Jeova “Omuyovoli” Wetu Hono
“Jeova mevekuatesako, nokuveyovola.”—SALMO 37:40.
1, 2. Otyili patyi tyakolela konthele ya Jeova tyituavela epameko, no nonkhono?
OKAFI kakakala vala pomphangu ike. Putyina oohi iliseta, nokafi kapiluluka. Mahi, Omutungi woohi nekumbi, kapiluluka. (Malaquias 3:6) Ombimbiliya ipopia okuti, “Kwe” “kutupu epiluluko liotyitei, nokafi.” (Tiago 1:17) Tyotyili, okunoñgonoka otyili otyo konthele ya Jeova tyitupameka unene, haunene tyina tukahi nokulolwa nokulwa novitateka ovikuavo vali. Omokonda yatyi?
2 Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba, kohale Jeova walekesile okuti “Omuyovoli.” (Salmo 70:5) Jeova kapiluluka, apeho ufwisapo omilao viae. Moluotyo, ovaumbili vae hono, vapondola okukala nonthumbi yokuti “Jeova mevekuatesako, nokuveyovola.” (Salmo 37:40) Oñgeni Jeova ayovola ovaumbili vae hono? Iya oñgeni apondola okuyovola kese umue puonthue?
Okuyovolwa Konondyale
3. Omokonda yatyi tupondola okukala nonthumbi yokuti onondyale kamavetyivili okutyilika ovanthu va Jeova okuivisa onondaka onongwa?
3 Petupu natyike mouye uno wa Satanasi tyipondola okutalameka Onombangi mba Jeova okuavela ku Jeova efendelo atokala. Ondaka ya Huku ituavela onthumbi yokuti: “Kese tyiti mokatulilwa pala okukuluisa kamatyikulingi natyike, tupu mohitisa onondaka ambuho ukatulilwa pala okukukoyesa.” (Isaías 54:17) Onondyale kambetyivilile okutalameka ovilinga viokuivisa viovanthu va Huku. Tala onongeleka onombali.
4, 5. Ononkhumbi patyi ovanthu va Jeova vamuene mo 1918? Iya otyo atyieta tyi?
4 Menima 1918, ovanthu va Jeova vamonesilwe unene ononkhumbi no nondyale mbavo, opo vayekepo ovilinga viavo viokuivisa. Monthiki 7 ya Kapepo, outumini wo Amelika, watuma okukuata J. F. Rutherford ankho ukahi komutue wovilinga viokuivisa ouye auho, na vakuavo ankho vekahi komutue mono filiyale. Kapapitile onohanyi onombali, Omukuatate Rutherford na vakuavo, vakoyeswa avapakwa mokaleya opo vakalemo omanima omanyingi tyihena ehunga. Okuti etyi ovakuatate ovo, vapakwa mokaleya, otyo tyilekesa okuti onondyale vetyivila okutalameka ovilinga viokuivisa? Au!
5 Hinangela omulao wa Jeova: “Kese tyiti mokatulilwa . . . kamatyikulingi natyike.” Etyi ovipuka viapiluluka, omukuatate Rutherford na vakuavo, vakala vala mokaleya onohanyi etyive iya mo 26 ya Tyitalale yo 1919, avayovolwa. Menima lialandulako, mo 5 ya Kapepo yo 1920, ovakoyesi vatala okuti kavalingile natyimue otyivi, ankho vatendeleyua vala. Etyi vayovolwa, ovakuatate vakuluminya novilinga viokuivisa. Iya otyo atyieta tyi? Eliyawiso limue enene! Enkhimano aliho liovipuka ovio lipewa “Omuyovoli wetu.”—1 Coríntios 3:7.
6, 7. (a) Oityi Onombangi mba Jeova valingilwe ko Alemanya? Iya otyo atyieta tyi? (b) Oityi ehipululo liovanthu va Jeova hono lilekesa?
6 Pahe tutalei ongeleka yavali. Mo 1934, Hitler walaele okuti manyimiko Onombangi ambuho mba Jeova mo Alemanya. Wahandele umue okufuisapo omulao wae. Konyima yonondaka ombo mba Hitler, ovanthu ovanyingi avakuatwa avapakwa movikaleya. Onombangi ononyingi vamoneswa emone, ovakuavo ovanyingi vaipaelwa movikaleya. Okuti Hitler wetyivilile umue okumanako Onombangi? Okuti wetyivilile umue okutalamesa ovilinga aviho viokuivisa onondaka onongwa mo Alemanya? Au, ketyivilile! Mokuenda kuononkhumbi ombo, ovakuatate vetu vatuaileko okulinga ovilinga viokuivisa tyaholama. Etyi ononkhumbi ombo mbalamba, avatualako novilinga viokuivisa. Hono ko Alemanya, kuna ovaivisi Vouhamba valamba po 165.000. Tupu “Omuyovoli wetu” walinga umue etyi alaele okulinga: “Kese tyiti mokatulilwa . . . kamatyikulingi natyike.”
