Tulekesei Ovituwa Oviwa Mokonda Tuvaumbili va Huku
“Kalei ovahetekeli va Huku.”—EFÉSIOS 5:1.
1, 2. (a) Omokonda yatyi ovituwa oviwa viakolela? (b) Oityi matulilongesa monthele ino?
KONTHELE yovituwa viahumbwa, omuhoneki Sue Fox, wahoneka okuti: “Tuesukisa okulekesa apeho ovituwa oviwa. Omuvo auho, ovituwa oviwa kese pamwe viakolela.” Tyina ovanthu vetyiliya okulekesa ovituwa oviwa, ovitateka na vakuavo vitepuluka, nokupwa. Mahi, tyina vehenavio tyieta ovitateka ovinyingi. Okupopia vakuetu onondaka onombi, tyieta ovilwa, nonkhongo, nokunumana.
2 Ewaneno lio Vakristau votyotyili, lina ovanthu vena ovituwa oviwa unene. Mahi, onthue tuna okuliyunga opo tuhahopele ovituwa ovivi vilingwa mouye hono. Tutalei oñgeni okuendela movitumino Viombimbiliya konthele yovituwa oviwa, tyipondola okutuamena nokukokela ovanthu mefendelo lio tyotyili. Opo tunoñgonoke etyi tuesukisa pala okukala novituwa oviwa, tulilongesilei ku Jeova Huku no ko Mona wae.
Jeova no Mona Wae —Valekesa Ovituwa Oviwa
3. Oñgeni Jeova Huku alekesa ovituwa oviwa?
3 Jeova Huku walekesa ovituwa oviwa monkhalelo yafuapo. Namphila oe wavilapo mokonda Ohamba youye auho, mahi oe utekula ovanthu noluembia olunene nehumbilo. Tyina ankho apopia na Abraiau na Moisesi, Jeova ankho uundapesa ondaka yo Hebreu ipitiyua apeho okuti “mbambavo.” (Gênesis 13:14; Êxodo 4:6) Tupu, tyina ovaumbili vae valinga oviponyo, Jeova ‘omuna-nkhenda nomuna-tyieve, nokuna oluembia olunene notyili kakanyauka okunumana.’ (Salmo 86:15) Oe welikalela unene novanthu vamwe vakandukila vakuavo tyina vahafwisilepo etyi vahanda.
4. Oñgeni matuhetekela Jeova tyina vakuetu vapopia nonthue?
4 Ovituwa oviwa via Huku, tupu vimoneka nawa monkhalelo oe atehelela ovanthu. Etyi Abraiau apula konthele yovanthu mo Sodoma, Jeova noumphua-lundo, akumbulula kese epulo. (Gênesis 18:23-32) Oe kasokele okuti esukalalo lia Abraiau lipesela vala omuvo Wae. Jeova utehelela omalikuambelo ovaumbili vae, na tyina vana velivela valila. (Tanga Salmo 51:11, 17.) Hatyiwa okuhetekela Jeova, mokutehelela vakuetu tyina vapopia nonthue?
5. Oñgeni okuhetekela ovituwa oviwa via Jesus tyituvatela okukala noupanga na vakuetu?
5 Pokati kovipuka ovinyingi Jesus Kristu elilongesila ku Tate yae, tyimwe ovituwa oviwa. Namphila ankho ovilinga viae viesukisa omuvo omunyingi no nonkhono, mahi Jesus apeho ankho una okankhenda nokuapwa elundo. Ovanthu vovilundu, novamphoki, no vakuavo vali ankho veya okuita ombatelo, vaimbukile okuti Jesus ankho uhanda okuvekuatesako. Oe ankho keveniange, namphila pamwe veya pomuvo ahahandele. Ankho uyekapo etyi alinga, opo avatele vana vaihamenwa. Jesus ankho wasuka unene na vana vayumba onthumbi mwe. (Marcos 5:30-34; Lucas 18:35-41) Nonthue Vakristau, tuhetekela Jesus, mokukala nokankhenda nokuvatela vakuetu. Ovituwa viatyo ovio, vimoneka nawa ko vombunga yetu, no omunthele, na vakuavo vali. Haunene, ovituwa ovio vinkhimaneka Jeova nokutuetela ehambu.
