Tualeiko Okupameka Ewaneno

“Tualeiko okuliungumanesa pokati nokulipameka pokati, ngetyi mukahiale nokulinga.”—1 TESSALONICENSES 5:11.

1. Okukala mewaneno lio Vakristau tyieta ouwa patyi? Mahi, ovitateka patyi vipondola okutualako?

OKUKALA Omukristau mewaneno elao limwe enene. Ove ukala noupanga omuwa na Jeova. Onthumbi una mehongolelo Liondaka yae maikuamena kovivi via vana vehe Vakristau. Ukala pokati komapanga otyotyili ahanda ulinge etyi tyaviuka. Tyotyili, tyieta ouwa omunyingi. Anthi, Ovakristau ovanyingi vekahi nokulwa novitateka ovinyingi. Vamwe puvo hamwe vesukisa okukuatesuako okunoñgonoka ovipuka viokuaya kohi vio Ndaka ya Huku. Vakuavo vavela ine vasoya, ine vamona ononkhumbi mokonda yokualinga omatokolo ahaviukile. Iya onthue atuho tukahi mouye wovanthu vehena onthilo na Jeova.

2. Oityi tuna okulinga tyina ovakuatate vetu vena ovitateka? Omokonda yatyi?

² Onthue katuhande Omukristau mukuetu amone ononkhumbi. Apostolu Paulu waeleka ewaneno nolutu, iya ati, “inkha umwe umona ononkhumbi, vakuavo aveho vamona ononkhumbi kumwe nae.” (1 Coríntios 12:12, 26) Moluotyo, onthue tulinga ononkhono mbokuvatela ovakuatate vetu no nomphange. Movihonekwa, muna omahipululo omanyingi alekesa oñgeni ovakuatate mewaneno vakuatesako vakuavo okufinda ovitateka. Putyina tulilongesa omahipululo oo, soka oñgeni upondola okukuatesako vakuenyi monkhalelo ngoyo. Oñgeni ove upondola okuvatela ovakuatate vove okutualako okuumbila Jeova nokupameka ewaneno liae?

‘Vemutambula Avaende Nae’

3, 4. Omonkhalelo patyi Akila na Prisila vakuatesileko Apolu?

³ Etyi Apolu akakala mo Efesu, ankho omuivisi wokuna ombili. Ehipululo lia Atos liati: “Mokonda ankho una ondundo, upopia nokulongesa nawa ovipuka konthele ya Jesus. Mahi, ankho wanoñgonoka vala ombatisimu ya João.” Apolu ankho kanoñgonokele nawa oityi tyihangununa ombatisimu “menyina lia Tate, no lio Mona, no liospilitu sandu.” Otyo, tyilekesa okuti ankho walongesua vala novalongwa va João Batista ine novalanduli va Jesus votete vaivisa etyi o Pendekoste yo 33 P.K. ihenehikepo. Namphila Apolu ankho ena ombili, ankho kuna ovipuka vimwe viakolela ahanoñgonokele nawa. Oñgeni okukala novakuatate Ovakristau tyemukuatesako?—Atos 1:4, 5; 18:25; Mateus 28:19.

⁴ Ovalinepi ovo Ovakristau Akila na Prisila, etyi vatehelela Apolu ankho ulongesa nondundo mondyuo yokufendela, vemutambula avaende nae iya avemulongesa vali nawa. (Tanga Atos 18:24-26.) Otyipuka otyo valinga tyalekesa ohole. Tyotyili, Akila na Prisila vapopile na Apolu nehumbilo nokumukuatesako monkhalelo ongwa opo ehelitehelele omapita. Otyo ankho tyesukisa, mokonda oe ankho kanoñgonokele nawa ehipululo liewaneno lio Vakristau votete. Tyotyili, Apolu wapandulile unene omapanga ae oo omape, mokuemulongesa ovipuka ovio viakolela. Etyi anoñgonoka nawa ovipuka ovio, Apolu “akuatesako unene” ovakuatate vae mo Akaia, nokuava oumbangi omunene.—Atos 18:27, 28.

