Ekolelo Liove Lihambukiswa Omutima wa Jeova
“Kala nonondunge mona wange, hambukiswa omutima wange, opo ndyikumbulule una undinga omukuele.”—PROVÉRBIOS 27:11.
1, 2. (a) Omukanda wa Job upopia otyitateka patyi tyakatulwa na Satanasi? (b) Oityi tyilekesa okuti konyima yononkhia mba Job, Satanasi watualako okulinga Jeova omukuele?
JEOVA wayekele Satanasi alole ekolelo liomuumbili wae Job. Moluotyo, anyonenwa ovipako viae, novana vae, nekongoko liae. Mahi etyi Satanasi apopia konthele yekolelo lia Job, ankho kekahi nokupopia vala Job aike. Satanasi wati: “Otyikova no tyikova, ovipuka aviho omunthu ena, meviave mokonda yomuenyo”. Otyitateka tyakatulilwa Job, muakutikinya ovanthu ovakuavo. Otyitateka otyo tyatualako alo konyima yononkhia mba Job.—Jó 2:4.
2 Etyi palamba omanima 600 tunde etyi Job alolwa, Salomau ahoneka okuti: “Kala nonondunge mona wange, hambukiswa omutima wange, opo ndyikumbulule una undinga omukuele.” (Provérbios 27:11) Pomuwo opo, Satanasi ankho nkhele ulinga Jeova omukuele. Tupu memonekelo apostolu João apelwe, wamona Satanasi ukahi nokutendeleya ovaumbili va Huku. Etyi ouhamba wa Huku wavialekua menima lio 1914 keulu, atahelwa pohi. Alo umue hono tyina onthyulilo youye uno wovivi ikahi unene popepi, Satanasi utualako okulola ovaumbili va Huku!—Revelação 12:10.
3. Omukanda wa Job utulongesa ovipuka patyi viakolela?
3 Tala ovipuka evi vitatu viakolela tupondola okulilongesila komukanda wa Job. Tete, okulolwa kua Job kualekesa nawa olie ondyale yovanthu, ukahi nokulwisa ovanthu va Huku. Ondyale oyo o Satanasi Eliapu. Vali, okukala noupanga omuwa na Huku matyitukuatesako okutualako nekolelo lietu, kese tyitateka tuvasa. Tatu, tyina tuamatumbukilwa nononkhumbi Huku metukuatesako ngetyi akuatesileko Job. Hono, Jeova utukuatesako Nondaka yae, neongano liae, nononkhono mbae.
Noñgonoka Ondyale Yovanthu
4. Olie uvelwa onombei mokonda yovipuka vimoneka mouye?
4 Ovanyingi kavetavela okuti kuna Satanasi. Moluotyo, namphila vena owoma novivi vipita mouye, kavasoko okuti Satansi Eliapu oe ukahi nokuvieta. Tupu, ononkhumbi mbumue mbukahi nokuetwa novanthu. Ovo tate votete, Andau na Eva, vaholovona okuhetavela Komupakeko wavo. Moluotyo, aveho vokuatuka kuvo valinga ovivi. Nongotyo, Eliapu olio liahongiliya Eva okuanya ku Huku. Satanasi oe waeta onkhalelo yovanthu ovakuankhali, mouye uno ekahi nokutumina. Mokonda Satanasi o “huku youye uno,” ovituwa viovanthu vielifwa no viae: omalityindailo, onondyaya, ounkhuelume, nelungavi, okulimbilika, nokuhatuminwa. (2 Coríntios 4:4; 1 Timóteo 2:14; 3:6; tanga Tiago 3:14, 15.) Ovituwa ovio vieta ovilwa viopulitika no monongeleya, nomaundyale, nehongiliyo liomasupi-supi, nokuhetavela, viyawisa koluhepo luovanthu.
5. Oityi matulingi nenoñgonoko liakolela tuna?
5 Onthue vaumbili va Jeova tuna enoñgonoko liakolela! Tutyii olie waeta ovivi mouye. Otyo katyituavela ondundo yokuenda movilinga viokuivisa okupopila ovanthu okuimbuka olie ukahi nokueta ovivi? Katyituhambukiswa okukala konthele ya Huku yotyotyili Jeova, nokuhangununina ovanthu oñgeni makamanako ononkhumbi nokunyimako Satanasi?
