“Kala Tyalunguka”
“Onthyulilo yovipuka aviho ikahi nokuhika popepi. . . . Kalei tyalunguka, nokulinga omalikuambelo.”—1 PEDRO 4:7.
1. Oipi ankho osapi yondongeso ya Jesus?
ETYI Jesus Kristu ankho ekahi pano pohi osapi yondongeso yae ankho Ouhamba wa Huku. Mokuundapesa Ouhamba oo, Jeova makaamena outumini wae ouye auho nokusukukisa enyina liae. Moluotyo, Jesus walongesa ovalongwa vae velikuambele okuti: “Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.” (Mateus 4:17; 6:9, 10) Outumini Wouhamba apa katutu maukahanyaunako ouye wa Satanasi nokufuisapo ehando lia Huku kombanda yoohi aiho. Ngetyi tyapopia eulo lia Daniele Ouhamba wa Huku “maukahanyaunako omautumini atyo aeho [ekahiko hono] nokuenyimako. Iya ouhamba watyo oo, ngao ukakalako apeho.”—Daniel 2:44.
2. (a) Oñgeni ovalanduli va Jesus ankho mavanoñgonoka okuti wavialale Mouhamba? (b) Enyingilikilo olio tupu ankho malilekesa tyi?
2 Mokonda okuya Kuouhamba wa Huku ankho kuakolela unene ovalanduli va Jesus vemupulile okuti: “Olipi enyingilikilo malilekesa okuti ove weyale, no lionthyulilo youye?” (Mateus 24:3) Mokonda ankho okuya kua Kristu metumino Liouhamba kamakumoneka kovanthu pano pohi ankho tyesukisa enyingilikilo limoneka. Ngetyi tyipopia Ovihonekwa enyingilikilo olio ankho malimonekela movipuka ovinyingi. Ngotyo, ovalanduli va Jesus vena omuenyo pomuwo opo, mavakaimbuka okuti wehimbikale okutumina keulu. Otyo tupu ankho matyikala enyingilikilo lionthyimbi yomuvo una Ombimbiliya iihana okuti “ononthiki mbahulako,” mbouye uno utuminwa na Satanasi.—2 Timóteo 3:1-5, 13; Mateus 24:7-14.
Kala Tyalunguka Kononthiki Mbuno Mbahulililako
3. Omokonda yatyi Ovakristau vesukisa okukala tyalunguka?
3 Apostolu Petulu wahoneka okuti: “Onthyulilo yovipuka aviho ikahi nokuhika popepi. Kalei ovanandunge, kalei tyalunguka, nokulinga omalikuambelo.” (1 Pedro 4:7) Ovalanduli va Jesus ankho vena okukala tyalunguka, okutala nawa ovipuka vipita mouye vilekesa okuti Jesus ukahiale Nokutumina. Ankho vena okulunguka vali haunene putyina onthyulilo youye uno ikahi vali popepi. Jesus wapopilile ovalongwa vae okuti: “Tualeiko okukala tyalunguka, mokonda kamutyii onalupi muene weumbo meya, [okukoyesa ouye wa Satanasi].”—Marcos 13:35, 36.
4. Lekesa oñgeni onkhalelo yovanthu vouye wa Satanasi yelikalela no yovaumbili va Jeova. (Kutikinyamo okakasa.)
4 Ovanthu mouye vatuminwa na Satanasi, kavakala tyalunguka novipuka vikahi nokupita mouye. Ovo kavetyivili okuimbuka okuti Kristu ukahiale Nokutumina. Mahi ovalanduli votyotyili va Kristu valunguka nokuapunga nawa ovipuka vipita momanima 100 okualamba. Tunde menima lio 1925, Onombangi mba Jeova vanoñgonoka okuti Ovilwa Viotete Ouye Auho novipuka ovikuavo vialandulako vilekesa nawa okuti Kristu weyale, wahimbika okutumina mo 1914 Mouhamba wo keulu. Ngotyo, onthyulilo youye uno wovivi wa Satanasi yahimbikale. Ovanthu ovanyingi vetyiete namphila vehei ehangununo vaimbuka okuti ononthiki mbo hono mbelikalela nonthiki mbo kohale tyina Ovilwa Viotete Ouye Auho vihenehimbike. —Tala okakasa kati: “Omuvo Wononkhumbi Wahimbika.”
