Kala “Nombili Yovilinga Oviwa”!
“[Jesus] welipakula mokonda yetu, opo etuyovole movipuka aviho ovivi, nokusukukisa ovanthu vakale vae, vokuna ombili yovilinga oviwa.” —TITO 2:14.
1. Oityi Jesus alinga etyi ehika mondyuo ya Huku monthiki 10 yo 33 P.K.?
ANKHO onthiki 10 ya Nisan yo 33 P.K., kuakamba ononthiki mbehehi pala otyipito tyo Pasikwa. Ovanthu ovanyingi vokueya mo Jelusalei okufenda vekahi mondyuo ya Huku, okukevela otyipito. Oityi Jesus malingi tyina amehiki? Mateusi, na Marku, na Luka, ovahoneki vetatu vo no Evandyeliu, aveho vapopia okuti Jesus wateletele otyikando tyavali vana ankho valandesila mondyuo ya Huku novalandi. Ayendaula onomesa mbovatolokali vonombongo novipundi via vana valandesa onopomba. (Mateus 21:12; Marcos 11:15; Lucas 19:45) Tunde otyikando tyotete Jesus alingile ngotyo omanima 3 konyima, ombili yae ankho kayatepulukile.—João 2:13-17.
2, 3. Oñgeni tutyii okuti ombili ya Jesus kayahulilile vala mokusukukisa ondyuo ya Huku?
2 Omukanda wa Mateusi ulekesa okuti ombili ya Jesus pomuvo oo, kayahulilile vala mokusukukisa ondyuo ya Huku. Tupu, wavelulile ovamphoki novilema ankho veya kwe. (Mateus 21:14) Omukanda wa Luka upopia ovilinga ovikuavo Jesus alingile. “[Jesus] ankho ulongesila mondyuo ya Huku kese nthiki.” (Lucas 19:47; 20:1) Ombili ya Jesus yamonekela nawa movilinga viae viokuivisa.
3 Konyima, apostolu Paulu wahonekela Titu ahangununa okuti Jesus “welipakula mokonda yetu, opo etuyovole movipuka aviho ovivi, nokusukukisa ovanthu opo vakale vae, vokuna ombili yovilinga oviwa.” (Tito 2:14) Omonkhalelo patyi onthue hono matulekesa “ombili movilinga oviwa”? Oñgeni onongeleka onongwa mbo nohamba mbo ko Judaa mbutukuatesako?
Kala Nombili Yokuivisa Nokulongesa
4, 5. Omonkhalelo patyi onohamba ononkhuana mbo Judaa mbalingile nombili ovilinga oviwa?
4 Asa, na Jeosafa, na Ezekia na Josia aveho vaundapele unene pala okupola efendelo liomatutu mo Judaa. Asa “wahanya ono altale mbo nohuku mbovilongo viokondye noupunda wakolela, iya onomphandyi mbukola embuteyateya.” (2 Crônicas 14:3) Ombili Jeosafa ankho ena nefendelo lia Jeova, yemupele ondundo “ahanye oupunda wakolela no nomphandyi mbukola mo Judaa”—2 Crônicas 17:6; 19:3.a
5 Konyima yononthiki epandu-vali mbotyipito tyo Pasikwa Ezekia aonganekele, mo Jelusalei, “ova Isilayeli aveho ankho vekahipo, avanyingila momapundaumbo o Judaa, avahanye ovilolo, no nomphandyi mbukola. Vahanyene oupunda nono altale mo Judaa aiho no Benjamim, no mo Efraim no Manases, alo vamana.” (2 Crônicas 31:1) Josia wehimbika okutumina etyi ankho ena vala omanima etyinana. Ovihonekwa vipopia okuti: “Iya menima liatyinana lioutumini wae, puetyi nkhele omukuendye, ahimbika okuovola Huku ya David omukuaukulu wae. Menima lia tyekwi na vali, ahimbika okusukukisa o Judaa no Jelusalei, okuhanyamo oupunda, no nomphandyi mbukola, novilolo.” (2 Crônicas 34:3) Moluotyo, aveho onohamba ononkhuana valingile nombili ovilinga oviwa.
