Jeova Utekula Noluembia Ovaumbili Vae Vokuakulupa
“Huku utupu onya, pala okulimbwa ovilinga vienyi nohole mualekesa menyina liae.”—HEBREUS 6:10.
1, 2. (a) Tyina utala omunthu una onombi, tyikuhinangelesa tyi? (b) Oñgeni Jeova atala Ovakristau vokuakulupa?
TYINA utala vokuakulupa vena onombi mewaneno, tyikuhinangelesa ondaka patyi mo Mbimbiliya momukanda wa Daniele? Memonekelo Jeova Huku aavelele Daniele, Jeova welipopia okuti una onohuki onongonga. Daniele wahoneka okuti: “Ame ankho ndyikahi nokutala alo kuaetwa otyipundi otyinene tyohamba, iya Omukulu wo Nonthiki apumphama. Omuvalo wae utuela unene ngo ngandyi, iya onohuki mbo komutue wae mbutuela ngomainya onongi. Otyipundi tyae ankho tyikahi ngomutemo wotupia, iya omalola atyo, ankho ongotupia.”—Daniel 7:9.
2 Omainya onongi haunene atuela unene. Ngotyo, onohuki onongonga no nondaka “Omukulu wo Nonthiki,” tyilekesa okuti Huku una omanima omanyingi nounongo omunyingi, tuesukisa okuhumba unene. Oñgeni Jeova Omukulu wo Nonthiki, atala onombuale no vakulukai vekolelo? Ondaka ya Huku yati, “onombi onkhata youwa tyina mbukahi mondyila youviuki.” (Provérbios 16:31) Enga, tyina Omukristau wekolelo akala no nohuki onongonga ine onombi, ukala omuwa komaiho a Huku. Okuti nove utala ovakuatate no nomphange vokuakulupa, ngetyi Jeova evetala?
Vapandwa Unene Mokonda Yatyi?
3. Omokonda yatyi tuesukisila okupanda unene ovakuatate vokuakulupa?
3 Pokati kovaumbili ovo va Huku vokuakulupa, pavasiwa Ononkhalamutue mbo Nombangi mba Jeova, novatalelipo vomawaneno, novakokoli-ndyila vombili. Tupu, pena ovaivisi Vouhamba vapia nawa, no vakuatate no nomphange vaumbila nekolelo momawaneno etu. Ove pamue wii vamue vaivisa nombili onondaka onongwa omanima omanyingi. Ovituwa viavo oviwa viavela ovakuendye ondundo yokuvehetekela. Vamue vakala novilinga ovinene mewaneno, nokuakoleleya mononkhumbi, mokonda yonondaka onongwa. Jeova “nomupika wekolelo nokualunguka,” vapanda unene ovilinga viavo valinga, nevi vekahi nokulinga hono movilinga Viouhamba wa Huku.—Mateus 24:45.
4. Omokonda yatyi tuesukisila okuhumba Ovakristau vokuakulupa nokuveitilako?
4 Ovakulu ovo vekolelo, vatokala okupandwa nokuhumbwa novaumbili ovakuavo va Jeova Huku. Ovitumino via Huku aavele menyina lia Moisesi, vilekesa okuti okupanda nokuhumba vokuakulupa, tyelikuata nokukala nonthilo na Jeova. (Levítico 19:32) Tuesukisa okuitilako apeho ovakulu ovo vekolelo, nokupandula Huku mokonda yovilinga valinga nohole. Apostolu Paulu ankho wiitilako ovomundyila yae ovakuatate ovakuendye novakulu.—Tanga 1 Tessalonicenses 1:2, 3.
5. Oñgeni matupolo ounongo kovafendeli va Jeova vakulupa?
5 Tupu, aveho mewaneno vapondola okupolako ounongo, mokukala kumue nokuundapa no Vakristau vokuakulupa. Ovafendeli ovo vekolelo vena enoñgonoko enyingi liakolela, mokonda yevi vamona, nokulilongesa, netyi valinga. Velilongesa okupwa elundo, nokukala nokankhenda. Moluotyo, tyina valongesa ovatutu etyi velilongesa, tyieta ehambu enene nombembwa. (Salmo 71:18) Vakuendye, kalei ovanandunge nokupola ounongo kovakulu ovo, ngatyina mupola omeva monyombo yaya kohi.—Provérbios 20:5.
