Vasa Epameko Pokati Kovanthu Va Huku
“Ame mandyikupande mewaneno enene.”—SALMO 35:18.
1-3. (a) Oityi tyipondola okutuala Ovakristau vamwe okupaka oupanga wavo na Jeova motyiponga? (b) Opi ovanthu va Huku vapondola okuvasa eameno?
ETYI ankho Joe nomukai wae vekahi monofelia, ankho vayoa notubu yokufuimina, pofika pena ononkhanda nokueyula onohi mbovivala aviho, ononene nononthutu. Iya avaende vali kohi opo vatale nawa ononkhanda. Kohi oko, omukai wa Joe ati, “Ngoti tukahi nokuenda unene kokule.” Joe akumbulula okuti, “Wahasukalale, ame ndyii oityi ndyikahi nokulinga.” Etyi palamba vala katutu, Joe ahinangela otyo elipula, ‘Onohi ambuho mbaya napi?’ Nowoma omunene waimbuka omokonda yatyi mbatilila. Kohi ankho kuna ombisi onene ikahi nokuviukilila kwe. Ankho vekahi motyiponga otyinene. Etyi kuakamba vala katutu ombisi ihike puvo, yapiluluka aiyende.
2 Omukristau upondola okuhongiliyua novitalukiso viouye wa Satanasi, novilinga, nomalumono, iya ahaimbuka okuti ukahi nokulipaka moviponga ovinene. Joe Omukristau omukulu weuaneno, wati, “Otyo tyapita naame, tyankhuatesako okusoka ovalie tuna okulinga navo oupanga. Tuna okuyoa pana pokuna ombembwa nepameko—mewaneno!” Uhayeke ovitalukiso viouye vikukalese kokule newaneno, avikunyingiya moviponga. Inkha wamona okuti ukahiale kokule, kondoka liwa-liwa ‘momeva omawa.’ Inkha kukondoka, monyono oupanga wove na Jeova.
3 Hono, ouye omphangu imwe yeetela Ovakristau otyiponga. (2 Timóteo 3:1-5) Satanasi utyii okuti ononthiki mbae kambuhi, iya oe watokola okulia una watalukua. (1 Pedro 5:8; Revelação 12:12, 17) Anthi, onthue tuna eameno. Jeova wetuavela ewaneno lio Vakristau, opo lituvatele okuamena oupanga wetu nae.
4, 5. Oñgeni ovanthu ovanyingi velitehelela konthele yomuenyo wavo komutwe wandyila? Omokonda yatyi?
4 Ouye kawave epameko liotyotyili mononkhalelo ambuho. Ovanthu ovanyingi velitehelela okuti vetupu epameko molutu, mokonda youngangala, nokuliipaa, neteku liomuenyo litualako okulonda, alo umwe omphepo ikahi nokusiliswa. Aveho vena ovitateka konthele yokukulupa nomauvela. Iya vakuavo vokuna ovilinga, nomaumbo, nomalumono, nekongoko, pamwe velipula alo pi mavakala novipuka ovio.
5 Ovanthu ovanyingi ouye kauvepameka omitima. Tupu, ovanyingi ankho vakevelela okuvasa ombembwa nouwa motyinepo kumwe nombunga, vaimbuka okuti kaveivasile. Otyinyingi, vehole okuenda kovikapela okuovola oupanga wapama na Huku, anthi, vanguanguana, nokulipula esilivilo lietyi valongeswa. Ovanthu ovo velitehelela ngotyo, mokonda yovituwa ovivi vio nonkhalamutwe mbonongeleya mbavo, nomalongeso avo ahatundu movihonekwa. Ngotyo, ovanthu ovanyingi velitehelela okuti vetupu etyi vakoyapo, iya vakevelela vala mounongo nombatelo yovanthu vakuavo. Katyituhuvisa okutala ovanthu pokati ketu velitehelela okuti vetupu epameko ine vatokola okuhasoko unene konthele yetyi matyikapita nomuenyo wavo komutwe wandyila.
6, 7. (a) Omokonda yatyi vana vaumbila Huku velikalela unene na vana vehemuumbila? (b) Oityi matulilongesa?