6. Omokonda yatyi ovilinga vietu viokuivisa vielekwa novilinga vialingilwe nonohamba mbekolelo mbo Judaa?
6 Tupu nonthue hono tuna ovilinga viokuvatela ovanthu okutunda momalongeso onongeleya mbomatutu, kumue nefendelo liovihuku. Ovilinga vietu via umbo na umbo vituavela ounongo wokupopia novanthu aveho. (1 Timóteo 2:4) Omuhikuena umue ko Asia uhinangela etyi ina yae ankho afenda kovilolo ovinyingi ankho vena meumbo. Etyi asokolola nawa okuti ovilolo haviho vitavelwa na Huku yotyotyili, elikuambela opo anoñgonoke Huku yotyotyili. Nthiki imue vatotola pepito liae, etyi aikulako, ankho Onombangi vevali iya avemukuatesako okunoñgonoka enyina enene lia Huku yotyotyili, Jeova. Apandula unene etyi anoñgonoka otyili konthele yovilolo! Pahe uundapa nombili movilinga viokuivisa, nokulongesa ovanthu konthele ya Jeova nehando liae.—Salmo 83:18; 115:4-8; 1 João 5:21.
7. Oityi matulingi opo tuhetekele ovalongesi vana vatuminwe na Jeosafa?
7 Tyina tukahi movilinga viokuivisa umbo na umbo, oñgeni tupondola okupopila aveho motelitoliu tuapewa? Menima liatatu lioutumini wa Jeosafa, oe watumine ovatumini 5, no va Levita 9, novanakwa 2. Avaende momapundaumbo aeho okukalongesa ovanthu ovitumino via Jeova. Vaundapele nawa ovilinga ovio motyilongo atyiho, iya ovanthu vovilongo vikahi popepi navo avahimbika okukala nonthilo na Jeova. (Tanga 2 Crônicas 17:9, 10.) Nonthue tupondola okupopia novanthu ovanyingi, mokuwana-wana okuvetalailapo momaumbo avo mononthiki mbelikalaila.
8. Oñgeni tupondola okuyawisa vali ovilinga vietu viokuivisa?
8 Ovaumbili ovanyingi va Huku hono, vehole okusapo omaumbo avo, avaende okukaundapa kuna kuesukisa unene Onombangi vombili. Okuti nove upondola okulinga ngotyo? Vamue puonthue kavapondola okuenda kokule. Mahi vapondola okupopila vana vapopia omalaka omakuavo potyilongo tyavo. Mokonda yovanthu vovilongo ovinyingi avasa motelitoliu yae, Ron womanima 81, welilongesa okukukunya momala 32! Etyi avasa omulume umue nomukai wae ova Afilika metapalo, wevekukunya melaka liavo o Yoruba. Avapulu inkha Ron wali mo Afilika. Etyi akumbulula okuti au, avemupulu oñgeni eiwa elaka liavo. Otyo, tyemupa ombundi yokuava oumbangi omuwa. Ovalinepi ovo avatambula omikanda vimue, avemupopila apa vakala. Iya oe apopi newaneno likala ponthele yavo opo vahimbike okulilongesa Ombimbiliya.
9. Okutanga Ombimbiliya movilinga vietu viokuivisa, tyakolela mokonda yatyi? Popiapo ongeleka.
9 Ovalongesi vana vatuminwe na Jeosafa okuenda motyilongo atyiho, ankho vatyinda “omukanda wovitumino via Jeova.” Nonthue mouye auho tulinga ononkhono mbokulongesa ovanthu Ombimbiliya, mokonda oyo Ondaka ya Huku. Tulekesa okuti Ombimbiliya yakolela movilinga vietu viokuivisa, mokulinga ononkhono mbokuitangela vakuetu, opo velitaleleko ovo muene. Linda Ombangi, wavasa omukai umue wemupopila okuti omulume wae uvela, wesukisa okukalelwa. Oe eliyave okuti: “Ame hityii oityi nalinga opo Huku ayeke ndyimone ononkhumbi ombo.” Linda akumbulula okuti: “Ndyipondola okukupopila otyipuka tyimue?” Iya emutangela onondaka mba Tiago 1:13, ayawisako okuti: “Ononkhumbi ambuho tumona onthue na vana tuhole, hehitisoko lia Huku.” Moluotyo, omukai oo apandula unene Linda. Iya apopi okuti: “Ame nevila okumuvatela mokonda naundapesa Ombimbiliya. Pamue tutangela omunthu mo Mbimbiliya onoversikulu heneiveale.” Mokonda yetompho olio, omukai oo wetavela okulilongesa Ombimbiliya apeho.
Ovakuendye no Vafikuena Vaundapa Nombili
10. Oñgeni Josia aava ongeleka ongwa kovakuendye no vafikuena Ovakristau hono?
10 Okukondoka kongeleka ya Josia, tuatala okuti oe wahimbika okuendela mefendelo liotyotyili etyi nkhele omututu. Iya etyi atuukisa omanima 20, ahimbika ovilinga viae ovinene viokuhanyako efendelo liomatutu. (Tanga 2 Crônicas 34:1-3.) Ovakuendye no vafikuena ovanyingi hono, vena ombili ngoyo movilinga viavo viokuivisa.
