umbo na umbo onondaka onongwa konthele ya Kristu Jesus.”—ATOS 5:42.
1, 2. (a) Onombangi mba Jeova veiwe mokonda yonkhalelo patyi yokuivisa? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?
VEIWE nawa movilongo aviho kombanda yoohi. Ovanthu vevali vokuavala nawa, veya meumbo iya avapopila omunthu vavasamo onondaka mbo Mbimbiliya konthele Youhamba wa Huku tyihasete. Inkha omunthu oo wasuka no nondaka ombo, ovaivisi vemuavela omukanda opo vahimbike okumulongesa Ombimbiliya meumbo liae otyali. Iya ovaivisi ovo, avaende no meumbo ekuavo. Inkha nove ulinga ovilinga ovio, motyimono okuti ovanthu vekuimbuka okuti Umbangi ya Jeova tyina nkhele uhenehimbike okupopia. Onombangi mba Jeova veiwe mokonda yokuivisa umbo na umbo.
2 Onthue tuundapesa ononkhalelo ononyingi pala okufuisapo otyilinga tuapewa na Jesus, tyokuivisa nokulinga ovalongwa. (Mateus 28:19, 20) Onthue tuivisa pana palandesila ovanthu, no momatapalo, no ponomphangu ononkhuavo pena ovanthu. (Atos 17:17) Pamue vamue tupopia navo motelefone ine okuvehonekela omikanda. Onthue tupopila otyili tyo Mbimbiliya vana tuvasa mokueenda kuovilinga vietu via kese nthiki. Tupu, tuna [Web site, internet] muvasiwa omikanda vipopia konthele Yombimbiliya, momalaka alamba po 300.a Ononkhalelo ombo ambuho mbukahi nokuava ovinyango oviwa. Mahi, konomphangu ononyingi onthue, tuivisa ouhamba wa Huku umbo na umbo. Omokonda yatyi tuivisila monkhalelo oyo? Oñgeni onkhalelo oyo yahimbika okuundapeswa unene novanthu va Huku mononthiki mbo hono? Omokonda yatyi onkhalelo oyo yakolela unene hono?
Onkhalelo Yokuivisa yono Apostolu
3. Onondonga patyi Jesus aavelele ono apostolu konthele yokuivisa? Otyo ankho tyilekesa okuti vena okuivisa ñgeni?
3 Onkhalelo yokuivisa umbo na umbo, ivasiwa Mombimbiliya. Puetyi Jesus atumine ono apostolu okukaivisa, wevelongele okuti: “Kese mepundaumbo ine opotyilongo munyingila, ovoleimo una wahanda.” Oñgeni vaovolele ovanthu vokuahanda? Jesus wevetumine okuenda momaumbo ovanthu, evepopila okuti: “Tyina munyingila meumbo, kukuinyei ombunga. Inkha ombunga ihanda, ombembwa muvehandela ikale navo. Mahi, inkha kavahande, ombembwa yenyi ikondoke kuonue.” Okuti ankho vatalelapo ovanthu tyahaihanenwe na vamuene veumbo? Tala onondaka Jesus ayawisileko: “Kese umbo vehemutambulile nokutehelela onondaka mbenyi, tyina mutunda meumbo ine mepundaumbo olio, lipukumunei ombundu konomphai mbenyi.” (Mateus 10:11-14) Onondonga ombo mbulekesa nawa okuti, tyina ono apostolu ankho “vaya tyilongo na tyilongo, okuivisa onondaka onongwa,” ankho kavakevelela okuihanwa, ovo muene vahimbika okutalelapo ovanthu momaumbo avo.—Lucas 9:6.
4. Mombimbiliya opi papopia okuivisa umbo na umbo?
4 Ombimbiliya ipopia haunene okuti ono apostolu ankho vaivisa umbo na umbo. Mongeleka, mu Atos 5:42 yati: “Kese nthiki, ankho vatualako tyihatalama okulongesa mondyuo ya Huku, nokuivisa umbo na umbo onondaka onongwa konthele ya Kristu Jesus.” Etyi palamba omanima 20, apostolu Paulu ahinangelesa ovakulu mewaneno lio Efesu okuti: “Ame hakalele nelundo liokumupopila kese tyimue tyakolela, ine okumulongesila mounyingi no meumbo na umbo.” Okuti Paulu watalelelepo ovakulu ovo puetyi nkhele vehenekale Ovakristau? Tyafuile, mokonda ovipuka vimue evelongesile, ankho “okulivela ononkhali mbavo ku Huku, nokukala nekolelo mu Tatekulu yetu Jesus.” (Atos 20:20, 21) Robertson momukanda wae utiwa (Quadros Verbais no Novo Testamento) wapopia konthele ya Atos 20:20 okuti: “Omuivisi wavilapo oyouna, wivisa umbo na umbo.”