7 Ehipululo lio Nombangi mba Jeova hono, liavela elekeso liokuti Jeova nalumue mayeke ovanthu vae vanyimueko aveho. (Salmo 116:15) Okuti Jeova maamena kese umue puonthue? Oñgeni Jeova ayovola kese umue puonthue?
Okuti Huku Utuyakulila Mopalutu?
8, 9. (a) Oñgeni tutyii okuti Jeova ketulaele okutuamena mopalutu? (b) Oityi tuesukisa okunoñgonoka?
8 Onthue tutyii okuti Jeova hono ketulae okuti mayakulila apeho kese umue puonthue mopalutu. Onthue tuna okukala nolusoke ngo luo vakuendye vana vetatu ova Hebreu vaanyene okufenda otyilolo tyo olu Ohamba Nambukondonosole alingile. Ovakuendye vana ankho vena onthilo na Huku, kavasokele okuti Jeova meveyakulila nehuviso kotyivi ankho tyipondola okumoneka. (Tanga Daniel 3:17, 18.) Mahi tyotyili, Jeova weveyovolele mofolono yotupia ankho yatokota unene. (Daniel 3:21-27) Alo umue komivo viokohale, Jeova ankho haapehoko uyovola ovaumbili vae nehuviso. Ovaumbili ovanyingi va Jeova vaipaelwe no nondyale mbavo.—Hebreus 11:35-37.
9 Iya hono? Mokonda Jeova “Omuyovoli wetu,” tyotyili, upondola okuyovola kese umue puonthue kovitateka. Mahi, tupondola okupopia nonthumbi okuti Jeova wetuyovola ine ketuyovolele motyitateka tyimue? Au. Tyotyili, omunthu umue wahupa kotyiponga tyimue, upondola okusoka okuti o Jeova wemuyovola. Mahi, katyaviukile ovanthu vakuavo okuhetavela komunthu oo. Tupu, tuna okunoñgonoka okuti Ovakristau ovanyingi vekolelo, vankhia mokonda yemone vamoneswa, ngetyi tyapitile ko Alemanya. Ovakuavo vankhia mokonda omuvo novitateka viuhulukila ovanthu aveho. (Eclesiastes 9:11) Tupondola okulipula: ‘Okuti ovanthu vana vekolelo, vankhia liwa mokonda Jeova ketyivilile “okuveyovola?” Otyo hatyiliko.
10, 11. Omokonda yatyi ovanthu kavetyivili okulikondola kononkhia? Mahi, oityi Jeova apondola okulinga konthele yotyo?
10 Tala okuti: Omunthu ketyivili okulikondola kononkhia, petupu omunthu nawike upondola “okuyovola” omuenyo wae kondyembo. (Salmo 89:48) Okuti otyo tupondola okutyipopia konthele ya Jeova? Omphange umue wahupile komuvo wononkhumbi ononene ko Alemanya, uhinangela etyi me yae Ombangi emupopilile pala okumupameka etyi omunthu umue ankho ehole unene ankhila mokaleya ko Alemanya. Oe wemupopilile okuti: “Inkha ononkhia mbutualako apeho, matyilekesa okuti ononkhia mbuna vali ononkhono tyipona Huku, okuti otyo otyili?” Tyotyili, ononkhia mbutupu vali ononkhono tyipona Ondyivindyivi yomuenyo! (Salmo 36:9) Aveho vekahi momalangalo, vekahi momutima wa Jeova, oe mekeveyovola.—Lucas 20:37, 38; Revelação 20:11-14.
11 Mahi, hono Jeova utualako nokukuatesako ovafendeli vae vekolelo. Tutalei oñgeni Jeova ehole okukala “Omuyovoli” wetu mononkhalelo ononthatu.
Jeova Wamena Oupanga tuna Nae
12, 13. Omokonda yatyi okuamenwa mopaspilitu tyakolela vali, iya oñgeni Jeova etuamena mopaspilitu?
12 Jeova utuamena mopaspilitu, iya otyo tyakolela vali unene. Mokonda Tuvakristau votyoyili, tunoñgonoka okuti pena otyipuka tyimue tyakolela vali tyipona omuenyo wetu. Otyipuka tyakolela vali onthue tuna oupanga wetu na Jeova. (Salmo 25:14; 63:3) Tyehena oupanga oo, omuenyo wetu ñgeno utupu esilivilo, iya ñgeno tutupu ekevelelo nalike komutue wandyila.