5. Omokonda yatyi otyiwa tutualeko tyalunguka?
5 Ovipuka ovivi vikahi nokumoneka mouye okupolelela menima lio 1914, vilekesa nawa okuti tukahi kononthiki mbokuhulilila. Kuakamba vala katutu opo Jeova atume Jesus akatule onoandyu pala okuluisa ouye wa Satanasi. (Revelação 19:11-21) Ovakristau votyotyili vapopilwa opo vatualeko okukala tyalunguka. Moluotyo, okutualako okukala tyalunguka tyalumbana tyina tukevelela onthyulilo youye uno. (Mateus 24:42) Tuna okutualako tyalunga, nokulandula ehongolelo lia Kristu, motyilinga tyakolela tyina okulingwa mouye auho.
Ovilinga Vilingwa Mouye Auho
6, 7. Oñgeni ovilinga viokuivisa vikahi nokuliyawisa mononthiki mbo konthyulilo?
6 Ovilinga ovaumbili va Jeova vena okulinga viapopilwe okuti vilinga onthele yenyingilikilo liokulekesa okuti tukahi kononthiki mbokuhulila mbouye uno wovivi. Jesus wapopia ovilinga ovio mavilingwa ouye auho, etyi apopia konthele yovipuka mavikapita komuwo wonthyulilo. Wakutikinya meulo liae onondaka mbakolela mbati: “Onondaka ombu onongwa mbouhamba mambukaiviswa kombanda yoohi aiho, pala oumbangi wovilongo aviho, iya konyima akuya onthyulilo.”—Mateus 24:14.
7 Soka konondaka mbumue mbapopiwa nawa meulo lia Jesus. Ombalulo yavana ankho vaivisa onondaka onongwa etyi tyahimbika omuwo wonthyulilo mo 1914 ankho kavehi. Pahe ombalulo eliyawisa unene. Hono Onombangi mba Jeova vaivisa mouye auho, valamba po 7.000.000 momawaneno alamba po 100.000. Menima lio 2008 ovanthu veliongiyile no Nombangi mba Jeova Pehinangelo liononkhia mba Kristu ankho vena 10.000.000. Otyo tyilekesa okuti kuayawisa ovanthu ovanyingi tyipona menima lio 2007.
8. Omokonda yatyi oundyale kaukahi nokuvila okutalameka ovilinga vietu viokuivisa?
8 Oumbangi omunene konthele Youhamba wa Huku ukahi nokuawa momalongo aeho tyina nkhele onthyulilo youye yeheneye! Otyo tyikahi nokulingwa namphila Satanasi o “huku youye uno.” (2 Coríntios 4:4) Ovanthu vopulitika, no vonongeleya, no vovitanda, etyi vapopia netyi velekesa kovanthu vekahi nokuhongiliyua na Satanasi. Katyihuvisa tyina ovilinga viokuivisa vikahi nokuenda nokomutue? Vikahi nokuvatelwa na Jeova. Moluotyo, ovilinga viokuivisa vikahi nokuenda nokomutue namphila Satanasi aovola okuvitalameka.
9. Omokonda yatyi ouwa wovilinga vietu viokuivisa viihanwa okuti omahuviso?
9 Ouwa wovilinga viokuivisa Ouhamba nokuliyawisa nepameko liovanthu va Jeova tyipondola okutiwa ehuviso. Inkha Huku kavatela ovanthu vae nokuveamena ovilinga viokuivisa ñgeno kaviende nokomutue. (Tanga Mateus 19:26.) Tuna onthumbi yokuti no nonkhono mba Huku mbuundapa momitima viovanthu valunguka, nokuna ombili yokuundapa movilinga viokuivisa mavatualako nawa “konyima akuya onthyulilo.” Omuwo oo ukahi unene popepi.