6, 7. (a) Olie ukahi nokuetela ononkhumbi ovafendeli votyotyili? (b) Oñgeni matuhetekela Eliuu?
6 Satanasi kekahi vala nokueta ononkhumbi mouye, mahi tupu uyele ovanthu va Huku. Satanasi watokola okutulola. Jesus Kristu wapopilile apostolu Petulu okuti: “Simau, Simau, tala! Satanasi waita opo mupeyue ngo tiliku.” (Lucas 22:31) Tupu, kese umue puonthue ulandula monomphai mba Jesus malolwa mononkhalelo mbelikalaila. Petulu waeleka Eliapu “nonkheyama ikoma, okuovola ou maili.” Iya Paulu wati: “Aveho vana vahanda okukala nonthilo na Huku kumue na Kristu Jesus, tupu mavakamoneswa ononkhumbi.” —1 Pedro 5:8; 2 Timóteo 3:12.
7 Oñgeni matulekesa okuti ondyale yetu twii, tyina ovakuatate vetu vamavasiwa noviponga? Onthue katupondola okuyekela ovakuatate otyiponga, mahi tuna okulinga nga Eliuu wapopile na Job, tyilekesa oupanga wotyotyili. Tulipaka kumue novakuatate vetu okuluisa Satanasi ondyale yetu. (Provérbios 3:27; 1 Tessalonicenses 5:25) Etokolo lietu okukuatesako ovakuatate vetu okutualako nekolelo, namphila tyesukisa ononkhono ononene, ngotyo tuhambukiswa omutima wa Jeova.
8. Omokonda yatyi Satanasi ehetyivilile okutalameka Job okufenda Jeova?
8 Tete Satanasi waipaa ovipako via Job. Ovipako ovio ankho viakolela unene, tyetyi ankho vimutekula. Mahi tupu ankho Job uviundapesa mefendelo. Etyi Job asukukisa ovana vae, “oe akatuka kombimba okukalinga ovilikutila viokuyoka, vilifwe pombalulo yavo aveho. Mokonda, Job ankho usoka okuti, ‘ovana vange pamue valinga onkhali nokuhingana Huku momitima viavo.’ O ngotyo Job ankho alinga apeho.” (Job 1:4, 5) Ngotyo ankho Job ulingila Huku ovilikutila vio vinyama apeho. Tunde etyi ehimbika okulolwa, palambele omuwo omunyingi tyahalingi vali ovilikutila ovio. Job ankho utupu vali ‘ovipuka viakolela’ apondola okunkhimaneka navio Jeova. (Provérbios 3:9) Mahi ankho upondola okuhilivika Jeova nomulungu wae!
Kala Noupanga Omunene na Jeova
9. Oityi tyakolela vali unene momuenyo wetu?
9 Tyilinge tuvahepi ine tuvahona, tuvakuendye ine tuakulupa, tyilinge tuna ekongoko ewa ine tutupu, tupondola okukala noupanga omunene na Jeova. Namphila tuvasiwa novitateka ovinyingi, okukala noupanga omunene na Huku tyituvatela okutualako nekolelo lietu nokuhambukiswa omutima wa Jeova. Alo umue vana vena enoñgonoko lihehi konthele yotyili, vapondola okukola omutima nokutualako nekolelo liavo.
10, 11. (a) Oityi omphange yetu alinga etyi alolwa? (b) Ekumbululo patyi ewa omphange oo avela Satanasi?
10 Tala ongeleka Yomphange Valentina Garnovskaya, umue Ponombangi ovanyingi ko Russia watualako nekolelo ngo lia Job movitateka viepuiya. Menima lio 1945, etyi ankho ena omanima 20, omukuatate umue wemutolela ondaka ya Huku. Omukuatate oo emutalelapo vali ovikando vivali okumupopila Ombimbiliya, okutuka opo kemumuene-muene vali. No ngotyo, Valentina ehimbika okupopila ondaka ya Huku ovo munthele yae. Moluotyo, akuatwa atualwa movikaleya akalamo omanima 8. Menima 1953 ayovolwa atualako novilinga viokuivisa. Akuatwa vali atualwa kovikaleya akalako omanima 10. Tyina amakala mokaleya omanima omanyingi, upoluamo atualwa mokakuavo. Movikaleya ovio, avasimo omphange umue una Ombimbiliya. Nthiki imue omphange oo alekesa Valentina Ombimbiliya. Atyimuhambukiswa unene! Soka vala, Ombimbiliya onkhuavo Valentina amuene, oyomukuatate una wemupopilile ondaka ya Huku menima 1945!