5. Ombatelo patyi ovaivisi ovanyingi Vouhamba wa Huku vaava? Otyo tyieta tyi?

⁵ Ovanyingi hono mewaneno lio Vakristau, vapandula unene vana vevekuatesako okunoñgonoka Ombimbiliya. Ovalongesi ovanyingi vehole okukala noupanga omunene novalongwa vavo. Okulongesa ovanthu okunoñgonoka otyili, pamwe tyesukisa okutaindya omuwo wokuvelongesa apeho mokueenda kuonohanyi ononyingi. Anthi, ovaivisi Vouhamba wa Huku valinga ononkhono ombo ononene, mokonda vaimbuka okuti matyikahupisa omuenyo wovanthu. (João 17:3) Iya tyihambukiswa unene ngatyi, okutala ovanthu vetavela otyili nokuendelamo, nokulinga ehando lia Jeova!

“Ankho Vapopia Nawa Konthele Yae”

6, 7. (a) Omokonda yatyi Paulu akoyelele Timoteo opo akale mundyila yae? (b)  Ombatelo patyi Timoteo esukisile opo alongoke nawa?

⁶ Etyi apostolu Paulu na Sila vatalelapo ovakuatate mo Listra moungendi wavo wavali woumisionaliu, vavasamo omukuendye utiwa o Timoteo, tyafuile ankho ukahi nokutuukisa omanima 20. “Ovakuatate mo Listra no mo Ikoniu, ankho vapopia nawa konthele yae.” Me ya Timoteo Eunise na ina kulu Loide ankho Ovakristau velipakula, mahi tate yae ankho ha Mukristau. (2 Timóteo 1:5) Tyafuile Paulu wanoñgonokele ombunga oyo, omanima evali konyima etyi atalelapo tete ovilongo ovio. Mahi, pahe ankho apostolu wesuka na Timoteo, mokonda ankho pahe omukuendye walongoka. Moluotyo, ovakulu vewaneno liae avetavela Timoteo akale mundyila ya Paulu movilinga vioumisionaliu.—Tanga Atos 16:1-3.

⁷ Timoteo ankho wesukisa okuvatelwa okunoñgonoka ovipuka ovinyingi na mundyila yae omukulu. Mahi walongokele nawa, iya Paulu akala nonthumbi onene yokumutuma okukatalelapo omawaneno menyina liae. Mokueenda kuomanima 15 ine alambapo akala na Paulu, Timoteo omukuendye ankho uhei ovipuka nokuna ohonyi, walongoka akala omutalelipo omuwa womawaneno.—Filipenses 2:19-22; 1 Timóteo 1:3.

8, 9. Oityi aveho mewaneno vapondola okulinga opo vaavele ondundo ovakuendye novahikuena? Ava ongeleka.

⁸ Ovakuendye ovanyingi novahikuena mewaneno lio Vakristau hono, vena ononkhono ononyingi. Inkha vapewa ondundo nomapanga aava ongeleka ongwa movilinga via Jeova, vapondola okutavela ovilinga ovinene meongano lia Jeova. Tala mewaneno liove! Okuti uluetemo ovakuendye vapondola okulipakula, ngetyi tyalingile Timoteo? Nombatelo yove nepameko, vapondola okukala ovakokoli-ndyila, nokukaundapa mo Mbetele, ine okukala onomisionaliu novatalelipo vomawaneno. Oityi upondola okulinga opo uvevatele okuvasa ovilinga ovio?

⁹ Martin, ukahi mombunga yombetele omanima 20, uhinangela nolupandu omukuatate omutalelipo womawaneno ankho una oluembia nae aundapele nae movilinga viokuivisa omanima 30 konyima. Omutalelipo womawaneno wapopile nehambu konthele yovilinga viae mo Mbetele etyi ankho omukuendye. Waavelele Martin ondundo opo atale inkha apondola okunyingila movilinga ngovio meongano lia Jeova. Martin uhinangela okuti etompho olio, liemuvatela unene konthele yovilinga eya okuholovona komutwe. Nove upondola okuvatela omapanga ove ovakuendye mokupopia navo konthele yokuvasa ovilinga meongano lia Huku.