“Ononkhumbi Ononene”
10. Oñgeni Jesus apopia okuya kuononkhumbi ononene?
10 Onthyulilo youye uno wovivi maiya muetyi tyitiwa “ononkhumbi ononene.” (Revelação 7:14) Ombimbiliya kaipopi omuwo maupitipo, mahi Jesus wati: “Makukakala ononkhumbi mbumue onene, mbuhenekaleko tunde konthyimbi youye alo pahe. Tupu, kamambukeya otyikando tyavali.” (Mateus 24:21) Mouye muno muhole okumoneka ononkhumbi, ngo ombu mbaendele movita viavali viouye auho, viaipaele 50 ine 60 yonomiliau mbovanthu. Mahi, ononkhumbi onene mambuya mambukevilapo vali. Mambukavitukila mo Armagedon. Otyo matyikapita tyina Jeova amakatula onoandyu mbae pala okuhanyaunako Satanasi nouye wae.—Revelação 16:14, 16.
11, 12. Oñgeni ononkhumbi ononene mambuhimbika?
11 Omaulo Ombimbiliya kapopi onthiki matyihimbika ononkhumbi ononene, namphila itupopila enyingilikilo lietyi matyikapita ponthyimbi yambo. Enyingilikilo olio oputyina ovatumini vouye mavahanyaunako ongeleya mbomatutu. Mombimbiliya mu Revelação mokapitulu 17 no 18, tuvasamo omaulo aeleka onongeleya mbomatutu nekunga lilinga oumbalehi novatumini vo kombanda yoohi. Revelação 17:16 ilekesa okuti omuwo mauya apa katutu tyina ovatumini vopulitika “mavayale ekunga avelihanyauna nokulikalesa muhoyo. Mavali ohitu yae no kumuyoka motupia.”
12 Tyina omuvo oo wamehikipo Huku “mapake momitima viavo [ovatumini vopulitika] okufuisapo olusoke luae.” Okuhanyaunako onongeleya ambuho mbomatutu. (Revelação 17:17) Moluotyo, tyipondola okupopiwa okuti ehanyauno olio litunda ku Huku. Olio, ekoyeso liae makaeta konongeleya mbomatutu, mbukahi nokulongesa omalongeso elikalela nehando lia Huku, nokumonesa ononkhumbi ovaumbili vae. Ehanyauno lionongeleya maliya monkhalelo ovanthu vouye ankho vahakevela. Mahi, ovaumbili va Jeova vekolelo vetyiyale. Mouye auho vapopila ovanthu konthele yononthiki mbonthyulilo.
13. Oityi tyilekesa okuti ehanyauno olio malikaendako tyahasete?
13 Ovanthu mavakanumana unene okutala ehanyauno lionongeleya mbomatutu. Omaulo Ombimbiliya alekesa okuti “onohamba kombanda yoohi” mavekeliyava konthele yehanyauno lio okuti: “Uluu, uluu, . . . mokonda ekoyeso liayo lieya moola ike vala!” (Revelação 18:9, 10, 16, 19) Ombimbiliya ipopia okuti “ovola ike” okulekesa okuti ehanyauno olio malikaendako tyahasete.
14. Oñgeni Jeova malingi tyina onondyale mbae mbuutukila ovaumbili vae?
14 Onthue tutyii okuti tyina onongeleya mbamanyimuako ovaumbili va Jeova, mavakautukilwa navana vekahi nokupopila onondaka mbekoyeso. (Ezequiel 38:14-16) Tyina vamahimbika okuveutukila, Jeova makaamena ovanthu vae vekolelo. Jeova wapopia okuti: “Mandyikapopia nokuanumana kuange, no momutemo wonyengo yange. . . . Iya vena okuimbuka okuti ame Jeova.” (Tanga Ezequiel 38:18-23.) Huku wapopia Mondaka yae okuti: “Una ukuata kuonue, [ovaumbili vae vekolelo] ukahi nokutoma meiho liange.” (Zacarias 2:8) Moluotyo, tyina onondyale vamahimbika okuluisa ovaumbili va Jeova ouye auho, oe meveamena. Huku makakatula ovita viae—o Armagedon, mavikaeta onthyulilo yononkhumbi ononene. Nehongolelo lia Kristu onoandyu mambukafuisapo ekoyeso lia Jeova okuhanyaunako ouye wa Satanasi.