Otyipahu tyo Vimphunia Mononthiki mbo Hono
5. Oñgeni eulo lia Joele lipopia ovilinga viokuivisa?
5 Oumbangi waavelue kotyita tyotete, ankho otyilekeso vala tyovilinga ovinene mavilingwa mononthiki mbetu. Omuuli Joele waeleka ovilinga viokuivisa vio Vakristau ovanakwa, netyi tyilinga otyipahu tyovimphunia, nounyama oukuavo. (Joel 1:4) Ngatyina tyilinga embamba liovita, otyipahu tyovimphunia tyifinda, okunyingila monondyuo nokulia atyiho vivasa mondyila pana vikuata. (Tanga Joel 2:2, 7-9.) Otyo, tyilekesa nawa ekoleleyo nombili yovanthu va Huku, movilinga viokuivisa mononthiki mbo hono! Onkhalelo yakolela vali ko Vakristau ovanakwa no vakuatate vavo “vonongi ononkhuavo,” pala okufwisapo otyilinga otyo, okuivisa umbo na umbo. (João 10:16) Oñgeni Onombangi mba Jeova, veya okulandulapo onkhalelo yokuivisa yono apostolu?
6. Menima lio 1922, ondundo patyi ovanthu va Huku vapelwe yokuivisa umbo na umbo? Mahi, vamue valingile ñgeni?
6 Okupolelela mo 1919 okuenda no komutue, otyilinga tya kese Mukristau tyokuivisa Ondaka ya Huku, tyikahi nokuliyawisa. Mongeleka, onthele yokuati “Ovilinga Viakolela” mo Sentinela ya 15 ya Agosto yo 1922, yahinangelesa Ovakristau ovanakwa okuti: “Tyesukisa okulinga omikanda viokulongesa ovanthu nokupopia navo ponombundi momaumbo avo, okuivisa okuti ouhamba wo keulu ukahi popepi.” Otyo tyalekesilwe nawa mo Boletim hono utiwa (Ovilinga Vietu Viouhamba). Mahi, vana ankho vaivisa umbo na umbo, potete ankho kavehi. Tupu, vamue avetyiyekepo. Vakatula omahunga omanyingi, mahi tyotyili otyitateka ankho vamue vena, okusoka okuti vakolela unene kavapondola okuivisa umbo na umbo. Putyina ovilinga viokuivisa vitualako okuliyawisa, ovanyingi povanthu ovo, vayekapo okuliongiya neongano lia Jeova.
7. Ovakristau menima lio 1950 vaimbuka okuti ankho tyesukisa okulinga tyi?
7 Momanima okualandulako, ovaivisi veliyawisa unene. Otyo, tyalekesa okuti ankho tyesukisa vali ovanthu valongoka nawa pala ovilinga viokuivisa umbo na umbo. Tala onkhalelo ankho ikahi ko Estadu Unidu. Momanima o 1950, Onombangi mbumue motyilongo otyo, okuivisa kuavo ankho okuaava vala onotratadu ine Omutala Womulavi no Despertai! Otyinyingi ankho vaivisa vala pamue, okupitisa onohanyi avahapopila omunthu nawike. Oityi ankho tyesukisa okulingwa pala okukuatesako Ovakristau aveho vokuelipakula opo vaivise umbo na umbo?
8, 9. Oprograma patyi yokulongesa yahimbika menima 1953? Iya aiyeta ovinyango patyi?
8 Okongelesu yovilongo ovinyingi yalingilwe Mepundaumbo lio Nova York mo 1953, yapopile unene ovilinga viokuivisa umbo na umbo. Omukuatate Nathan H. Knorr wapopile okuti otyilinga tyotete tyovakulu vomawaneno Ovakristau, okukuatesako Onombangi aveho opo vaivise apeho umbo na umbo. Oe wati, “Kese umue una okukala nounongo wokuivisa onondaka onongwa umbo na umbo.” Moluotyo kuahimbikwa oprograma yokulongesa nawa ovaivisi aveho. Vana ankho vehenehimbike okuivisa umbo na umbo, ankho valongeswa okupopia novanthu ponombundi ine opomaumbo avo konthele yo Mbimbiliya, nokukumbulula omapulo avo.
9 Oprograma oyo yokulongesa ovaivisi, aiyavela ovinyango oviwa. Mokueenda kuomanima 10, omuvalu wovaivisi ouye auho, auliyawisa unene. Tupu, ovikando vakondauka okutalailapo ovanthu, nomuvalu wovalongua Vombimbiliya, weliyawisile unene. Hono, kuna ovaivisi Vouhamba wa Huku vehika ponomiliau epanduvali, vekahi nokuivisa onondaka onongwa ouye auho. Eliyawiso liatyo olio, lilekesa okuti Jeova ukahi nokuvatela ovanthu vae movilinga viokuivisa umbo na umbo.—Isaías 60:22.