‘Ungumanesei Vana Vasoya’

10. Oñgeni Epafroditu ankho elitehelela? Omokonda yatyi?

¹⁰ Epafroditu walingile oungendi omunene nokuepuiya, wokutunda ko Filipu alo ko Roma okutalelapo apostolu Paulu, ankho ukahi mokaleya mokonda yekolelo liae. Waundapele ngomutumwa wovakuatate ko Filipu. Katyindile vala ovipuka viatumikiswa Paulu, mahi ankho wapanga okukakala nae opo emuvatele. Puetyi ankho ekahi mo Roma, ‘wavelele unene akala pombila nomuenyo.’ Moluotyo, Epafroditu asoyo unene mokonda ankho ulitehelela okuti kafuisilepo ovilinga vae.—Filipenses 2:25-27.

11. (a) Omokonda yatyi katyituhuvisa inkha vamwe mewaneno vasoya? (b) Oityi Paulu apopile konthele ya Epafroditu?

¹¹ Hono kuna ovitateka ovinyingi vipondola okusoyesa ovanthu. Eongano Liekongoko Mouye liati, povanthu vetano, wike ukala omuwo umwe tyasoya unene. Ovanthu va Jeova navo vamona ononkhumbi ombo. Ovitateka viombunga, no viekongoko, nokuhena ondundo mokonda ya tyimwe tyahaendele nawa, ine ovipuka ovikwavo, vipondola okusoyesa. Oityi ovakuatate ko Filipu ankho vesukisa okulinga opo vavatele Epafroditu? Paulu wahoneka okuti: “Muyakulei mu Tatekulu ngetyi mumulingale, nehambu aliho, nokupanda ovalume ngovo. Tyetyi oe wehikile pombila nomuenyo mokonda ya Tatekulu, okupaka omuenyo wae motyiponga, opo ambatele polukalo luenyi.”—Filipenses 2:29, 30.

12. Oñgeni vana vasoya vapondola okupamekwa?

¹² Nonthue tuesukisa okupameka ovakuatate vehena ondundo ine vasoya. Tyotyili, kuna ovipuka ovinyingi vipameka tupondola okupopia konthele yovilinga viavo valingila Jeova. Hamwe valinga omapiluluko omanene opo vakale Ovakristau ine opo vaundape movilinga viomuwo auho. Onthue tupanda ononkhono valinga, iya tuna onthumbi yokuti Jeova nae uvepanda. Inkha vamwe kavetyivili vali okuundapa unene mokonda yokuvela nokuakulupa, no ngotyo vatokala okuhumbwa mokonda yomanima vekahi nokuumbila Jeova. Moluotyo, Jeova utuma ovaumbili vae aveho vekolelo okuti: “Popiei onondaka mbuungumanesa na vana vasoya, pamekei vokuaneñgena, pwei elundo novanthu aveho.”—1 Tessalonicenses 5:14.

“Muevelei Nouwa-Tima Nokumuungumanesa”

13, 14. (a) Oityi ewaneno lio Korintu lialingile, omokonda yatyi? (b) Okupola omunthu oo mewaneno tyaetele ouwa patyi?

¹³ Mewaneno lio Korintu kohale, ankho muna otyitateka tyomulume umwe wehetavela okuyekapo omaundalelapo. Otyituwa tyae ankho tyikahi nokusilisa ewaneno nokupundukisa alo vana vahafende Jeova. Moluotyo, Paulu atumu okupola omulume oo mewaneno.—1 Coríntios 5:1, 7, 11-13.

¹⁴ Eviyulo olio, liaetele ouwa. Ewaneno liaamenwa kehongiliyo evi, omulume oo waimbuka onkhali yae iya elivele. Mokonda omulume oo walekesa okuti welivela, Paulu momukanda wae wavali, apopila ewaneno opo limutambule. Anthi otyo, ankho hatyo vala tyesukisa. Paulu tupu watumine ewaneno okuti: “Muevelei nouwa-tima nokumuungumanesa, opo omulume oo ahaliwepo neliungo liae enene.”—Tanga 2 Coríntios 2:5-8.

15. Oñgeni tuna okutala vana vokuelivela vakondoka mewaneno?

¹⁵ Otyo tyitulongesa tyi? Tyina ovanthu vapolwa mewaneno tyitunumanesa. Mokanda vapenyesa enyina lia Huku newaneno. Pamwe valinga onkhali alo umwe kuonthue. Mahi, tyina ovakulu vewaneno vaholovonwa pala okukoyesa omunthu umwe, valandula ehongolelo lia Jeova, avatokola okuti oe welivela pahe upondola okukondoka mewaneno, otyo tyilekesa okuti Jeova wemuevela. (Mateus 18:17-20) Okuti nonthue katusukisa okuhetekela Jeova? Okukala ovakalavi nokuhaevela matyitukalesa onondyale mba Jeova. Opo tuete ombembwa netokeko mewaneno lia Huku nokupandwa na Jeova, tuesukisa okulekesa ohole vana valinga onkhali avelivele tyotyili iya avakondoka mewaneno.—Mateus 6:14, 15; Lucas 15:7.