Otyo Tyitukalesa Ñgeni
15. Okunoñgonoka okuti onthyulilo youye uno wovivi ikahi popepi unene tyitukalesa ñgeni?
15 Okunoñgonoka okuti onthyulilo youye uno wovivi ikahi popepi unene tyitukalesa ñgeni? Apostolu Petulu wahoneka okuti: “Mokonda ovipuka evi aviho mavikasengululwa ngotyo, muesukisa okukala ovanthu patyi konthele yovituwa viasukuka, novilinga vilekesa onthilo na Huku!” (2 Pedro 3:11) Onondaka ombo mbulekesa okuti tyesukisa okutualako tyalunguka, okukala novituwa vielikuata novitumino via Huku, nokuundapa movilinga vilekesa okuti tuna onthilo na Jeova nohole nae. Otyo tyakutikinya okuivisa nombili onondaka Mbouhamba tyina onthyulilo yeheneye. Petulu tupu wahoneka okuti: “Onthyulilo yovipuka aviho ikahi nokuhika popepi. . . . Kalei ovanandunge, kalei tyalunguka, nokulinga omalikuambelo.” (1 Pedro 4:7) Opo tukale noupanga omuwa na Jeova nokulekesa okuti tuna ohole nae, tuesukisa okulikuambela apeho kwe, nokuita ehongolelo liae pokati kospilitu sandu newaneno liae ouye auho.
16. Omokonda yatyi tuesukisila okuendela nawa momalondolo Ondaka ya Huku?
16 Momuvo uno wepuiya tuesukisa okuendela nawa melondolo Liondaka ya Huku liati: “Tualeiko okuliyunga nawa, opo muhaende ngo maova, mahi opo mueende ngo va nandunge. Okulanda omuvo auho muna, mokonda ononthiki onombi.” (Efésios 5:15, 16) Hono ovivi vieliyawisa unene tyipona omivo vio konyima. Satanasi uundapesa ovipuka ovinyingi pala okutalula ovanthu ine okuvetyilika okulinga ehando lia Huku. Onthue vaumbili va Huku, ovipuka ovio tuvii. Iya, katuhande okuyeka otyipuka natyike tyinyone ekolelo lietu mu Huku. Tupu tutyii okuti apa katutu ovivi ovio mavipu, iya onthue tuayumba onthumbi mu Jeova no momilao viae.—Tanga 1 João 2:15-17.
17. Hangununa oñgeni vana mavahupu ko Armagedon mavakakala tyina vokuankhia vamatutiliswa.
17 Omulao uhuvisa Huku alinga wokukondola vokuankhia komuenyo maufuiswapo, mokonda “makukakala etutilo liovaviuki na vana vehevaviuki.” (Atos 24:15) Tala oñgeni omulao oo utoneka okuti: “makukakala etutilo”! Otyo katyipatanwa, mokonda Jeova oe wava ondaka yae! Mu Isaías 26:19 walaa okuti: “Vove vokuankhia mavakala nomuenyo. . . . Onwe vokukahi pohi, pindukeipo iya amukwilila nehambu! . . . Iya oohi maiyeke alo umue vokuankhia vatundemo.” Onondaka ombo mbafuisiluepo tete etyi ovanthu va Huku kohale vakondolwa motyilongo tyavo. Iya otyo tyituavela onthumbi yokuti mambukafuiswapo mouye omupe. Mamukakala ehambu enene tyina vokuatutila mavakawanekua no nombunga mbavo! Tyotyili onthyulilo youye wa Satanasi ikahi popepi, iya ouye omupe wa Huku ukahi unene popepi. Tyakolela unene tutualeko okukala tyipahi!
Okuti Ove Utyihinangela?
• Oipi ankho osapi yondongeso ya Jesus?
