Muhanumanesei Ospilitu Sandu ya Jeova
“Muhanumanesei ospilitu sandu ya Huku, ina muanyingilikwa nayo.” —EFÉSIOS 4:30.
1. Oityi Jeova ekahi nokulingila ovanthu mokueenda kuomanima omanyingi? Iya otyilinga patyi ovo vena?
JEOVA ukahi nokulinga otyipuka tyakolela pala ovanthu ovanyingi vekahi mouye uno wovitateka. Oe ukahi nokuveavela omphitilo opo vakale omapanga ae menyina Liomona wae wongunga, Jesus Kristu. (João 6:44) Inkha welipakula ku Huku nokutyinda omuenyo welikuata nelipakulo olio, nove ukahi pokati kovanthu ovo. Mokonda wambatisalua menyina liospilitu sandu, ove una otyilinga tyokuendela mospilitu oyo.—Mateus 28:19.
2. Omapulo patyi matulilongesa?
2 Onthue ‘vokukuna nehando liospilitu’ tuna okukala ovanthu ovape. (Gálatas 6:8; Efésios 4:17-24) Iya, apostolu Paulu utuavela onondonga nomalondolo opo tuhanumanese ospilitu sandu ya Huku. (Tanga Efésios 4:25-32.) Pahe matutale nawa omalondolo a Paulu. Oityi Paulu ankho ekahi nokupopia etyi apopia konthele yokunumanesa ospilitu ya Huku? Omononkhalelo patyi omunthu welipakula ku Jeova apondola okunumanesa ospilitu Yae? Iya oñgeni matulityilika okunumanesa ospilitu ya Jeova?
Oityi Paulu Ankho Ahanda Okupopia
3. Oñgeni ove upondola okuhangununa onondaka mba Efésios 4:30?
3 Tete, tala onondaka mba Paulu mbukahi mu Efésios 4:30. Oe wahoneka okuti: “Muhanumanesei ospilitu sandu ya Huku, ina muanyingilikwa nayo pala onthiki yeyovo menyina liofeto yeyovo.” Paulu ankho kahande ovakuatate vae ononthyolwa vanyone oupanga wavo na Jeova. Ovo ‘vanyingilikwa nospilitu ya Jeova pala onthiki yeyovo menyina liofeto yeyovo.’ Ospilitu sandu ya Huku yali enyingilikilo, iya nkhele itualako okukala enyingilikilo, ine otyilekeso “tyetyi matyikeya” pala ovalembulwa vatualako nekolelo. (2 Coríntios 1:22) Enyingilikilo olio, lilekesa okuti ovo ovanthu va Huku, iya mavakapewa omuenyo keulu. Okuhulililako, vana vapakwa enyingilikilo mavakatuuka 144.000.—Revelação 7:2-4.
4. Omokonda yatyi tyakolela okulityilika okunumanesa ospilitu ya Huku?
4 Inkha tunumanesa ospilitu ya Huku, oe metupolo ononkhono mbae ambuho momuenyo wetu Woukristau. Otyo tyimonekela kuetyi David apopia etyi alinga onkhali na Bateseba. David welivela aiti ku Jeova okuti: “Uhandyumbehi kolupala luove. Iya ospilitu sandu yove uheimphole.” (Salmo 51:11) Ovalembulwa vatualako okukala “nekolelo alo kononkhia,” ovo vala mavakapewa “ekolowa” liomuenyo uhankhi keulu. (Revelação 2:10; 1 Coríntios 15:53) Ovakristau vokuna ekevelelo lia pano pohi navo vesukisa ospilitu sandu, opo vatualeko nekolelo mu Huku nokupewa omuenyo mokonda yekolelo vena motyilikutila tyeyovo Kristu aava. (João 3:36; Romanos 5:8; 6:23) Moluotyo, onthue atuho tuna okuliyunga opo tuhanumanese ospilitu sandu ya Jeova.
Oñgeni Omukristau Apondola Okunumanesa Ospilitu?
5, 6. Oñgeni Omukristau apondola okunumanesa ospilitu ya Jeova?
5 Mokonda Tuvakristau velipakula, tuesukisa okulityilika okunumanesa ospilitu. Otyo, matutyivili inkha ‘tutualako okuenda mospilitu nokutyinda omuenyo welikuata nospilitu.’ Ngotyo, kamatufindwa nomahando apenga olutu, novituwa ovivi. (Gálatas 5:16, 25, 26) Mahi, otyo tyipondola okupiluluka. Tupondola okunumanesa ospilitu ya Huku tyihetyeete, mokuyekelela okulinga katutu-katutu ovipuka ovivi viailikwa Mondaka ya Huku.