11-13. Oityi tulilongesila kovakuendye vaumbila Jeova nombili mononthiki mbuno?
11 Hannah, wokuna omanima 13, ukala ko Inglaterra, etyi eiva okuti mepundaumbo likahi popepi navo muaongwa ongrupu ya vana vapopia o Frasesi, ahimbika okulilongesa elaka olio mosikola. Tate yae etavela okumuhindaikila komaliongiyo elaka olio. Hannah pahe una omanima 18, omukokoli-ndyila wivisa nombili mo Frasesi. Okuti nove upondola okulilongesa elaka ekuavo opo ukuateseko ovanthu okunoñgonoka Jeova?
12 Rachel wahambukilwe unene etyi atala ovideo Jovens — empenhem-se por alvos que honram a Deus. Okupopia oñgeni ankho asoka etyi ehimbika okuumbila Jeova mo 1995 oe wati: “Ame ndyisoka okuti ankho ndyikahi nokuundapa unene motyili.” Ayawisako okuti: “Etyi natala ondalama oyo, nanoñgonoka okuti ankho ndyikahi nokuundapa vala katutu mokueenda kuomanima omanyingi. Ankho ndyina okulinga ononkhono mokonda yotyili, nokukala nolusoke luaviuka nokulinga ononkhono mbokulinga elilongeso lioulike, nokuundapa vali movilinga viokuivisa.” Pahe Rachel waimbuka okuti ukahi nokuumbila Jeova nombili onene. Ouwa patyi tyemuetela? Oe wati, “oupanga wange na Jeova waya vali kohi. Omalikuambelo ange ena vali esilivilo, ndyililongesa vali unene nehambu, iya Ombimbiliya yakolela vali momuenyo wange. Moluotyo, ndyipanda unene ovilinga viokuivisa, nokuna ehambu liokutala ondaka ya Jeova ikahi nokuungumanesa vakuetu.”
13 Luka omukuendye wakuatesuako nondalama onkhuavo yati, Os Jovens Perguntam—O Que Farei Com a Minha Vida? Etyi amana okuitala, ahoneka okuti: “Yampha ondundo yokusoka oityi ndyikahi nokulinga nomuenyo wange.” Oe aimbuka okuti: “Ame ankho ndyihongiliyua tete okulongeswa monosikola ononene, konyima ngatyo ndyilingila Huku. Mahi, otyo ñgeno katyambatelele okukula mopaspilitu, ñgeno tyanyona.” Vakuendye novahikuena, omokonda yatyi muhelilongesila mosikola nolusoke luokuyawisa ovilinga viokuivisa ngetyi tyalinga Hannah? Omokonda yatyi muhahetekela ongeleka ya Rachel, mokuovola ovilinga vipandwa na Huku yotyotyili? Okulandula ongeleka ya Luka lityilikei komaliva, mukahi nokutokela ovakuendye ovanyingi hono.
Vatavela Omalondolo Nombili
14. Efendelo patyi Jeova atavela? Okutualako nefendelo olio hono katyapepukile mokonda yatyi?
14 Ovanthu va Jeova vesukisa okukala ovasukuki, inkha vahanda efendelo liavo litavelwe nae. Isaia walondola okuti: “Tundeimo, tundeimo, muhayamei kovipuka viavo [ova Mbambilonia] viasila, tundei pokati kavo, tualeiko tyasukuka, onwe vokutyinda ovityuma via Huku.” (Isaías 52:11) Omanima omanyingi konyima etyi Isaia ehenehoneke onondaka ombo, ohamba ongwa Asa walingile ovilinga viokunyima omaundalelapo mo Judaa. (Tanga 1 Reis 15:11-13.) Etyi palamba ovityita viomanima, apostolu Paulu apopila Titu okuti Jesus welipakula pala okusukukisa ovalanduli vae opo vakale “ovanthu vae vokuna ombili yovilinga oviwa.” (Tito 2:14) Hono mouye ou wovivi, katyapepukile haunene kovakuendye, okutualako novituwa viasukuka. Ovaumbili va Huku aveho, ovakuendye novakulu, vena okulwa opo velityilike okutala ovanthu vemuhoyo, valekeswa mo Televisau, mosinema, no mo Internete.
