Tuendelei Moukuatyili Wetu!
“Mahi ame, mandyendela moukuatyili wange.”—SALMO 26:11.
1, 2. Oityi Jobe apopia konthele youkuatyili wae? Oityi okapitulu 31 ka Jobe kalekesa konthele yae?
KOHALE, ovipuka apeho ankho vielekwa kotyipeyalo. Otyipeyalo otyo ankho omuti ukutwa pokati-nakati. Kese nthele akupakwa elonga, kulimwe akupakuwa otyivela tyalema, kelonga ekuavo akupakua otyipuka matyipesalwa. Pokati pakala okavela kalekesa opi kualema vali. Ovanthu va Huku ankho vena okuundapesa ovipeyalo vihavake.—Provérbios 11:1.
2 Jobe omulume ankho wendela movitumino via Huku, etyi amoneswa ononkhumbi na Satanasi, wati: “[Jeova] mondyeleka motyipesalo tyaviuka. Iya Huku manoñgonoka oukuatyili wange.” (Jó 31:6) Moluotyo, Jobe wapopia ononkhalelo ononyingi mbupondola okulola vana vatualako noukuatyili. Mahi, okuhulililako Jobe wetyivila okukoleleya, ngetyi tyilekesa onondaka mbae mokapitulu 31. Ongeleka yae oyo ongwa, ituvatela okulinga ngotyo, nokupopia nonthumbi, nga David muhoneki wo salmu wati: “Mahi ame, mandyendela moukuatyili wange.”—Salmo 26:11.
3. Omokonda yatyi tyakolela okukolela mu Huku movitateka ovinene novitutu?
3 Namphila Jobe amonesilwe unene ononkhumbi, oe watuaileko nekolelo liae mu Huku. Vamwe vapondola alo umwe okupopia okuti Jobe waava ongeleka onene yokutualako noukuatyili mononkhumbi ononene. Onthue katunemone ononkhumbi ngo mba Jobe. Anthi, inkha tutualako noukuatyili wetu ku Huku nokuamena ouhamba wae, matukala nekolelo mu Huku tyina tupita novitateka ovinene novitutu.—Tanga Lucas 16:10.
Okukala Ovakuatyili Movituwa Tyakolela
4, 5. Opo Jobe atualeko noukuatyili, oityi ankho ena okulityilika?
4 Opo tutualeko noukuatyili wetu mu Jeova, tuna okukakatela movitumino viae, ngetyi tyalingile Jobe. Oe wati: “Ame nalinga omphango nomaiho ange. Ngotyo, oñgeni ndyipondola okutala komumphembela? . . . Inkha omutima wange wanthyindilile okutala komukai umwe, iya andyikala omuyolameni pombundi yamukuetu, omukai wange akunkhile omulume omukuavo, iya omulume omukuavo aikile onongolo kombanda yae.”—Jó 31:1, 9, 10.
5 Mokonda ankho watokola okutualako noukuatyili mu Huku, Jobe welityilikile okutala komukai alo akala noluholio nae. Mokonda wanepa, oe ankho kapopisa omukai uhanepelwe ine omukai womulume omukuavo. Melongomona lio Komphunda, Jesus watonekele okupopia konthele yomaumbalehi—okutualako okukala ovakuatyili momutima.—Tanga Mateus 5:27, 28.
Lityilika Okulinga Ovipuka Viomatutu
6, 7. (a) Ngetyi tyaendele na Jobe, Huku oityi aundapesa opo atale inkha tutualako noukuatyili wetu? (b) Omokonda yatyi tuna okulityilikila omatutu ine ounkhembi?
6 Katupondola okulinga ovipuka viomatutu, inkha tuhanda okuvalulilwa kumwe na vana vatualako nokuatyili. (Tanga Provérbios 3:31-33.) Jobe wati: “Inkha ame naendele novanthu vononkhembi, iya omphai yange aikanyaukila komatutu, oe [Jeova] mandyeleka motyilpesalo tyaviuka. Iya Huku manoñgonoka oukuatyili wange.” (Jó 31:5, 6) Jeova weeleka ovanthu aveho “kotyipesalo tyaviuka.” Ngetyi tyaendele na Jobe, Huku undapesa ovitumino viae viafuapo nokuaviuka, opo atale inkha tutualako noukuatyili wetu.