“Wakolela Pala Okumbatela”

16. Omokonda yatyi Paulu anumanene na Marku?

¹⁶ Ehipululo ekuavo lio Vihonekwa, lilekesa okuti katupondola okukala nonkhongo na vana vetunumanesa. Mongeleka, João Marku, wanumanesile unene apostolu Paulu. Ñgeni? Etyi Paulu na Mbarnabe vahimbika oungendi wavo wotete woumisionaliu, Marku nae waile navo opo ekevekuateseko. Mahi mokueenda kuoungendi wavo, João Marku asipo ovomundyila yae akondoka keumbo, katutyii omokonda yatyi. Otyo, atyinumanesa unene Paulu, ehetavela vali okuenda na Marku moungendi wavo wavali etyi Mbarnabe ati tunde nae. Mokonda yetyi Marku alingile moungendi wotete, Paulu kahandele vali okuenda nae.—Tanga Atos 13:1-5, 13; 15:37, 38.

17, 18. Oñgeni tutyii okuti otyitateka tya Paulu na Marku tyatetululilwe? Oityi tupondola okulilongesilako?

¹⁷ Mahi, Marku kasoyele etyi aanyua na Paulu, mokonda watuaileko novilinga vioumisionaliu kotyilongo otyikuavo kumwe na Mbarnabe. (Atos 15:39) Etyi Paulu ahoneka konthele ya Marku etyi palamba omanima amwe, tyilekesa okuti ankho una ekolelo nokuyumbwa onthumbi. Puetyi Paulu ekahi mokaleya mo Roma, wahonekela Timoteo pala okumuihana. Momukanda omo, Paulu ati: “Etelela Marku, mokonda wakolela pala okumbatela movilinga.” (2 Timóteo 4:11) Paulu pahe ankho wapanda Marku.

¹⁸ Tupondola okulilongesilako kuotyo. Marku ankho pahe una ovituwa oviwa viokukala omisionaliu ongwa. Oe kasoyele etyi Paulu potete emuanyene. Marku na Paulu ankho aveho vena oupanga wapama na Jeova, iya pokati kavo ankho petupu onkhongo. Konyima Paulu waimbuka okuti Marku omuvateli wakolela. Ngotyo, putyina ovakuatate vamevili okufinda ovitateka, otyipuka tyaviuka okuenda no komutwe, nokutualako okuvatela vakuavo okupameka oupanga wavo na Jeova. Okuimbuka ovituwa oviwa vakuetu vena, tyipameka ewaneno.

Ewaneno Noove

19. Ombatelo patyi aveho mewaneno lio Vakristau vapondola okuava kese umwe kumukuavo?

¹⁹ ‘Momuvo ou wokuepuiya,’ ove wesukisa ombatelo yovakuatate vove no nomphange mewaneno, iya navo vesukisa ombatelo yove. (2 Timóteo 3:1) Ovakristau ha apeho vei etyi vena okulinga opo vatetulule otyitateka pamwe vena, mahi Jeova utyii. Iya Jeova upondola okuundapesa ovakuatate mewaneno, okukutikinyamo nove, pala okukuatesako vakuavo okuendela mondyila yaviuka. (Isaías 30:20, 21; 32:1, 2) Ngotyo mononkhalelo ambuho, tavela onondonga mba Paulu nomutima auho! Tualeiko “okuliungumanesa pokati nokulipameka pokati, ngetyi mukahiale nokulinga.”—1 Tessalonicenses 5:11.

Oñgeni Ove Mokumbulula?

• Omokonda yatyi tyesukisa okupameka vakuetu mewaneno lio Vakristau?

• Ove upondola okukuatesako vakuenyi okufinda ovitateka patyi?

• Omokonda yatyi onthue tuesukisila ombatelo ya vakuetu mewaneno lietu?