15. Oityi matyitukuatesako okuyala ovivi?
15 Ombili yetu kokutavela omalondolo a Huku, maituvatela okuyala ovivi. (Salmo 97:10; Romanos 12:9) Tuesukisa okuyala okutala ovipuka vilekesa ovanthu vemuhoyo, opo “tuhayondyue nononkhono mbavio” ngetyi tyapopia Omukristau umue. Okwavununa ovivela viatopekenyua kumwe, tyesukisa ononkhono ononene mbupona puetyi viatopekenyua. Tupu, tyesukisa ononkhono ononene pala okulityilika ehongiliyo liokutala ovipuka vilekesa vana vahavalele. Okunoñgonoka okuti okutala ovipuka vilekesa ovanthu vemuhoyo tyitunyona, matyituvatela okutoya okuvitala. Omukuatate umue walinga ononkhono ononene opo ayekepo otyituwa tyokuenda pononthele mbulekesa ovanthu vemuhoyo mo Internete. Oe wapaka okomputadole yae pomphangu pamoneka nawa kuaveho mombunga. Tupu, oe atokola okukala tyasukuka, nokukala nombili yovilinga oviwa. Mahi walinga vali otyipuka otyikuavo. Tyetyi wesukisa okuundapesa o Internete mokonda yovitanda viae, watokola okuikulamo vala tyina omukai wae ekahi ponthele yae.
Esilivilo Liokukala Novituwa Oviwa
16, 17. Oñgeni ovituwa vietu oviwa vikalesa ovanthu? Popiapo ongeleka imue.
16 Pokati kovakuendye no vahikuena vaumbila Jeova, pena ovituwa oviwa, iya otyo tyihuvisa unene ovanthu! (Tanga 1 Pedro 2:12.) Omulume umue wehimamene nokupangiya omakina yo Mbetele ko Londre. Konyima yovilinga ovio, onkhalelo yae konthele yo Nombangi mba Jeova aipiluluka. Omukai wae ankho ulilongesa Ombimbiliya no Nombangi, aimbuka okuti otyituwa tyomulume wae tyapiluluka. Kohale ankho kahande Onombangi veiye meumbo liae. Mahi, etyi atunda kovilinga akalingile mo Mbetele, wakondoka nehambu, mokonda yokuatambulwa nokualingwa nawa. Oe wapopia okuti nawike eiva upopia omapita. Aveho ankho vapwa elundo nokuna ombembwa pokati. Haunene, ankho wahuva novakuatate ovakuendye no nomphange vaundapa nombili tyihafetwa. Vaava omuvo wavo nononkhono pala okuvatela ovilinga viokuivisa onondaka onongwa.
17 Tupu, ovakuatate no nomphange vana vaundapa movilinga viakaputu pala okutekula onombunga mbavo, vaundapa nombili. (Colossenses 3:23, 24) Mokonda vaundapa nawa apeho, ovahona vaundapela vapanda ombili yavo, moluotyo, vahanda okuundapa navo apeho.
18. Oñgeni tupondola okukala “nombili yovilinga oviwa”?
18 Onthumbi mu Jeova, nokutavela konondonga mbae, nokuyunga nawa onomphangu mbetu mbomaliongiyo, ononkhalelo mbumue mbulekesa okuti tuna ombili nondyuo ya Jeova. Tupu, tulinga ononkhono mbokuundapa unene movilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku nokulinga ovalongwa. Tyilinge tuvakuendye ine tuvakulu, okulinga ononkhono mbokuendela movitumino viasukuka mefendelo lietu, matyituetela unene ouwa. Tupu, matutualako okunoñgonokwa okuti tuvanthu “vokuna ombili yovilinga oviwa.”—Tito 2:14.
Ngetyi Ombimbiliya no nongeleka mbo hono vietyilekesa,
• oñgeni molekesa ombili yove movilinga viokuivisa nokulongesa?
• oñgeni ovakuendye Ovakristau vapondola okukala “nombili yovilinga oviwa”?
• oñgeni tupondola okuyekapo ovituwa ovivi?
[Onondaka Poutoi]
a Tyafuile Asa wahanyeneko oupunda wefendelo lio nohuku mbomatutu, mahi kahanyeneko onomphangu ankho pafendelwa Jeova. Ine tyafuile oupunda oo watungwa wali konyima youtumini wa Asa, iya auya okuhanyuako nomona wae Jeosafa.—1 Reis 15:14; 2 Crônicas 15:17.
[Olutalatu pefo 18]
Ove uundapesa Ombimbiliya apeho movilinga viove viokuivisa?
[Olutalatu pefo 20]
Okulilongesa eleka ekuavo mosikola matyikuvatela okuundapa vali movilinga viove viokuivisa