6. Oñgeni molekesa okuti tyotyili wahumba vokuakulupa?
6 Okuti ove ulekesa kovakulu ovo okuti wevepanda ngetyi Jeova evepanda? Upondola okutyilinga, mokuvepopila okuti uvehole unene mokonda yekolelo liavo, nokuhumba etyi vapopia. Moluotyo, okulinga etyi vekulongesa, molekesa okuti wevehumba tyotyili. Ovanyingi po Vakristau ovo, navo vahinangela omalondolo vapelwe novakulu vekolelo puetyi ankho ovatutu, nouwa tyeveetela mokueenda kuomienyo viavo.a
Lekesa Oluembia Luotyotyili
7. Ovalie Jeova aavela tete otyilinga tyokutekula vokuakulupa?
7 Tete otyilinga tyokutekula vokuakulupa, Huku utyavela ombunga yavo. (Tanga 1 Timóteo 5:4, 8.) Jeova uhambukwa unene tyina onombunga vafuisapo otyilinga tyavo tyokutekula vavo vokuakulupa, ngetyi Huku alinga. Huku utekula nokukuatesako onombunga ombo, muaviho valinga nononkhono.b
8. Omokonda yatyi omawaneno esukisila okusuka no Vakristau vokuakulupa?
8 Tupu, Jeova uhambukwa tyina omawaneno akuatesako vokuakulupa vesukisa ombatelo, vehena ombunga ivekuatesako. (1 Timóteo 5:3, 5, 9, 10) Ngotyo, omawaneno alekesa okuti vena ‘okankhenda, nohole’ novakuatate vakulupa. (1 Pedro 3:8) Okusuka no vokuakulupa momawaneno, tyalekeswa nawa na Paulu etyi ati, inkha onthele imue yolutu iihama, “olutu aluho luihamenwa.” (1 Coríntios 12:26) Lekesa okuti una okankhenda no vokuakulupa mokuvekuatesako, okutavela onondonga mba Paulu wati: “Tualeiko okulityindisa ko omilemo vienyi, okufuisapo ngotyo otyitumino tya Kristu.”—Gálatas 6:2.
9. Okutekula vokuakulupa otyilinga otyinene mokonda yatyi?
9 Okutekula vokuakulupa otyilinga otyinene mokonda yatyi? Ovanyingi kavasete okupuila. Pamue kavetyivili ni vala okulinga ovilinga vihepuiya. Ngokuenda kosipitali, nokukomba mondyuo, nokuteleka. Tyina omunthu akulupa noholo yokulia nokunwa vitepuluka. Moluotyo, vokuakulupa vasoka okuti kevesukisa okulia nawa ine okunwa, ngo kohale. Tupu, nokulilongesa ine okuenda komaliongiyo vatepuluka. Pamue tyivepuiya unene okulipongiya pala okuenda komaliongiyo Ovakristau. Ine pamue kavepemono vali nawa, ine kaveiviko vali nawa momaliongiyo. Moluotyo, oñgeni vakuavo vapondola okuvekuatesako?
Oñgeni Ove Movevatela
10. Oityi ovakulu vomawaneno valinga pala okuvatela vokuakulupa?
10 Momawaneno omanyingi, vokuakulupa vekahi nokutekulwa monkhalelo ongwa unene. Ovakuatate no nomphange voluembia vevevatela okuvelandelako etyi vesukisa, nokuvetelekelako, nokuvesukulilako. Vevekuatesako okulilongesa, okulipongiya pala omaliongiyo, nokuvevatela apeho movilinga viokuivisa. Onombangi ovakuendye, vevehindikila nokuvevatela konthele yoviendelo. Kovilongo vimue , inkha ovakulu kavetyivili vali okutunda meumbo, vatehelela omaliongiyo motelefone. Pamue vevengalavalela ovikasete aveya okutehelela. Ovakulu vomawaneno valinga etyi tyesukisa opo vokuakulupa momawaneno vapewe ombatelo vesukisa.c