7 Inkha tulinga ovipuka viomatutu ine viounkhembi, kamatutualako noukuatyili wetu ku Huku. Vana vatualako noukuatyili wavo, “vasapo ovipuka ovivi vietesa ohonyi, nokuhalungukila movivi.” (2 Coríntios 4:1, 2) Iya, inkha tupopia nokulinga viomatutu, atuhindila omukuatate okuita ombatelo ku Huku? Otyo matyituetela ouvi omunene! Omuhoneki wo Salmu waimba okuti: “Ame neliyavela ku Jeova mononkhumbi mbange, iya ankhumbulula. Ove Jeova, yovola ohande yange komilungu viounkhembi, nokelaka liomatutu.” (Salmo 120:1, 2) Otyiwa okuhinangela okuti Huku utala nawa mokati ketu, “utala omutima no monoso,” opo atale inkha tukahi tyili nokuendela moukuatyili.—Salmo 7:8, 9.
Ava Ongeleka Ongwa Monkhalelo Utekula Vakuenyi
8. Oñgeni Jobe ankho atekula vakuavo?
8 Opo tutualeko noukuatyili wetu, tuesukisa okulinga nga Jobe, ankho weliola omutima, nokutekula nawa vakwavo. Oe wati: “Inkha ame ankho ndyihole okuanya ekoyeso komupika wange, womulume ine omukai tyina tuna ondaka nae, iya oityi ndyipondola okulinga tyina Huku amakatuka? Na tyina ankhoyesa, oityi ndyipondola okumukumbulula? Oe katungilwe na Una wanthunga meimo, iya ha Wike vala wetutungila meimo?”—Jó 31:13-15.
9. Jobe ankho utekula ñgeni ovaumbili vae? Oñgeni tupondola okulinga ngotyo?
9 Tyafuile, kononthiki mba Jobe ankho katyipuiya okutetulula onomphela. Ankho mbukoyeswa monkhalelo yaviuka, alo umwe mbovapika. Jobe ankho omuviuki nokuna onkhenda novaundapi vae. Inkha tuhanda okuendela moukuatyili wetu, tuna okukala novituwa ngovio, haunene inkha tuvakulu vewaneno mewaneno lio Vakristau.
Kala Omukuatyali, Uhanumine
10, 11. (a) Oñgeni tutyii okuti Jobe wali omukuatyali nomuvateli? (b) Jó 31:16-25 ituhingalelesa elondolo patyi lio Vihonekwa?
10 Jobe ankho omukuatyali nomuvateli, ankho utupu elungavi nokuhanumina. Oe wati: “Inkha ndyihole. . . okulilisa ovahepe, nokulia okakulia kange andyike, anahaavela omona wasiwapo na he . . . inkha ndyihole okutala omunthu umwe umona ononkhumbi mokonda yokuhena omuvalo, . . . Inkha omalimba ae kaamphele ononkhano onongwa, ine oe kelitokotehile notyikutu tyatungwa nomainya oungi wange; Inkha nanyanyena okuoko kuange oku noko komona wasiwapo na he, tyina ankho ndyitala okuti wesukisa ombatelo yange kombundi, enkhipa liepepe liange litokepo, nokuoko kuange muene kutekeko kenkhipa liange liokuoko.” Jobe ñgeno katuaileko noukuatyili wae, inkha apopile oolu okuti: “Nayumba onthumbi muove!”—Jó 31:16-25.