Paka Ovanthu Enyingilikilo opo Vahupe
10, 11. (a) Ngetyi tyapopia okapitulu 9 ka Ezekiele, emonekelo patyi apelwe? (b) Oñgeni emonekelo olio likahi nokufuisuapo mononthiki mbetu?
10 Esilivilo liokuivisa umbo na umbo, lipondola okutalelwa kemonekelo liapelwe omuuli Ezekiele. Memonekelo olio, Ezekiele wamuene ovalume epandu vena omauta pomavoko. Mahi, omulume wapanduvali wavala otyikutu otyingonga, ankho watyinda olapi yovahoneki mepoha. Iya omulume oo, wapopilua okuti, “enda mokati kepundaumbo, opake enyingilikilo monombamba mbovanthu vekahi nokukema nokuepuila mokonda yovipuka vitoyesa vilingwa mepundaumbo.” Etyi ovilinga ovio viokupaka enyingilikilo viapwa, ovalume epandu vokuna omauta, vatumwa okuipaa aveho vehena enyingilikilo.—Tanga Ezequiel 9:1-6.
11 Onthue tuanoñgonoka okuti pokufuisuapo kueulo olio, omulume “wavala otyikutu otyingonga,” otyihupe tyo Vakristau vanakwa nospilitu. Novilinga viokuivisa, nokulinga ovalongwa, Ovakristau ovanakwa vekahi nokupaka enyingilikilo ovanthu vana vekahi nokukala “onongi ononkhuavo” mba Kristu. (João 10:16) Enyingilikilo olio, oityi? Elekeso liokuti, onongi ombo mbokuelipakula, ovalongwa vambatisalwa va Jesus Kristu. Moluotyo, velivaleka ovituwa ovipe ngo via Kristu. (Efésios 4:20-24) Ovalongwa ovo, vokukahi ngonongi, valinga ohambo ike kumue no Vakristau ovanakwa. Moluotyo, vevekuatesako movilinga viakolela viokupaka vakuavo enyingilikilo.—Revelação 22:17.
12. Ezekiele wapelue emonekelo konthele yokupaka ovanthu enyingilikilo monombamba. Oñgeni emonekelo olio liatoneka okuti tyakolela okutualako okuovola vana vekahi ngonongi?
12 Emonekelo lia Ezekiele lilekesa nawa omokonda yatyi tyalumbanesa okutualako okuovola ovanthu vana vekahi “nokukema nokuepuila.” Ovilinga ovio viyovola omuenyo wovanthu. Apa katutu, ovalume epandu vokuna omauta, onoandyu mba Jeova, mambuya okuipaako aveho vehena enyingilikilo. Apostolu Paulu wahoneka konthele yekoyeso olio maliya, okuti Tatekulu Jesus, kumue no noandyu maveya “okuipaa vana vehei Huku, na vana vehetavela onondaka onongwa konthele ya Tatekulu yetu Jesus.” (2 Tessalonicenses 1:7, 8) Tala okuti, ovanthu maveya okukoyeswa mokonda yonkhalelo omu vakumbulula onondaka onongwa. Moluotyo, ovilinga viokuivisa ondaka ya Huku vina okutualako tyahatalama alo konthyulilo. (Revelação 14:6, 7) Otyilinga otyo tyakolela unene kovaumbili aveho va Jeova vokuelipakula.—Tanga Ezequiel 3:17-19.
13. (a) Paulu ankho ulitehelela okuti una otyilinga patyi? Omokonda yatyi? (b) Ove ulitehelela okuti una otyilinga patyi novanthu vo potyilongo wivisila?
13 Apostolu Paulu waimbukile okuti ankho una otyilinga tyokupopila vakuavo onondaka onongwa. Oe wahoneka okuti: “Ame ndyina ongele yo va Gregu no va Barbaru, vonondunge na vana vehena onondunge. Muoluotyo, tupu ndyina ondundo onene yokuivisa onondaka onongwa kuonue va Roma.” (Romanos 1:14, 15) Mokonda Paulu wapandulile okankhenda Huku emulingila, tyemuavelele ondundo yokukuatesako vakuavo, opo navo vavase ouwa woluembia lua Huku vahatokalele. (1 Timóteo 1:12-16) Ankho ulitehelela ngatyina ena ongele na kese munthu avasa. Iya ongele oyo ankho ifetwa vala tyina amaivisila omunthu oo onondaka onongwa. Okuti nove ulitehelela okuti una ongele novanthu vo potyilongo wivisila?—Tanga Atos 20:26, 27.