6 Vana vekahi mewaneno lio Vakristau velikalela unene na vana vehekahimo! Namphila nonthue ovanthu va Jeova, tupita movitateka vipita novanthu vakuetu, mahi, tuvitala monkhalelo yelikalela. (Tanga Isaías 65:13, 14; Malaquias 3:18.) Omokonda yatyi? Omokonda Mombimbiliya tuvasamo ehangununo lihambukiswa konthele yonkhalelo yovanthu, iya tuafwapo pala okulwa novitateka viomuenyo. Moluotyo, onthue katuasukalalele unene netyi matyiya komutwe. Okukala ovafendi va Jeova tyituamena komalusoke omavi, novituwa vioumbalehi, novivi vitundililako. Ngotyo, aveho mewaneno lio Vakristau, vena ombembwa vakuavo vehena.—Isaías 48:17, 18; Filipenses 4:6, 7.
7 Onongeleka mbumwe, mbutukuatesako okutala okuti etuliyo ovaumbili va Jeova vena, lielikalela na vana vehemuumbila. Onongeleka ombo mambutuvatela okutala onkhalelo yetu yokusoka, novituwa, nokutala oñgeni matuundapesa vali nawa onondonga mba Huku, mbalingwa pala okutuamena.—Isaías 30:21.
“Onomphai Mbange Mbahandele Okuyapuka”
8. Oityi ovaumbili va Jeova vena okulinga apeho?
8 Tunde konthyimbi yehipululo liovanthu, vana vaholovona okuumbila nokutavela Jeova, vaovola okulityilika oupanga na vana vehemuumbila. Tyotyili, Jeova wapopile okuti pokati kovafendeli vae na vana valandula Satanasi mapakakala oundyale. (Gênesis 3:15) Mokonda yokutavela apeho onondonga mba Jeova, ovanthu va Huku vamoneswa emone na vakuavo. (João 17:15, 16; 1 João 2:15-17) Okukoleleya apeho katyapepukile. Moluotyo, vamwe pokati kovaumbili va Jeova, ovikando vimwe velipula inkha okutyinda omuenyo oo, tyaviuka.
9. Popia otyitateka tyapitile nomuhoneki wo Salmu 73.
9 Umwe povaumbili va Jeova welipulile inkha alinga etokolo liaviuka, o Asafe omuhoneki wo Salmu 73. Omuhoneki wo salmu oyo, wapula omokonda yatyi onondingavivi ngoti vekahi vali nawa, vena ehambu, nomalumono, putyina vamwe valinga ononkhono mbokuumbila Huku, vamona ononkhumbi.—Tanga Salmo 73:1-13.
10. Omokonda yatyi omapulo omuhoneki wo salmu alingile akolela pala ove?
10 Okuti nove pamwe uhole okulinga omapulo ngoo alingwa nomuhoneki wo salmu? Inkha ongotyo, kusukisa okulivela unene onombei, ine okusoka okuti ekolelo liove likahi nokutepuluka. Ovaumbili vamwe va Jeova, okukutikinyamo vana Jeova aundapesa pala okuhoneka Ombimbiliya, navo vali nomalusoke elifwa noo. (Jó 21:7-13; Salmo 37:1; Jeremias 12:1; Habacuque 1:1-4, 13) Tyotyili, aveho vehole okuumbila Jeova, vena okusoka nawa nokutavela ekumbululo eli liati: Okuti okuumbila Huku no kumutavela tyaviuka umwe? Epulo olio lielikuata neli Satanasi akatulile motyikunino tyo Endene. Lipopia konthele youhamba wavilapo wa Huku. (Gênesis 3:4, 5) Moluotyo, otyiwa atuho tunoñgonoke nawa etyi tyapopia omuhoneki wo salmu. Okuti tuesukisa okukala nonkhi nonondingavivi vekahi ngoti vena omuenyo omuwa? Okuti ‘matuyekepo’ okuumbila Jeova atuvehetekela? Satanasi uhanda tulinge umwe ngotyo.
11, 12. (a) Oityi tyavatelele omuhoneki wo salmu okukumbulula omapulo ae? Otyo tyitulongesa tyi? (b) Oityi tyekuvatela okukala nolusoke ngo luomuhoneki wo salmu?