11 Menima lio 1967, Valentina ayovoka ambatisalwa okulekesa okuti welipakula ku Jeova. Omanima oo Valentina atualako nokuivisa nombili onene alo menima 1969. Anthi menima olio akuatwa vali, akala omanima 3 movikaleya. No ngotyo nkhele Valentina atualako nokuivisa. Etyi ehenenkhie menima 2001, Valentina wakuatesako ovanthu 44 okulilongesa otyili. Wakala omanima 21 movikaleya. Valentina ankho kasukile nokukuatwa, watokolele okupumbwa ovipuka aviho opo atualeko nekolelo liae. Konthyulilo yomuenyo wae, wati: “Hakalele neumbo liange muene. Atyiho ankho ndyina tyifwa vala momala ike, mahi ankho ndyina ombembua nehambu liokuumbila Jeova.” Valentina waavela ekumbululo ewa Satanasi, wokuapopia okuti ovanthu kamavatualako nekolelo liavo mu Huku inkha valolwa! (Jó 1:9-11) Onthue tuna onthumbi yokuti Valentina wahambukiswa omutima wa Jeova. Iya Jeova ukevela omuwo makatutilisa Valentina novanthu ovakuavo vokuankhia nekolelo.—Jó 14:15.
12. Ohole ina esilivilo patyi moupanga wetu na Jeova?
12 Oupanga wetu na Jeova utuka kohole tuna nae. Onthue tupanda ovituwa via Huku nokulinga ononkhono mbokutyinda omuenyo welikuata nehando liae. Tyelikalela netyi tyapopia Eliapu, onthue tuna ohole na Jeova nokueliava tyahakuluminyua. Ohole oyo itupameka atutualako nekolelo lietu tyina tulolwa. Iya “Jeova makayunga ondyila yovanthu vae vekolelo.”— Provérbios 2:8; Salmo 97:10.
13. Oñgeni Jeova atala etyi tulinga menyina liae?
13 Ohole ituavela ondundo yokupanda enyina lia Jeova, namphila tulitehela okuti katutyivili vali okuundapa unene. Jeova utala ondundo tuna momutima ketukoyesa muetyi tuhevili okulinga. Tyakolela hatyetyi vala tulinga, mahi omokonda yatyi tutyilingila. Namphila Job amuene ononkhumbi nokuakoleleya unene, wapopilile vana ankho vemutendeleya mokonda yokuhole onondyila mba Jeova. (Tanga Jó 10:12; 28:28.) Mokapitulu kahulilila komukanda wa Job, Huku wapopia onyengo ena na Elifaz na Bildade na Zofar mokonda kavapopile otyili. Tupu, Jeova walekesa okuti wapanda Job, etyi apopia okuti “muumbili wange” ovikando vikuana, nokumulongesa opo aitileko omapanga oo omatutu. (Jó 42:7-9) Inkha tulinga ngotyo nonthue Jeova metupande.
Jeova Uvatela Ovaumbili Vae
14. Oñgeni Jeova akuatesako Job okuviukisa omalusoke ae?
14 Job watuaileko nekolelo liae namphila ankho omukuankhali. Ovikando vimue, tyina ankho amona ononkhumbi, ukala nomalusoke apenga. Mongeleka, wapopila Jeova okuti: “Ndyiliyava kuove opo umbatele, mahi ove kunkhumbulula . . . Nononkhono mbokuoko kuove una onyengo naame.” Tupu Job walekesile esilivilo liokulikuatehila oe muene etyi ati: “Ove utyii okuti hapengesile. Mahi pomaoko ange petupu natyike tyoungangala, iya elikuambelo liange liasukuka.” (Jó 10:7; 16:17; 30:20, 21) Anthi, Jeova nonkhenda wakuatesileko Job, mokumulinga omapulo omanyingi emukuatesileko okupilulula omalusoke ae. Tupu akuatesileko Job okuimbuka okuti Huku wavilapo vali tyipona ovanthu. Job etavela onondonga ombo apilulula omalusoke ae.—Tanga Jó 40:8; 42:2, 6.