14. Ehunga patyi enene tuna liokuivisa kese mphangu tuvasa ovanthu, no meumbo na umbo?
14 Namphila tyakolela okuhupisa omuenyo wovanthu, mahi tuna okuivisa umbo na umbo mokonda yehunga limue enene vali. Meulo livasiwa mu Malaquias 1:11, Jeova wati: “Enyina liange malikakala enene pokati kovilongo, . . . tunde koutundilo wekumbi alo koutakelo walio. Noviawa viasukuka, mokonda enyina liange malikakala enene pokati kovilongo.” Okufuisapo eulo olio, ovaumbili velipakula va Jeova, vekahi nokunkhimaneka enyina liae kombanda yoohi aiho, mokulinga otyilinga tyavo tyokuivisa ondaka yae nomutima weliola. (Salmo 109:30; Mateus 24:14) Okuavela Jeova “otyilikutila tyenkhimano,” olio ehunga enene tuna okuivisila ondaka yae kese mphangu tuvasa ovanthu, no meumbo na umbo.—Hebreus 13:15.
Ovipuka Viakolela Mavikapita Komutue
15. (a) Oñgeni ova Isilayeli vayawisile ovilinga viavo viokuliseta no Jeriko monthiki yepanduvali? (b) Oityi otyo tyilekesa konthele yovilinga viokuivisa?
15 Eliyawiso patyi tukevelela konthele yovilinga viokuivisa? Otyo, tyilekeswa nawa netyi tyahonekwa momukanda wa Josue etyi ova Isilayeli veliseta-seta nepundaumbo lio Jeriko. Hinangela okuti etyi Huku nkhele ehenehanyauneko o Jeriko, ova Isilayeli vatuminwe okuliseta nepundaumbo olio, like monthiki, mokueenda kuononthiki epandu. Mahi, monthiki yapanduvali, ankho otyilinga tyavo otyinene vali. Jeova wapopilile Josue okuti: “Onue muna okuliseta nepundaumbo ovikando epanduvali, iya ovanakwa vena okuhika ononkhuino, . . . ovanthu aveho vena okuulula onkhuo yovita, iya otyimato tyepundaumbo matyivupo.” (Josué 6:2-5) Tupu, tyipondola makukakala ovilinga ovinyingi viokuivisa vielifwa novio. Tyotyili, alo pomuwo wehanyauko liouye uno, matukala novilinga ovinene viokuivisa enyina lia Huku Nouhamba wae, mouye uno.
16, 17. (a) Oityi matyikalingwa putyina nkhele “ononkhumbi ononene” mbehenepwe? (b) Oityi matukelilongesa monthele mailandulako?
16 Makuya omuvo umue okuti onondaka tuivisa, mambukala ngatyina “onkhuo yovita.” Momukanda wa Revelação, onondaka mbekoyeso mbuelekwa “nomamanya ongandavila omanene nokualema unene.”b Revelação 16:21 yati: “Ehingano olio ankho enene unene.” Onthue katutyii otyilinga patyi ovilinga viokuivisa umbo na umbo mavikalinga, pokuivisa onondaka ombo mbekoyeso mbahulililako tukevelela okutala. Mahi, tupondola okukala nonthumbi yokuti, tyina “ononkhumbi ononene” nkhele mbehenepwe, ovanthu aveho mavakanoñgonoka enyina lia Jeova.—Revelação 7:14; Ezequiel 38:23.
17 Putyina tukevelela ovipuka mavikapita komutue, tutualeiko okuivisa nombili onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Ovitateka patyi tuvasa pokufuisapo otyilinga tyetu tyokuivisa umbo na umbo? Oñgeni matufindi ovitateka ovio? Onthele mailandulako maikakumbulula omapulo oo.
[Onondaka Poutoi]
a O Web site yetu mo internet oyei, www.watchtower.org.
b Mo Gregu emanya like, ankho lina omulemo wo talendu, iya otalendu ike ina onokilu 20.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Otestu patyi Yombimbiliya ilekesa ovilinga viokuisa umbo na umbo?
• Omokonda yatyi ovilinga viokuivisa umbo na umbo vikahi nokulingwa vali unene hono?
• Ovaumbili vokuelipakula va Jeova vena otyilinga tyokuivisa mokonda yatyi?
• Ovipuka patyi viakolela mavikamoneka komutue?
[Omalutalatu pefo 12]
Okuti nga Paulu nove uliivite okuti una otyilinga tyokupopila vakuenyi?
[Olutalatu pefo 13]
Omukuatate Knorr, menima 1953