6 Inkha tutualako okulinga ovipuka viehelikuatele nehongolelo liospilitu sandu, matunumanesa ospilitu oyo, na Jeova, Ondyivindyivi yayo. Okulilongesa nawa Efésios 4:25-32, maitulekesa ovituwa tuna okukala navio, nokutuvatela okulityilika okunumanesa ospilitu ya Huku.
Oñgeni Matulityilika Okunumanesa Ospilitu
7, 8. Hangununa omokonda yatyi tuna okukala ovakuatyili.
7 Tuna okukala ovakuatyili. Mu Efésios 4:25 Paulu wahoneka okuti: “Mokonda pahe muayekapo omatutu, popiei otyili kese umwe na mukuavo, tyetyi atuho tunonthele mbolutu lwike.” Mokonda tuawanekwa, ngatyina “atuho tunonthele mbolutu lwike,” tyotyili, katupondola okulinga ovipuka vihayandyulukile nawa, mokonda otyo tyelifwa nokukemba ovakuatate vetu. Kese umwe utualako okutyilinga, kamakala vali epanga lia Huku.—Tanga Provérbios 3:32.
8 Okulinga nokupopia omatutu, tyipondola okuyapaula ovanthu mewaneno. Ngotyo, onthue tuna okukala ngomuuli omukuatyili Daniele, una ankho wiiwe na vakuavo okuti omukuatyili. (Daniel 6:4) Onthue tuesukisa okupaka momutima elondolo Paulu aavelele Ovakristau vokuna ekevelelo lio keulu liati kese umwe ‘molutu lwa Kristu’ ukahi kumue na vakwavo aveho iya wesukisa okutualako okukala tyawana kumwe novalembulwa ovalanduli votyotyili va Jesus. (Efésios 4:11, 12) Inkha tukevelela okukala apeho Momphangu Yombembwa pano pohi, tupu tuna okupopia otyili, otyituwa tyieta ewaneko pokati kovakuatate vetu ouye auho.
9. Omokonda yatyi kuonthue tyakolela okutavela onondaka mba Efésios 4:26, 27?
9 Tuna okuyala Eliapu, atuhemuavela omphitilo yokunyona oupanga wetu na Jeova. (Tiago 4:7) Ospilitu sandu itukuatesako okuanya Satanasi. Tupondola okulinga ngotyo, mokulityilika okukala unene nonyengo. Paulu wahoneka okuti: “Numanei mahi muhalingei onkhali. Ekumbi lihanyingile otyo muelinumanena. Tupu muhapei Eliapu ondyila.” (Efésios 4:26, 27) Inkha tuna ehunga liokunumana, okulinga liwa elikuambelo momutima matyituvatela okukala ‘nomutima wapoleya,’ utyivila okulikondola atuhalingi etyi tyinumanesa ospilitu ya Huku. (Provérbios 17:27) Ngotyo, tuhatualeiko okukala tyanumana, iya atuavela Satanasi ondyila itutuala kokulinga ovivi. (Salmo 37:8, 9) Onkhalelo imwe yokuanya Keliapu, okutetulula liwa-liwa ovitateka ngetyi Jesus apopia.—Mateus 5:23, 24; 18:15-17.
10, 11. Omokonda yatyi katupondola okuvaka ine okukemba?
10 Tuhayekei natyike tyituyondye pala okuvaka ine okukemba. Paulu wahoneka konthele yokuvaka okuti: “Otyimphulu ahavake vali, anthi aundape nombili, okulinga nomaoko ae ovilinga oviwa opo akale netyi apondola okuavela una wesukisa.” (Efésios 4:28) Inkha Omukristau welipakula uvaka, oe ‘usilisa enyina lia Huku’ nokulipenyesa. (Provérbios 30:7-9) Namphila omunthu ahepa kapondola okuvaka. Vana vena ohole na Jeova na vakuavo vaimbuka okuti okuvaka otyivi.—Marcos 12:28-31.
11 Paulu kapopile vala etyi tuhapondola okulinga, tupu wapopia etyi tuna okulinga. Inkha tuendela mospilitu sandu, matulingi ononkhono mbokuundapa opo tutekule ombunga yetu, ‘nokukala netyi tupondola okuavela una wesukisa.’ (Efésios 4:28) Jesus nono apostolu mbae ankho vapaka onombongo pala okukuatesako vokuahepa, mahi, omupakuli Juda Iskaliote otyo avakapo. (João 12:4-6) Tyotyili, oe ankho kahongolelwa nospilitu sandu. Ngetyi tyapopile Petulu, onthue vokukahi nokuhongolelwa nospilitu ‘tulinga etyi tyaviuka movipuka aviho.’ (Hebreus 13:18) Ngotyo, tulityilika okunumanesa ospilitu sandu ya Jeova.