15, 16. Omononkhalelo patyi Jeova akuatesako ovaumbili vae hono?
15 Tupu hono Jeova waavela ovaumbili vae onondonga nehongolelo lituetela ouwa unene. Mongeleka, Jesus Kristu waava otyilikutila tyeyovo nokutuevela ononkhali. Menyina liotyilikutila otyo, tuna oupanga omuwa na Huku namphila tuvakuankhali. (Tiago 4:8; 1 João 2:1) Tyina tulolwa, tulikuambela okuita ononkhono mba Huku opo mbutukuateseko nokutupameka. Tupu, tuna Ombimbiliya yelifuilapo, iya inkha tuitanga nokusokolola etyi tuatanga matyitukuatesako okupameka ekolelo tyina tulolwa. Okulilongesa tyitukuatesako okunoñgonoka ouhamba wa Jeova nokupameka ekolelo.
16 Tupu, tuna ouwa omunene wokulinga onthele yo Vakristau ouye auho vana Jeova ekahi nokutekula “nomupika wekolelo nokualunguka.” (Mateus 24:45-47) Momawaneno 100,000, Onombangi mba Jeova, mulingwa omaliongiyo pala tulongeswe nokutupameka opo tutyivile okukoleleya tyina tulolwa. Otyo tupondola okutyitalela kongeleka ya Sheila omukainthu umue ombangi ko Alemanya.
17. Oñgeni ongeleka yomukainthu umue ilekesa okuti okuenda apeho komaliongiyo tyakolela unene?
17 Nthiki imue, mosikola ya Sheila muakala tyihena omuyungi okamuvo kamue. Vana alongeswa navo avatokola okuundapesa o prancheta Ouija (okavai kokutapesa). Sheila alupukamo liwa-liwa mosikola omo. Mokonda yetyi eiva konyima, ahambukwa unene mokualupukilemo. Etyi vaundapesa Ouija, ovalongwa vamue aveivi ovilulu vikahi pokati kavo, avakahateka nokuapaalala. Oityi tyakuatesileko Sheila okutokola okulupuka liwa-liwa mosikola omo? “Tyakuatesileko Sheila, otyetyi velilongehile Mondyuo Yomaliongiyo, tyapopia konthele yotyiponga tyokuundapesa Ouija”. Sheila wahangununa okuti: “Moluotyo ankho ndyityii oityi mandyilingi. Ame ankho nahanda okuhambukiswa Jeova, ngetyi tyapopia Ombimbiliya mu Provérbios 27:11.” Sheila walingile otyipuka otyiwa ngatyi, waile keliongiyo atehelela nawa etyi ankho tyipopiwa!
18. Oityi ove watokola okulinga?
18 Kese umue puonthue atokole okulandula ehongolelo tupewa meongano lia Huku. Okuenda apeho komaliongiyo, nokutanga Ombimbiliya, nokulilongesa omikanda viapolwa Mombimbiliya, nokulikuambela, nokulinga oupanga no Vakristau vokualongoka nawa, matyituavela ehongolelo nombatelo tuesukisa. Jeova uhanda tufinde, nokuna onthumbi yokuti matutualako nekolelo lietu. Tuna elao limue enene liokuhilivika enyina lia Jeova, liokutualako nekolelo, nokuhambukiswa omutima wa Jeova!
Okuti Ove Utyihinangela?
• Ovitateka patyi nononkhumbi Satanasi ekahi nokueta?
• Otyipuka patyi tyakolela unene onthue tuna?
• Tuna oupanga na Jeova mokonda yatyi?
• Omononkhalelo patyi mbumue Jeova etukuatesako hono?
[Olutalatu pefo 15]
Tupondola okukuatesako vana tuumbila navo okutualako nekolelo liavo