11. Popia oñgeni ombunga imue yavatela omukuatate wokuakulupa.
11 Tupu, kese Mukristau upondola okuava ombatelo okukala notyali. Etyi omukai womukuatate umue ombuale anyima, ankho pahe ketyivili vali okufetela ondyuo akala. Omukuatate oo nomukai wae, valongesilwe Ombimbiliya nombunga imue, vokuna ondyuo onene, ankho vakalamo vala omulume nomukai novana vavo vevali ovakainthu. Ombunga oyo, avemupolelako onondyuo onombali opo akalemo. Omanima 15 vakala nae, ankho valia nae vanwa vayolayola, nokuenda-enda nae. Ovakainthu ovo avelilongesila unene kekolelo liae no konongeleka mbae mbakolela unene. Tupu, omuvo oo vakala kumue wakuatesako unene ombuale oyo. Vakala nomukuatate oo, alo anyima nomanima 89. Na hono ombunga oyo ipandula unene ku Huku, mokonda yononkhano onongwa vatambula momuvo vakala nae. Ombunga oyo ‘kayapumbilwe ondyambi yavo’ mokuavatela omulongwa wa Jesus Kristu.—Mateus 10:42.d
12. Oityi wesukisa okulinga opo ulekese okuti una oluembia novakuatate no nomphange vakulupa?
12 Pamue ove utupu epondolo liokuvatela omukuatate ine omphange wakulupa, ngetyi ombunga oyo yalinga. Mahi, upondola okuvatela ovakulu okuenda komaliongiyo no movilinga viokuivisa. Upondola okuvekonga veye keumbo liove, ine okukaenda-enda navo. Tupu, upondola okuvetalelapo haunene tyina vehetyivili vali okutunda meumbo ine vavela. Anthi, wesukisa okuvetala apeho okuti ovakulu vonondunge. Tyina Ovakristau ovo nkhele vetyivila okupunga ovipuka, tyesukisa okuveita navo vaave omatokolo esukisa. Alo umue vana vehetyivili vali okupunga nawa, otyiwa okuvehumba.
Jeova Kamalimbwa Ovilinga Vienyi
13. Omokonda yatyi okunoñgonoka oñgeni Ovakristau vokuakulupa velitehelela tyakolela?
13 Okunoñgonoka oñgeni vokuakulupa velitehelela tyakolela unene. Apeho vokuakulupa vakala tyasoya ine tyanumana, mokonda kavetyivili vali okulinga ovilinga ankho valinga poukuendye. Nkhele tala omphange ankho omukokoli-ndyila, waumbila Jeova omanima 50, wavasiua nouvela. Moluotyo, tyimupuiya unene okuenda komaliongiyo. Tyina aeleka ovilinga ankho evila nevi ekahi nokulinga hono, uhimbika okulila. Ulinyongamena otyo alila nokupopia okuti, “Ame hikahi nokulinga vali natyike.”
14. Epameko patyi ovaumbili va Jeova vakulupa vapola mo no salmu?
14 Inkha ove wakulupa, okuti uhole okulitehelela ngotyo? Ine pamue uhole okulitehelela ngoti Jeova wekuyekapo? Nomuhoneki wo no salmu ankho otyo elitehelela ngotyo etyi akulupa, mokonda waita ku Jeova okuti: “Uhandyumbehi tyina namakulupa. Uhandyekepo tyina nehena vali ononkhono. . . . Tyina namakulupa nokuna onombi, uhandyekepo Huku yange.” (Salmo 71:9, 18) Jeova ankho kayekelepo omuhoneki oo wo salmu, tupu nove kamekuyekepo. Mo salmu onkhuavo, David walekesa okuti ankho una onthumbi mombatelo ya Huku. (Tanga Salmo 68:19.) Inkha nove Umukristau wekolelo wakulupa, kala nonthumbi yokuti Jeova ukahi nove, matualako okukuvatela.
15. Oityi matyikuatesako vokuakulupa okutualako nolusoke luaviuka?
15 Atyiho onue Onombangi mba Jeova vokuakulupa mualinga netyi mulinga pahe tyino pala enkhimano lia Huku, nalumue metyilimbwa. Ombimbiliya yati: “Mokonda Huku utupu onya, pala okulimbwa ovilinga vienyi nohole mualekesa menyina liae.” (Hebreus 6:10) Moluotyo, yekapo okukala nomalusoke apenga. Uhasoke okuti mokonda wakulupa pahe komaiho a Jeova kusilivila vali. Linga ononkhono mbokukumana omalusoke omavi, nomalusoke omawa. Hambukilwa ononkhano mbove onongwa nekevelelo liove komutue! Onthue tuna “ekevelelo” ewa unene, Omupakeko wetu alaa. (Jeremias 29:11, 12; Atos 17:31; 1 Timóteo 6:19) Sokolola nawa kekevelelo liove. Tualako okukala omukuendye momutima no momalusoke, uhatombe esilivilo una mewaneno!e
16. Oityi omukuatate umue wakulupa asokela okuyekapo okukala omukulu weuaneno? Mahi, oñgeni ovakulu vakuavo vemukuatesako?