11 Oityi tyavatelele omuhoneki wo salmu okukumbulula omapulo ae? Namphila oe aimbukile okuti wahandele okuyapuka mouviuki, olusoke luae luapiluluka etyi anyingila “mondyuo onene ya Huku,” puetyi eliongiya na vakuavo mondyuo ya Huku, asokolola nawa konthele yehando lia Huku. Tyayandyuluka nawa okuti omuhoneki wo salmu ankho kahande okukala nomalumono ngo onondingavivi. Oe waimbuka okuti onkhalelo yavo nevi vaholovona momuenyo wavo, vivepaka “pofika yasesa.” Omuhoneki wo salmu waimbuka okuti aveho vasapo Jeova, onthyulilo yavo ‘maiveuhulukila nemone.’ Mahi vana vaumbila Jeova mavaamenwa nae. (Tanga Salmo 73:16-19, 27, 28.) Tyotyili, ove uhole okumona okuti onondaka ombo, ombotyotyili. Okutyinda omuenyo ngetyi omunthu ahanda, tyihalandula ovitumino via Huku, kovanyingi ngoti otyiwa, mahi kavahupu kovivi vitundilila konkhalelo oyo.—Gálatas 6:7-9.
12 Oityi vali tulilongesila kuetyi tyapita nomuhoneki wo salmu? Oe wavasile epameko nounongo pokati kovanthu va Huku. Wahimbikile okusokolola nawa etyi aya mondyuo yokufendela Jeova. Tupu hono, tupondola okuvasa onondonga mbonondunge nokulia kupameka ekolelo lietu, momaliongiyo ewaneno. Nehunga eewa Jeova utuma ovaumbili vae opo vaye apeho komaliongiyo Ovakristau. Momaliongiyo oo, vakapamekwa nokupewa ondundo yokulinga ovipuka nonondunge.—Isaías 32:1, 2; Hebreus 10:24, 25.
Holovona Omapanga Ove Nonondunge
13-15. (a) Oityi tyapitile na Dina, iya otyo tyilekesa tyi? (b) Omokonda yatyi okulinga oupanga no Vakristau tyituamena?
13 Dina omona wa Jako welipakele movitateka ovinene, mokonda yokulinga oupanga novanthu vomouye. Ehipululo konthele yae mu Genesis, litupopila okuti ankho watyiliya okulinga oupanga novahikuena vo mo Kanaa, otyilongo ankho akala nombunga yae. Ovanthu vomo Kanaa ankho vetupu ovitumino oviwa ngo vio vafendeli va Jeova. Anthi, etyi ovanongo vokuheyulula omatunthu vavasa, tyilekesa okuti onkhalelo yovanthu vomo Kanaa yeyulisile otyilongo tyavo efendelo liono huku mbomatutu, noundalelapo, nokufenda omaumbalehi, noungangala. (Êxodo 23:23; Levítico 18:2-25; Deuteronômio 18:9-12) Hinangela etyi tyaendele na Dina mokonda yokulinga oupanga novanthu ovo.
14 Omulume umwe wo tyilongo otyo, utiwa Sikem, ankho ‘wokuahumbua vali meumbo aliho lia tate yae,’ wamona Dina “iya emukuate alala nae komafa.” (Gênesis 34:1, 2, 19) Otyo otyivi unene ngatyi! Dina na lumwe asokele okuti malingwa otyipuka ngotyo? Mokutala, oe ankho ukahi vala nokuovola okulinga oupanga novakuendye vo potyilongo, vana ankho asoka okuti ovanthu vekahi nawa. Mahi, Dina ankho kasokele nawa.
15 Ehipululo olio litulongesa tyi? Litulongesa okuti inkha tulinga oupanga novanthu vahafende Jeova, matyituetela ovitateka ovinene. Ovihonekwa vipopia okuti “omapanga omavi anyona ovituwa oviwa.” (1 Coríntios 15:33) Mahi, okulinga oupanga novanthu ufenda navo, nokulandula navo ovitumino, matyiamena oupanga wove na Jeova. Okulinga oupanga oo omuwa, matyikuavela ondundo yokulinga ovipuka nonondunge.—Provérbios 13:20.
“Pahe Onwe Muasukukiswa”
16. Oityi apostolu Paulu apopia konthele ya vamwe mewaneno lio Korintu?
16 Ewaneno lio Vakristau likahi nokukuatesako ovanthu ovanyingi okuyekapo ovituwa ovivi. Etyi apostolu Paulu ahonekela ewaneno lio Korintu omukanda wae wotete, wapandele omapiluluko alingwa no Vakristau ovo opo vakale nomuenyo welikuata novitumino via Huku. Vamwe ankho valingaile omaumbalehi, nokufenda ono huku mbomatutu, nokulala novakai vamwene, nokulala novalume vakuavo, nokuvaka, nokunwa unene, novikuavo vali. Paulu evepopila okuti “mahi, pahe onwe muasukukiswa.”—Tanga 1 Coríntios 6:9-11.