6. Ongeleka patyi Jesus aava konthele yokuhumba ovanthu nokulinga oupanga navo?
6 Jesus tupu ankho wahumba ovanthu, mokuveihana omanyina avo. Okuti ononkhalamutwe mbonongeleya mbo va Judeu ankho navo vahumba ngotyo ovanthu? Au. Ankho vatala vana vehei Ovitumino ngatyina “ovanthu vahinganwa,” nokuvelinga onya. (João 7:49) Mahi, Omona wa Huku ankho kalingi ngotyo ovanthu. Marta, na Maliya, na Zakeu, no vakuavo ovanyingi vemuivile etyi eveihana komanyina avo. (Lucas 10:41, 42; 19:5) Namphila ononkhalelo novituwa movilongo vilekesa oñgeni tuna okuihana ovanthu hono, mahi ovaumbili va Jeova velikuatehila okulinga oupanga na vakuavo.a Kavayeke omaliyapauko omihoko atepulule ehumbilo vena novakuatate vavo novanthu ovakuavo.—Tanga Tiago 2:1-4.
7. Oñgeni ovitumino vio Mbimbiliya vituvatela okukala novituwa oviwa kese tyilongo?
7 Onkhalelo ongwa Huku nomona wae vatekula ovanthu vomalongo aeho nomihoko, ilekesa okuti vahumba ovanthu ovo. Tupu, ikokela motyili ovanthu vomitima omiwa. Tyotyili, ovituwa vielikalaila kese tyilongo. Moluotyo, katupondola okulandula etyi tuahanda konthele yovituwa. Anthi, tuyeka ovitumino vio Mbimbiliya vitulongese okuhumba ovanthu kese tyilongo. Tutalei oñgeni okukala novituwa oviwa, tyipondola okutukuatesako unene movilinga vio Vakristau.
Kukwinya Ovanthu Nokutomphola Navo
8, 9. (a) Ovituwa patyi vipondola okutalwa okuti ovivi? (b) Omokonda yatyi tuesukisa okutavela onondonga mba Jesus mu Mateus 5:47 konthele yokukala novanthu?
8 Movilongo ovinyingi hono, mokonda ovanthu valunda vala, ovanthu vevali vapondola okulipingahana aveheliti “okamene” ine “oñgeni?” Tyotyili, mokati kovanthu ovanyingi nawike ukevelela okutomphola nomunthu nawike. Mononkhalelo ononkhuavo, tyaviuka, tupu otyiwa okukukwinya vakuetu. Okuti ove uhole okukukwinya ovanthu? Ine ovikando ovinyingi wenda vala ohayolesa vakuenyi? Tyihetyihandele, omunthu upondola okukala novituwa ovivi.
9 Jesus waava ehinangeleso etyi ati: “Iya inkha mukukwinya vala ovakuatate venyi, oityi tyelikalela mualinga? Hatyoko tyilinga ovanthu vomouye?” (Mateus 5:47) Konthele oyo, Donald Weiss wati: “Ovanthu kavelitehelela nawa tyina vakuavo vevelamba vala ngatyina vehevei. Tyotyili, ove upondola okukuatesako vana vapenyenyekwa. Otyihemba katyipuiya: Kukwinya ovanthu. Tomphola navo.” Inkha katuyeke esuko lietu na vakuetu litepuluke, matukala noupanga omuwa navo.