16 Tala Johan wokuna omanima 80, ukahi nokuyunga Sannie omukai wae wekolelo pahe waponua unene.f Onomphange velipingapo okuyunga Sannie, opo Johan etyivile okuenda komaliongiyo no movilinga viokuivisa. Mahi, mokuenda kwomuvo, Johan wahimbika okusoka omapita. Wasoka okuti kapondola vali okukala omukulu weuaneno. Welipula otyo alila ati, “Pahe ndyimukulu weuaneno pala okulinga tyi? Hikahi nokulinga natyimue tyakolela mewaneno.” Mahi, ovakulu vakuavo vemupameka okuti ongeleka yae ongwa nomatokolo ae, akolela unene. Avemupe ondundo opo atualeko novilinga viae vioukulu weuaneno, namphila ahaundapa vali unene. Nepameko enene, Johan utualako notyilinga tyae, pala ouwa weuaneno.
Jeova Wava Eteko Liotyotyili
17. Epameko patyi Ombimbiliya yavela Ovakristau vokuakulupa?
17 Ovihonekwa vilekesa nawa okuti vokuakulupa vapondola okutualako okulingila Jeova ovilinga oviwa, namphila vena ovitateka viokukulupa. Omuhoneki wo no salmu wati: “Vana vatuikwa mondyuo ya Jeova . . . mavatualako okuima ovinyango na tyina vakulupa, mavatualako tyanina nokuatalala nawa.” (Salmo 92:13, 14) Apostolu Paulu, ankho wokuali notyitateka molutu, ‘kayekelepo otyilinga tyae, namphila ankho akulupa.’—Tanga 2 Coríntios 4:16-18.
18. Omokonda yatyi vokuakulupa na vana vevetekula vesukisa okuvatelwa na vakuavo?
18 Onongeleka ononyingi mbo hono mbulekesa okuti vokuakulupa vapondola “okutualako okulinga ovilinga oviwa.” Mahi, ovitateka viomauvela nokukulupa, visoyesa alo umue vana vokuna onombunga mbuvekuatesako. Tupu, na vana vevekuatesako vapondola okupuila. Ewaneno lina otyilinga nelao liokuvatela vokuakulupa, na vana vevekuatesako. (Gálatas 6:10) Ombatelo yatyo oyo, mailekesa okuti onthue katupopila ovakuatate ovo okuti endeipo “katokotelwei nokukalia nawa,” mahi atuhevepe ovipuka vesukisa.—Tiago 2:15-17.
19. Vokuakulupa vapondola okukala nekevelelo liapama mokonda yatyi?
19 Okukulupa tyipondola okutepulula ovilinga vio Mukristau. Mahi, omanima omanyingi kaatepulula oluembia Jeova ena novaumbili vae vekolelo vakulupa. Anthi, Ovakristau ovo aveho vekolelo vakolela unene komaiho a Jeova. Moluotyo, nalumue mevelimbwa. (Salmo 37:28; Isaías 46:4) Jeova mevekuatesako nokuvehongolela omanima aeho oukulupe wavo.—Salmo 48:14.
[Onondaka Poutoi]
a Tala monthele yatyi, “Os idosos, são uma bênção para os jovens,” mo Sentinela 1 ya Junho yo 2007.
b Tala mo Despertai! 8 ya Fevereiro yo 1994, pomafo 3-10.
c Kovilongo vimue, vokuakulupa vapewa ombatelo novatumini. Ovakuatate vehole okuvekuatesako okutambula ombatelo oyo. Tala o Sentinela 1 ya Junho yo 2006 monthele yati, “Deus se preocupa com os idosos.”
d Tala mo Sentinela 1 ya Setembro yo 2003, monthele yati, “Jeová sempre cuida de nós.”
e Tala mo Sentinela 15 ya Março yo 1993, monthele yati, “O esplendor dos cabelos grisalhos.”
f Omanyina apilululwa.
[Ehangununo liolutalatu pefo 23]
Aveho mewaneno vena otyilinga otyinene tyokuvatela vokuakulupa
[Ehangununo liolutalatu pefo 25]
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Ove wesukisa okupanda Ovakristau vekolelo vokuakulupa mokonda yatyi?
• Oñgeni matulekesa okuti tuapanda omalusoke ovakuatate vetu vokuakulupa?
• Oityi matyivatela ovaumbili va Jeova vokuakulupa okukala nekevelelo liapama?