17. Oñgeni okulandula ovitumino vio Mbimbiliya tyapilulula omuenyo wovanthu ovanyingi?
17 Ovanthu vokuhena ekolelo, kavalandula ovitumino viaviuka. Valandula ondyila yavo muene, ine valandula ovituwa ovivi via vana vakala kumwe navo, ngetyi tyalingile ovanthu vamwe mo Korintu etyi nkhele vehenekale ovataveli. (Efésios 4:14) Enoñgonoko liafuapo lio Ndaka ya Huku nehando liae, lina ononkhono mbokupilulula omuenyo wa aveho vetavela ehongolelo lio Vihonekwa nokuendelamo. (Colossenses 3:5-10; Hebreus 4:12) Ovanyingi mewaneno lio Vakristau hono, vapondola okukupopia okuti etyi nkhele vehenelilongese nokuendela movitumino viaviuka via Jeova, ankho valinga aviho vahanda. Ankho vetupu ehambu nombembwa. Vavasa vala ombembwa etyi vahimbika okuliongiya novanthu va Huku nokulandula ovitumino vio Mbimbiliya.
18. Oityi tyapitile nomuhikuena umwe? Otyo tyilekesa tyi?
18 Anthi, vamwe ankho vaholovonene okutunda ‘momeva omuenyo’ mewaneno lio Vakristau, pahe velivela mokualinga etokolo olio. Omphange umwe, matuihana okuti o Tanya, wati puetyi ankho ekahi nokukula “welilongesile otyili,” mahi etyi atuukisa omanima 16, asipo ewaneno “akaovola ehambu liouye.” Otyo tyemuetela eimo tyahahandele iya elipolopo. Pahe wati: “Omanima etatu nakala kondye yewaneno, anthyila omalapia omavi momutima ahakanthunda vali. Otyipuka tyimwe tyitualako okundyihama, omokonda naipaa omona wange ankho uhenetyitwe. . . . Ame ndyihanda okupopila ovafikuena aveho novakuendye vapeleya ‘okumakela’ vala katutu ouye, okuti: ‘Muhetyilingei!’ Pokuhimbika tyikala ngoti tyipepa, mahi konyima tyilula unene. Ouye utupu natyike, wava vala ononkhumbi. Ame ndyityii nawa. Ame netyimakela. Kalei meongano lia Jeova! Otyo vala tyieta ombembwa momuenyo.”
19, 20. Ewaneno lio Vakristau liava eameno patyi, iya oñgeni liava eameno olio?
19 Nkhele soka oñgeni mokala inkha utunda mewaneno lio Vakristau likahi nokukuyakulila. Ovanyingi vahinangela onkhalelo ombi yomuenyo ankho vatyinda etyi vehenetavele otyili, kavahande okutyisokolola ni vala katutu. (João 6:68, 69) Ove upondola okutualako okuvasa epameko neameno konthele yonongembia noluhepo vieyula mouye wa Satansi, mokukala noupanga wapama novakuatate vove no nomphange Ovakristau. Okukala kumwe navo nokuenda apeho komaliongiyo ewaneno, matyikuhinangelesa apeho ounongo wovitumino viaviuka via Jeova, nokukuavela ondundo yokuendelamo. Ove una omahunga aeho “okupanda Jeova mewaneno enene,’ ngetyi omuhoneki wo salmu alingile.—Salmo 35:18.
20 Tyotyili, mokonda yomahunga omanyingi, Ovakristau aveho omivo vimwe vakala ngoti tyivepuiya okutualako nekolelo liavo. Hamwe vesukisa vala omunthu uvelekesa ondyila yaviuka. Oityi ove, novakuatate ovakuavo mewaneno mupondola okulinga opo muvatele ovakuatate ovo, pomivo viatyo ovio? Onthele mailandulako maipopi oñgeni ove upondola ‘okutualako okuungumanesa nokupameka’ ovakuatate vove.—1 Tessalonicenses 5:11.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oityi tulilongesila kuetyi tyapitile nomuhoneki wo Salmu 73?
• Oityi ongeleka ya Dina itulongesa?
• Ove upondola okuvasa epameko mewaneno lio Vakristau mokonda yatyi?
[Omalutalatu pefo 9]
Yoela apa pekahi nawa, tualako okukala mewaneno!