13 Tupandula unene moluetyi Jeova etuavela atyiho tuesukisa opo tutualeko noupanga wetu nae. Onthue tuna Ondaka yae, nospilitu sandu, newaneno liae mouye auho pala okutukuatesako. Oñgeni onthue tupondola okupola ouwa kovipuka ovio aviho Jeova etuavela? Inkha tulilongesa apeho Ondaka yae nokuapwa elundo, matupameka ekolelo lietu, nekevelelo. (Romanos 15:4) Inkha tulikuambela nomutima auho okuita ospilitu sandu, Jeova metukuatesako okuhetavela okuyondyua, nokulinga ovipuka vipondola okunyona oupanga wetu nae. (Lucas 11:13) Inkha tutualako okuendela mehongolelo tupewa nomupika wekolelo pokati komikanda viapolwa Mombimbiliya, nokuenda komaliongiyo, kovionge viononthiki ononthatu, viononthiki onombali, no yonthiki ike, matukala tyekuta nokulia kuopaspilitu “tupewa momuvo wanakua.” (Mateus 24:45) Ovipuka ovio Jeova etuavela viamena oupanga wetu nae, nokutuakuatesako okufuenaina vali kue.—Tiago 4:8.
14. Popiapo ongeleka imue ilekesa oñgeni Jeova etuyakulila mopaspilitu.
14 Ongeleka imue yo ñgeni Jeova aamena oupanga wetu nae, okuhinangela ovohe vana vapopiwa konthyimbi yonthele yokualamba. Omona wavo Teresa wavomba, etyi palamba ononthiki mbumue, vapopilwa okuti: Omona wenyi waipawa.a Tate uhinangela okuti: “Ame nalingile elikuambelo ku Jeova opo aamene omona wange. Etyi avasiwa wankhia, nelipula tete okuti omokonda yatyi Jeova ahakumbululile elikuambelo liange. Tyotyili, ndyityii okuti Jeova kalaele okuyovola nehuviso kese omuumbili wae. Andyitualako nokulikuambela opo ndyikale nenoñgonoko. Otyipuka tyamphameka okuhinangela okuti Jeova uyakulila ovanthu vae mopaspilitu, pokutuavela etyi tuesukisa opo tutualeko noupanga wetu nae. Okuyakulilwa mopaspilitu tyakolela unene mokonda tyipondola okututuala komuenyo wahapu. Jeova wayakulila Teresa mopaspilitu, mokonda oe watuaileko okumuumbila nekolelo alo ankhia. Ame ndyina ombembwa mokonda ndyityii okuti omuenyo wa Teresa ukahi pomaoko a Jeova.”
Tupamekua Tyina Tuvela
15. Omononkhalelo patyi Jeova apondola okutukuatesako tyina tuavela unene?
15 Jeova upondola okutupameka tyina “tukahi poula nokuvela,” ngetyi alingile na David. (Salmo 41:3) Namphila hono Jeova ketuhakula nehuviso tyina tuvela, mahi, utukuatesako. Ñgeni ngotyo? Onondonga tuvasa Mondaka yae mbupondola okutukuatesako okutokola nonondunge ovihemba patyi matuundapesa pala okuhakulwa, novipuka ovikuavo vali. (Provérbios 2:6) Onthue tupondola okuvasa onondonga mbumue mbakolela Momutala Womulavi no Despertai! mbupopia konthele youvela wetu. Jeova, nospilitu sandu yae, “upondola okutuavela ononkhono mbavilapo opo tutyivile okulua nouvela wetu” nokutualako nekolelo lietu, mukesetyitateka tyipondola okukamoneka komutue. (2 Coríntios 4:7) Nombatelo oyo, matulityilika okusukalala vali unene nouvela wetu, atuhasuku noupanga wetu na Jeova.
16. Oñgeni omukuatate umue etyivila okulwa nouvela wae?
16 Hinangela omukuatate omukuendye wapopiua konthyimbi yonthele yokualamba. Mo 1998, onondotolo mbamona okuti una ouvela utiwa esclerose lateral amiotrófica, ine E.L.A. Mokueenda kuomuvo, omukuendye oo alemana.b Oñgeni etyivila okulwa nouvela wae? Oe wapopia okuti: “Napitile momuvo wononkhumbi ononene etyi natala okuti ononkhia ankho ombo vala ondyila pala okuyovoka kouvela oo. Etyi nahitakana, nelikuambela ku Jeova opo amphe ovipuka vitatu: omutima wahiliya, oumphwa lundo, nekoleleyo. Ame natala okuti Jeova wakumbulula omalikuambelo oo. Omutima wahiliya wankhuatesako okusoka konthele yovipuka vimphameka, ngevi: oñgeni mandyikakala mouye omupe tyina nametyivili okuenda, okulia ovikulia vikahi nawa, nokutomphola vali nombunga yange. Oumphwa lundo wankhuatesako okulwa novitateka viouvela wange. Ekoleleyo liampha ononkhono opo ndyitualeko nekolelo, iya anahayeke ovipuka ovikuavo vikale viakolela vali tyipona oupanga wange na Jeova. Ngetyi tyapopile omuhoneki wono salmu, David, na ame ndyipondola okupopia okuti Jeova wamphameka pouvela wange.”—Isaías 35:5, 6.