11 Onondaka ombo, mbutuhinangelesa onondaka mbo mulongwa Tiagu mbati: “Efendelo liasukuka nokuayela komaiho a Huku yetu Tate, olieli: “Okutekula ononthyiwe, novahepe pononkhumbi mbavo, nokutualako okukala tyihena esilo liouye.” (Tiago 1:27) Tupu, mbutuhinangelesa elondolo lia Jesus liati: “Kalei tyipahi, nokuliyunga komapeleyo aeho, mokonda namphila omunthu ena omalumono omanyingi, omuenyo wae kautundu movipuka ena.” Iya alandulisako ongeleka yomulume umwe omuhona welungavi, wankhia ‘tyihemuhona komaiho a Huku.’ (Lucas 12:15-21) Opo tutualeko noukuatyili wetu, tuna okulityilika okulinga onkhali yelungavi ine yelulu. Elungavi, efendelo lio vikahuku, mokonda, otyipuka omunthu alungala natyo, tyimuyapula ku Jeova, iya atyikala ohuku yae. (Colossenses 3:5) Oukuatyili nelungavi kavihonyo!
Kakatela Nawa Mefendelo Liotyotyili
12, 13. Ongeleka patyi Jobe aava konthele yokulityilika efendelo liomatutu?
12 Okuendela moukuatyili hakuyapuka mefendelo liasukuka. Jobe kalingile vala ngotyo, oe wapopia okuti: “Inkha ame ankho ndyihole okutala otyitei tyina tyiliaima, ine okutala ohanyi tyina yeenda nomunkhima wayo. Iya omutima wange auhimbika okuhongiliyua tyahamoneka, iya eke liange alihimbika okuhipa ombesinyu omulungu wange. Tupu otyo ñgeno tyapenga okutambulwa nawa novakoyesi, ngotyo ñgeno naanya Huku yotyotyili keulu.”—Jó 31:26-28.
13 Jobe ankho kafende ovipuka vihena omuenyo. Inkha omutima wae wemuhongiliyile okutala ovipuka vio keulu, ngohanyi, iya inkha ‘eke liae liahipile ombesinyu omulungu wae’ mefendelo, ñgeno wakala omufendi wo vikahuku, uhetavela ku Huku. (Deuteronômio 4:15, 19) Opo tutualeko noukuatyili wetu ku Huku, tuna okulityilika efendelo lio vikahuku.—Tanga 1 João 5:21.
Uhakale Omukalavi ine Wemphinia
14. Oityi tupopila okuti Jobe ankho handingavivi ko?
14 Jobe ankho handingavivi tupu ankho hamukalavi. Oe ankho utyii okuti ovituwa ovio mavilekesa okuti hamukuatyili ko, mokonda oe wati: “Inkha ame ndyihole okuhambukwa mokonda una undyele unene wanyimuako, ine inkha nakalele tyayangalala nehambu mokonda otyivi tyemutumbukila, iya ame hayekele elaka liange lilinge onkhali. Haitile ehingano pala ohande yae.”—Jó 31:29, 30.
15. Oityi tyapengela okuhambukwa tyina una utuyele atumbukilwa nemone?
15 Omuviuki Jobe nalumwe ahambukilwe tyina umwe umuyele atumbukilwa nononkhumbi. Omukanda wa proverbio ulondola okuti: “Tyina ondyale yove atoka, uhahambukwe, na tyina amatokeswa, omutima wove uhakuwilile nehambu. Opo Jeova ehetyimone iya atyikala otyivi komaiho ae, iya oe akondola onyengo yae ankho ena nae.” (Provérbios 24:17, 18) Mokonda Jeova utala momutima, oe utyii inkha onthue tuahambukwa tyihamoneka, nononkhumbi mbamukuetu. Iya oe tyotyili uyele otyituwa otyo. (Provérbios 17:5) Huku ututekula nawa, mokonda oe wati: “Okukondolela ovanthu nokuveyamba, otyilinga tyange.”—Deuteronômio 32:35.
16. Alo umwe tyina tuvahepi, oñgeni matukala notyituwa tyokuyakula ovaenda?
16 Jobe ankho omuyakuli wovaenda. (Jó 31:31, 32) Namphila pamwe katuvahonako, mahi tupondola ‘okulandula otyituwa tyokuyakula ovaenda.’ (Romanos 12:13) Tupondola okuliavununina okakulia kehehi navakuetu, okuhinangela okuti “elonga lionombi pana pena ohole, eewa vali, tyipona pana patomwa ohove mahi pena onkhi.” (Provérbios 15:17) Okulia novakuatate ovakuatyili nohole, alo umwe okakulia okatutu kaeta ehambu enene, nokupameka ekolelo lietu.