Ononkhalelo Ononkhuavo Mbokulityilika Okunumanesa Ospilitu
12, 13. (a) Ngetyi tyilekesa Efésios 4:29, onkhalelo patyi yokupopia tuesukisa okulityilika? (b) Onkhalelo yetu yokupopia ina okukala ñgeni?
12 Tuna okuyunga nawa elaka lietu. Paulu wati: “Momulungu wenyi muhatunde ondaka na imwe yasila. Anthi, mutunde onongwa pala okupameka, ngetyi tyesukisa, opo mbukuateseko vana vembutehelela.” (Efésios 4:29) Omu apostolu ankho kekahi vala nokupopia etyi tuhapondola okulinga, tupu, wetupopila etyi tuna okulinga. Nehongolelo liospilitu sandu ya Huku matukala nondundo ‘yokupopia onondaka onongwa mbupameka, opo mbukuateseko vana vembutehelela.’ Tupu katupondola okuyeka “ondaka yasila” itunde momulungu wetu. Ondaka yo Gregu yapitiyua “yasila” ihangununa otyinyango, nombisi ine ohitu yavola. Ngetyi tutoya okulia kuavola, tupu tuyele omupopio Jeova eyele.
13 Tuna okupopia onondaka onongwa, no mboluembia, “mbahingwa nawa omongwa.” (Colossenses 3:8-10; 4:6) Ovanthu vena okuimbuka okuti onthue tuelikalela tyina vatehelela etyi tupopia. Ngotyo, tukuatesako vakuetu mokupopia onondaka “onongwa pala okupameka.” Iya tulitehelelei ngo muhoneki wo no salmu waimba okuti: “Onondaka mbomulungu wange, nomalusoke omutima wange, mbupandwe kolupala luove Jeova, Onkhanda yange Nomuyovoli wange.”—Salmo 19:14.
14. Ngetyi tyipopia Efésios 4:30, 31, oityi tuna okuyekapo?
14 Tuyekeipo ovivi viungisa omutima, nonyengo onene, nokutukana, novipuka aviho ovivi. Etyi amana okulondola konthele yokunumanesa ospilitu ya Huku, Paulu wahoneka okuti: “Polei pokati kenyi aviho ovivi viungisa omutima, nokunumana, nonyengo onene, nonondyaya, nokutukana, novipuka aviho ovivi.” (Efésios 4:30, 31) Mokonda tuvakuankhali, atuho tuesukisa okulinga ononkhono mbokuyunga nawa omalusoke etu netyi tulinga. Inkha katulityilika ‘ovivi viungisa, nokunumana, nonyengo onene,’ matunumanesa ospilitu ya Huku. Tupu, inkha tutualako okusoka unene kovivi vakuetu vetulinga, atukala nonkhongo, nokuanya okupopia navo, matunumanesa ospilitu. Inkha tuhimbika okutomba omalondolo Ombimbiliya, matukala novituwa vituhindila okulinga onkhali inumanesa ospilitu iya atyituetela ovitateka ovinene.
15. Inkha vetulinga otyipuka tyimwe otyivi, oityi tuna okulinga?
15 Tuesukisa okukala noluembia, nokankhenda, nokuevela. Paulu wahoneka okuti: “Kalei nomitima omiwa kese umwe na mukuavo, okulilingila okankhenda, nokulievela pokati, ngetyi Huku emuevela menyina lia Kristu.” (Efésios 4:32) Namphila tuanumana unene mokonda yotyipuka tyimwe vakuetu vetulinga, tuveevelei, ngetyi Huku alinga. (Lucas 11:4) Soka ñgeno omukuatate umwe wetupopia omapita. Opo tutetulule otyitateka otyo, tukapopia nae. Oe ulekesa okuti welivela iya aiti otyiponyo. Onthue tumuevela, mahi tuesukisa okulinga vali tyipona otyo. Levítico 19:18 yati “wahakondolele nawike etyi ekulinga, ine okukala nonkhongo novanthu velongo liove, una okukala nohole na vakuenyi ngetyi ulihole ove muene. Ame, ame Jeova.”