Tupewa Eteku
17. Oityi Jeova etulaa? Iya omulao oo, ulekesa tyi?
17 Jeova ulaa okututekula mopalutu. (Tanga Mateus 6:33, 34 na Hebreus 13:5, 6.) Mahi, otyo katyilekesa okuti katuesukisile vali okuundapa, mokonda Jeova metuavela etyi tuesukisa. (2 Tessalonicenses 3:10) Omulao oo, ulekesa okuti: Inkha tupaka tete momuenyo wetu Ouhamba wa Huku, nokukala tyafuapo pala okuundapa opo tulitekule, tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova metuvatela opo tukale novipuka tuesukisa momuenyo wetu. (1 Tessalonicenses 4:11, 12; 1 Timóteo 5:8) Jeova upondola okutuavela etyi tuesukisa, monkhalelo imue tuhakevelela, hamue uundapesa omukuatate opo eye okutuvatela ine okutuavela ovilinga.
18. Popiapo ongeleka imue ilekesa okuti tupondola okuvatelwa momuvo tuesukisa.
18 Hinangela omukai wokuna omona ehena omulume, wapopiua monondaka mbokuhimbika monthele yokualamba. Puetyi oe nomona wae vailukila kepundaumbo ekuavo, ankho tyemupuiya unene okuvasa ovilinga. Wapopia okuti: “Komuhuka, ankho ndyenda movilinga viokuivisa, iya kekumbi ndyikaovola ovilinga. Ndyihinangela onthiki imue etyi naile kovenda okukalanda omahini. Etyi nehika, natalama ponthele imue ankho palandesilwa omakovi, nomalupoliu, mahi ankho ndyitupu onombongo pala okulanda ovipuka ovio. Onthiki oyo, andyinumana unene. Etyi nakondoka kondyuo, navasa pombundi yange onosaku mbeyula omakovi, nomalupoliu, novipuka ovikuavo. Ankho okulia kutuuka pala onohanyi mbumue. Ame nalila, andyipandula ku Jeova.” Omphange weya okunoñgonoka okuti onosako mbuna ankho mbasiwapo nomukuatate umue weuaneno, walimine ovikuna ovio mepia liae ponthele yeumbo. Omukai oo, emuhonekela omukanda ati: “Monthiki oyo, nekupandulile unene, tupu andyipandula Jeova moluetyi aundapesa ouwa wove opo ndyihinangele ohole yae.”—Provérbios 19:17.
19. Mononkhumbi ononene, ovaumbili va Jeova mavakala nonthumbi patyi? Iya oityi tuna okutualako okulinga pahetyino?
19 Tyotyili, etyi Jeova alingile komivo viokohale, netyi ekahi nokulinga mononthiki mbuno, tyituavela ehunga liokuyumba onthumbi mue Ngomukuatesiko wetu. Apa katutu, tyina ononkhumbi ononene mbameya mouye wa Satanasi, onthue matusukisa unene ombatelo ya Jeova. Tyotyili, ovaumbili va Jeova mavetyivili okutala mue nonthumbi onene. Ovo mavakayelula omitue viavo nehambu, mokonda mavanoñgonoka okuti eyovo liavo likahi popepi. (Lucas 21:28) Pokati komuvo oo, kese tyitateka tupondola okulwa natyo, tutualeiko okuyumba onthumbi mu Jeova, okunoñgonoka okuti Huku yetu wahapiluluka, tyotyili, “Omuyovoli wetu.”
[Onondaka Poutoi]
a Tala onthele “Enfrentamos uma horrível tragédia” mo Despertai! 22 ya Julho yo 2001, pomafo 19-23.
b Tala onthele yati “Sustentado pela fé ao conviver com uma doença grave E.L.A.” mo Despertai! ya Janeiro yo 2006, pomafo 25-29.
Okuti Ove Utyihinangela?
• Oñgeni Jeova mayovola ovanthu vana vokuankhia liwa mokonda yotyiponga tyimue, ouvela ine oundyale?
• Omokonda yatyi okuamenwa mopaspilitu tyakolela vali?
• Omulao wa Jeova wokututekula mopalutu ulekesa tyi?
[Olutalatu pefo 14]
Mo 1918, Omukuatate Rutherford navakuavo vapakelwe movikaleya, konyima avayovolwa, iya ovakoyesi avatale okuti kavalingile natyimue otyivi, ankho vatendeleywa vala
[Olutalatu pefo 16]
Jeova upondola okutupameka tyina tuvela