• Oñgeni ovilinga viokuivisa vikahi nokuliyandyana hono?
• Omokonda yatyi tyakolela unene okukala tyipahi?
• Ombatelo patyi uvasa momulao wa Atos 24:15?
[Okakasa/Olutalatu pefo 16]
Omuvo Wononkhumbi Wahimbika
Omuvo Wononkhumbi: Adventures in a New World, osapi yomukanda wa Alan Greenspan, wahonekua menima lio 2007. Oe waundapa omanima 20 ngomuhongoli wo Junta de Reserva Federal yo Estadu Unidu, ankho utumina onombango ambuho. Greenspan wapopia konthele yonkhalelo youye puetyi nkhele vehenehike menima lio 1914, netyi tyalandulako:
“Ovanthu aveho ankho vapopia okuti ouye komanima okualamba puetyi nkhele vehenehike menima lio 1914, ovanthu ankho velitekula nonthilo onene, iya tupu ounongo wavo konthele yovipuka ankho ukahi nokuliyawisa. Ovanthu ankho valinga ovipuka monkhalelo imue ihuvisa, ankho tyimoneka okuti kamavakakala novitateka. Motyita ekwi na tyive, ovanthu ankho pahe kavapondola vali okulandesa ovapika. Onkhalelo ina ombi ankho yokuveta ovanthu pahe yapwa. . . . Mokueenda kuotyita ekwi na tyive, ovanthu mouye auho vahimbika okulinga omalinya omboyo, ono telefone, olusu, osinema, omutole wetukutuku, no nondyuo ononene onongwa. Ounongo wokuhakula, watepulula ondyala, iya okuyandyanesa omeva okunwa akohokua, tyayawisa ekevelelo liomuenyo . . . Aveho vahandele ovipuka ovio vitualeko.”
Mahi . . . “Ovita Viotete Viouye Auho vianyona vali unene ovituwa oviwa, novanthu, tyipona Ovita Viavali Viouye Auho: Ovita Viavali vianyona omalusoke ovanthu. Ame hityivili okunyima momutue wange omanima ana etyi nkhele Ovita Viotete Viouye Auho vihenehimbike, etyi ovanthu ankho vamoneka ngoti mavatualako nomuenyo omuwa. Onkhalelo yetu yokutala ovipuka hono, yelikalela unene nomanima okualamba. Okuti onokhumbi ononene, nekumbi likahi nokutokota unene, ine omalusoke opulitika, mavihanyauna ouye uno ngetyi tyalingile Ovita Viotete Viouye Auho komuvo una? Nawike upondola okuava ekumbululo nonthumbi.”
Greenspan uhinangela omuvo etyi ankho ekahi mosikola, onondaka mbo Mulongesi wo Economia Benjamin M. Anderson, momanima (1886-1949): “Vana ankho vokuekula nawa pala okuhinangela, nokunoñgonoka etyi ankho ouye ukahi puetyi Ovita Viotete Viouye Auho viehenehimbike, vaivaluka unene tyina vatala konyima. Ankho kuna epamo limue enene lihenemonue.”—Economics and the Public Welfare.
Onondaka ngombo, mbuvasiwa mo volume A World Undone, mbahonekua na Gerald J. Meyer, menima lio 2006. Tutangamo okuti: “Ovanthu ovikando ovinyingi, vapopia okuti oviponga vipita mouye, ‘vipilulula ovipuka aviho.’ Ongeleka yotyotyili, Ovita Ovinene viapitile memina lio [1914-1918]. Ovita ovio, tyotyili viapilulula ovipuka aviho: onondimbu mbovilongo, omautumini, omalongo, onkhalelo yovanthu yokutala ouye, nokulitala ovo muene. Otyo, tyatuala ouye okukala ngetyi ukahi hono, ouye uhena epamo, nokueliyapuka kovipuka aviho vialingilwe puetyi nkhele Ovita Ovinene vio 1914 viehenehikepo.”
[Olutalatu pefo 18]
Jeova makakatula onoandyu mbae mo Armagedon