10. Oñgeni ovituwa oviwa vitukuatesako movilinga viokuivisa? (Tala po kakasa kati: “Himbika Nokuyolesa Ovanthu.”)
10 Tala ongeleka ya Tom na Carol ovalinepi Ovakristau, vakala mepundaumbo enene Kokulio kuo Amelika. Ovo ankho vehole okukala netompho ewa no vovanthu vavasa movilinga viokuivisa. Oñgeni ankho vetyilinga? Tom wapopia konthele ya Tiago 3:18 okuti: “Onthue tuovola okukala omapanga nokukala nombembwa novanthu. Tufuena pu vana tuvasa pondye no puvana vekahi nokuundapa. Tuveyolesa nokuvekukwinya. Tupopia navo konthele yomasuko avo—ovana vavo, novimbwa viavo, nomaumbo avo, novilinga viavo. Moluotyo, vetutala ngo mapanga avo.” Carol wayawisako okuti: “Tyina tukevetalela otyivali, onthue tuvetolela omanyina etu atuvepulu avo. Iya atuvepopila etyi tukahi nokulinga potyilongo tyavo, mahi metompho lihasete. Moluotyo, tutyivila okuveavela oumbangi.” Tom na Carol avayumbwa unene onthumbi no vomunthele yavo. Ovanyingi avetavela omikanda viapolwa mo Mbimbiliya, iya vamwe avakala nesuko enene liokulongeswa otyili.
Lekesa Ovituwa Oviwa Mononkhalelo Mbepuiya
11, 12. Omokonda yatyi tukevelela okupopiwa omapita movilinga viokuivisa onondaka onongwa? Iya oñgeni matukumbulula?
11 Pamwe, tyina tuivisa onondaka onongwa, tuvasa ovanthu vahalekesa ovituwa oviwa. Onthue otyo tukevelela mokonda Kristu Jesus walondola ovalongwa vae okuti: “Inkha ame vamonesa ononkhumbi, no onwe mavemumonesa ononkhumbi.” (João 15:20) Mahi okukumbulula omapita una utulinga omapita, katyieta ovinyango oviwa. Oñgeni matulingi? Apostolu Petulu wahoneka okuti: “Humbei Kristu Tatekulu momitima vienyi, okukala apeho tyafuapo pala okukumbulula kese umwe umupula ehunga liekevelelo lienyi. Anthi, tyilingei nomutima wapoleya nehumbilo enene.” (1 Pedro 3:15) Tulekesa ovituwa oviwa—mokukumbulula nomutima omuwa nehumbilo—otyituwa otyo tyianda omitima via vana vetupopia omapita.—Tito 2:7, 8.
12 Okuti tukahi nokulipongiya opo tukumbulule onondaka onombi monkhalelo yapandwa na Huku? Enga. Paulu wati: “Popiei apeho nomutima weliola. Onondaka mbenyi mbukale apeho mbahingwa nawa omongwa, opo mutyivile okukumbulula nawa kese munthu.” (Colossenses 4:6) Inkha tukala notyituwa tyokukumbulula nawa aveho mombunga, no kosikola, no kovilinga, no mewaneno, no vomunthele yetu, matutyivili okukumbulula monkhalelo yaviuka ko Mukristau, tyina tupenyua nokupopiwa omapita.—Tanga Romanos 12:17-21.
13. Popiapo ongeleka ilekesa okuti okukala novituwa oviwa tyipondola okuaanda omitima vionondyale.
13 Okulekesa ovituwa oviwa mononkhalelo mbepuiya, tyieta ovinyango oviwa. Ko Japau, Ombangi umwe wapenyenue na hekulu yeumbo limwe nomuenda wae. Omukuatate oo atundumo tyihanumanene. Puetyi atualako okuivisa potyilongo opo, amono okuti omueenda una ukahi nokumulavesa. Etyi omukuatate afuena ponthele yae, omulume oo ati: “Ndyikuita otyiponyo kuetyi tuekulinga. Namphila tuekupopia ovipuka ovivi, ame namona okuti ove kuanumanene. Oityi ndyina okulinga opo ndyikale ngove?” Mokonda oe ankho wapolua movilinga, iya me yae wankhia, ankho utupu vali ehambu. Ombangi ati lilongesa Ombimbiliya, iya omulume oo etavela. Atualako okulilongesa tuvali mosimano.