Tyesukisa Okuliyunga
16. Ava ongeleka ilekesa okuti pamwe tusukisa okulinga omapiluluko opo tuhanumanese ospilitu ya Jeova.
16 Alo umwe tyina tukahi atuike, tupondola okuhongiliyua okulinga ovipuka vinumanesa Huku. Mongeleka, omukuatate umwe upondola okutehelela oviimbo vihaviukile. Okuhulililako, atyimuihama komutima mokonda watomba onondonga Mbombimbiliya tuavelwa momikanda ‘viomupika wekolelo nokualunguka.’ (Mateus 24:45) Oe upondola okulikuambela konthele yotyitateka otyo, nokuhinangela onondaka mba Paulu mu Efésios 4:30. Mokonda watokola okuhalingi na tyimwe tyinumanesa ospilitu ya Huku, okupolelela opo oe utokola okulityilika okutehelela kese tyiimbo tyihaviukile. Jeova makuatesako omukuatate oo ulekesa otyituwa ngotyo. Moluotyo, tutualeiko okuliyunga opo tuhanumanese ospilitu ya Huku.
17. Oityi tyipondola okumoneka inkha katulunguka nokulinga omalikuambelo?
17 Inkha katulunguka nokulinga omalikuambelo, tupondola okulinga ovipuka viasila ine ovivi vipondola okunumanesa ospilitu. Mokonda ospilitu sandu yava ovituwa vilekesa okutuwa kwa Tate yetu keulu, oyo ipondola okunumana—iya onthue katuhande okuinumanesa. (Efésios 4:30, okatoi) Ova Judeu ovanongo vovihonekwa kotyita tyotete, valingile onkhali etyi vapopia okuti Jesus ankho ulinga omahuviso nombatelo ya Satanasi. (Tanga Marcos 3:22-30.) Onondyale ombo mba Kristu ‘valingila onkhali ospilitu sandu,’ iya ngotyo valinga onkhali yahaevelwa. Tyotyili, na lumwe tuhanda okunumanesa ospilitu!
18. Oñgeni matuimbuka okuti katualingile onkhali yahaevelwa?
18 Mokonda katuhande okuhika popepi yonkhali yahaevelwa, tuesukisa okuhinangela etyi Paulu apopia konthele yokuhanumanesa ospilitu. Mahi, oityi matulingi inkha tualinga onkhali onene? Inkha tuelivela, iya atuvatelwa novakulu vewaneno, otyo tyilekesa okuti tuaevelwa na Huku, nokuti katualingile onkhali inumanesa ospilitu sandu. Tupu, nombatelo ya Huku, tupondola okulityilika atyiho tyipondola okunumanesa ospilitu.
19, 20. (a) Ovipuka patyi vimwe tuesukisa okulityilika? (b) Tuesukisa okutokola okulinga tyi?
19 Jeova uundapesa ospilitu sandu yae opo avatele ovanthu vae okukala nohole, nehambu, newaneko. (Salmo 133:1-3) Ngotyo, tuna okulityilika okunumanesa ospilitu mokuhapopi ovityapi ine ovipuka vipondola okusilisa ovanthita vaholovonwa nospilitu. (Atos 20:28; Judas 8) Moluotyo, tuna okulinga ovipuka vieta ewaneko nehumbilo na vakuetu mewaneno. Tyotyili, pokati kovanthu va Huku, katyaviukile okulinga oupanga novanthu vamwe vala, vakuavo atuvepakela ponthele. Paulu wahoneka okuti: “Vakuatate, ame ndyimulondola pahe menyina lia Tatekulu Jesus Kristu, okuti popiei amuho monkhalelo ike vala. Pokati kenyi pahakale omaliyapauko, kalei tyelikuata kumwe nomutima wike nolusoke luike vala.”—1 Coríntios 1:10.
20 Jeova uhanda, tupu wafuapo pala okutukuatesako okulityilika okunumanesa ospilitu yae. Tutualeiko okulikuambela okuita ospilitu sandu nokutokola okuheinumanesa. Tutualeiko “okukuna nehando liospilitu” nokuovola nombili ehongolelo liayo pahetyino na apeho.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oityi tyihangununa okunumanesa ospilitu sandu?
• Oñgeni omunthu wokuelipakula apondola okunumanesa ospilitu ya Jeova?
• Omononkhalelo patyi tupondola okulityilika okunumanesa ospilitu sandu?
[Olutalatu pefo 30]
Tetulula liwa-liwa ovitateka
[Olutalatu pefo 31]
Omupopio wove welifua notyinyango patyi?