Oñgeni Matukala Novituwa Oviwa
14, 15. Oñgeni ovaumbili va Jeova kohale ankho valonga ovana?
14 Kohale, ovohe ankho valongesa ovana vavo meumbo, okukala novituwa oviwa. Tala ovituwa oviwa via Abraiau na Isake omona wae, mu Gênesis 22:7. Ovohe okulongesa nawa ovana, tupu tyitalelwa ku Jose. Puetyi ankho ekahi mokaleya, walekesile ovituwa oviwa ko nonkhuatwa ononkhuavo. (Gênesis 40:8, 14) Onondaka apopilile Farao, mbalekesa okuti oe ankho walongesua oñgeni tyipopiwa na vana vekahi koutumini.—Gênesis 41:16, 33, 34.
15 Movitumino Ekwi viapelwe ova Isilayeli, ankho muakutikinya etyi tyati: “Humba ho na nyoko, opo ononthiki mbove mbukale ononyingi kombanda yoohi Jeova Huku yove ekahi nokukuavela.” (Êxodo 20:12) Onkhalelo imwe ovana valekesa ehumbilo kovohe, okukala novituwa oviwa meumbo. Omona wa Jefete wakalele nehumbilo enene na tate yae, etyi etavela he afuisepo omulao alinga namphila ankho tyepuiya unene.—Juízes 11:35-40.
16-18. (a) Oityi tyipondola okulingwa pala okulongesa ovana ovituwa oviwa? (b) Okulongesa ovana ovituwa oviwa tyieta ouwa patyi?
16 Okulonga ovana okukala novituwa oviwa tyakolela unene. Opo ovana vakale ovanthu ovawa tyina vamekulu, vesukisa okulongwa tyina ovatutu oñgeni tyitambulwa ovaenda, nokukumbulula kotelefone, nokulia na vakuavo. Vena okukuateswako okunoñgonoka omokonda yatyi vesukisa okukuatelako ovanthu epito, nokukala nokankhenda na vana vakulupa, na vana vavela, nokukuatesako vana vatyinda etyi tyalema. Vesukisa okunoñgonoka omokonda yatyi tyakolela okupopia okuti “mbambavo,” “napandula,” “okuti ndyipondola okukukuatesako?,” nokuti “otyiponyo ine eloo.”
17 Okulonga ovana ovituwa oviwa katyisukisa okukuluminya. Onkhalelo imwe ongwa, ovohe vena okukala novituwa oviwa opo vataleleko. Kurt womanima 25 wapopia konthele yoñgeni oe nonondenge mbae vetatu valongwa okukala novituwa oviwa, okuti: “Onthue ankho tutala nokutehelela oñgeni Tate na Me vapopia nokankhenda kese umwe na mukuavo, na tyina vapopia novanthu nokuapwa elundo nehumbilo. Mondyuo Yomaliongiyo, Tate ankho wenda naame putyina eliongiyo lihenehimbike na tyina liamapu, opo tukatomphole novakuatate ovakulu no nomphange. Ame ankho ndyitehelela tyina evekukwinya nokutala ehumbilo ena navo.” Kurt tupu wati: “Mokueenda kuomuwo, naame andyikala novituwa oviwa ngo via Tate. Okupopia nawa novanthu pahe katyipuiya. Otyo hatyituwa tyoveko, mahi otyituwa ove uhanda.”
18 Oñgeni ovana mavakala inkha ovohe vevelongesa ovituwa oviwa? Otyo, matyikuatesako ovana okukala nomapanga nokukala nombembwa na vakuavo. Mavakala tyafuapo pala okuundapa novahona vavo, novaundapi vakuavo. Tupu, ovana vokuna ovituwa oviwa, vaetela ovohe ehambu nombembwa.—Tanga Provérbios 23:24, 25.
Ovituwa Oviwa Vitukalesa Ovanthu Velikalela
19, 20. Omokonda yatyi tuesukisila okutokola okuhetekela Huku yetu omuna-tyieve no Mona wae?
19 Paulu wahoneka okuti: “Hetekelei Huku, ngovana ononthyolwa.” (Efésios 5:1) Okuhetekela Jeova Huku no Mona wae tyesukisa, okuendela movitumino Viombimbiliya, ngevi tuelilongesa monthele ei. Okulinga ngotyo, matulityilika emphinia liokulekesa vala ovituwa oviwa opo tupandwe novanene, ine opo tulilepo.—Judas 16.
20 Mononthiki mbuno mboutumini wae omuvi, Satanasi watokola okuhanyauna ovitumino via Jeova konthele yovituwa oviwa. Mahi, Eliapu kamalityivili okunyona ovituwa oviwa vio Vakristau votyotyili. Kese umwe puonthue atokole okulandula ongeleka ya Huku yetu omuna-tyieve no Yomona wae. Onkhalelo yetu yokupopia novituwa vietu, vina okukala apeho tyelikalela no via vana vena ovituwa ovivi. Ngotyo, matuetela ehiliviko enyina lia Huku yetu Jeova, wokuna ovituwa oviwa, nokukokela ovanthu vomitima omiwa mefendelo liotyotyili.
[Onondaka Poutoi]
a Momihoko vimwe, okuihana omukulu kenyina tyilekesa okuti watomba ovanthu. Otyiwa Ovakristau vahumbe ovituwa ovio.
Okuti Ove Utyihinangela?
• Oityi tulilongesila ku Jeova no Mona wae konthele yovituwa oviwa?
• Omokonda yatyi okukukwinya ovanthu nohole otyiwa kuonthue Vakristau?
• Oñgeni okukala novituwa oviwa tyivatela movilinga viokuivisa?
• Otyilinga patyi ovohe vena konthele yokulongesa ovana vavo ovituwa oviwa?
[Onondaka Mbavilapo pefo 30]
Himbika Nokuyolesa Ovanthu
Kovanthu ovanyingi okuhimbika okutomphola na vana vehei katyapepukile. Anthi, mokonda Onombangi mba Jeova vena ohole na Huku no vomunthele yavo, valinga ononkhono mbokulilongesa oñgeni mavatomphola novanthu, opo vevepopile otyili tyo Mbimbiliya. Oityi tyipondola okukuvatela konthele oyo?
Mu Filipenses 2:4, muna otyitumino tyakolela tyati: “Amuhatale vala komasuka-suka enyi muene, mahi tupu otyo mutala no komasuka-suka avakuenyi.” Soka konondaka ombo monkhalelo ei: Inkha omunthu umwe kamulii, tyina muhonyena nae ukutala vala ngongendi. Oñgeni ove mopopi nae monkhalelo imukalesa nawa? Okumuyolesa nokumukukwinya ngepanga tyipondola okuvatela. Anthi, kuna vali ovikuavo viesukisa.
Putyina uhimbika etompho nomunthu umwe, ngotyo uteta omulosoke ae. Inkha uhimbika okupopia nae etyi ove usoka, ohasuku nomalusoke ae, oe upondola okuhetavela. Ngotyo, inkha wanoñgonoka liwa etyi oe asoka, omokonda yatyi uhatompholela nae konthele oyo? Otyo, otyo Jesus alingile etyi elivasa nomukai ponyombo ko Samaria. (João 4:7-26) Omukai oo, ankho usoka komaande atapa. Jesus nae ehimbika okupopia nae konthele yomeva, iya konyima apilululila etompho kondaka ya Huku.
[Olutalatu pefo 29]
Okulinga oupanga novanthu tyitukuatesako okuavela nawa oumbangi
[Olutalatu pefo 31]
Ovituwa oviwa apeho viesukisa