17. Oityi tuesukisila okulityilika okuholeka onkhali?
17 Okuyakulwa na Jobe ankho tyipameka unene ekolelo, mokonda oe ankho utupu emphinia. Oe ankho kekahi ngovalume onondingavivi veliyombelekele mewaneno lio Vakristau votete, ankho “vapanda ovanthu pala ouwa wavo muene.” (Judas 16) Tupu, Jobe ankho katuvika onkhali yae ine ‘okuiholeka mondyepelo yombindya yae,’ okukala nowoma wokuti inkha vakuavo vetyiiva mavanumana. Oe ankho uhanda okutalwa nawa, na Huku, una oe ankho apopila kese nkhali alinga. (Jó 31:33-37) Inkha tualinga onkhali, tuheiholekei pala okulisukula vala kombanda. Oñgeni matulekesa okuti tuovola okutualako noukuatyili wetu? Omokuimbuka onkhali yetu, nokulivela, nokuovola ombatelo, nokulinga ononkhono mbokuhetyilingi vali.—Provérbios 28:13; Tiago 5:13-15.
Welipakulile Memone opo Alekese Oukuatyili Wae
18, 19. (a) Omokonda yatyi Jobe apopilwa okuti ankho kakolonyeka nawike? (b) Oityi Jobe ankho alinga tyina amalingi otyivi?
18 Jobe ankho omukuatyili nomuviuki. Moluotyo wati: “Inkha oohi yange muene yeliyavelele kuame okuita ombatelo, iya omikungu viavo vialilile kumwe; Inkha nalia ovinyango viavo tyihena onombongo, nokufiumunisa ohande ya vahekulu, otiliku ihamene, mahi kumene ovifo viomakete. No sevata ihamene, anthi kumene eholi linika omapita.” (Jó 31:38-40) Jobe nalumwe apeleyele ofika yavakuavo, nokumonesa ononkhumbi ovaundapi. Nga, Jobe nonthue tuesukisa okutualako noukuatyili komaiho a Jeova movipuka ovitutu novinene.
19 Kolupala luomapanga ae etatu, nomukuendye Eliuu, Jobe wapopia konthele yonkhalelo ankho akala. Jobe ankho ukonga kese umwe ponondyale mbae opo alekese etyi tyapenga momuenyo wae. Inkha tyamoneka okuti Jobe oe wapengesa, ankho utavela okumoneswa ononkhumbi. Moluotyo, oe ankho utavela otyiponyo tyae, nokukevelela ekoyeso lia Huku. Ngotyo, “onondaka mba Jobe mbehika konthyulilo.”—Jó 31:35, 40.
Ove Upondola Okutualako Noukuatyili
20, 21. (a) Jobe wetyivilile okutualako noukuatyili mokonda yatyi? (b) Oñgeni matukala nohole na Huku?
20 Jobe wetyivilile okutualako noukuatyili wae, mokonda ankho uhole Huku, iya Jeova ankho umuhole nokumuvatela. Jobe wati: “Ove wampha omuenyo nokuna ohole yotyotyili naame [Jeova]. Eteku liove’ liayunga ospilitu yange.” (Jó 10:12) Tupu, Jobe ankho una ohole navakuavo, okuimbuka okuti kese umwe uyekapo ohole yotyotyili novakuatate vae, mayekepo okukala nonthilo no Wepondolo aliho. (Jó 6:14) Vana vatualako noukuatyili vehole Huku navakuavo.—Mateus 22:37-40.
21 Onthue tupondola okukala nohole na Huku, mokutanga Ondaka yae kese nthiki nokusokolola nawa oityi itupopila konthele yae. Okulikuambela nomutima auho, matuhivilika Jeova nokumupandula, mokonda youwa-tima ena nonthue. (Filipenses 4:6, 7) Tupondola okuimbila Jeova nokupola ouwa kokuliongiya apeho novanthu vae. (Hebreus 10:23-25) Tupu, ohole yetu na Huku mailiyawisa tyina tuundapa unene movilinga via Huku nokuivisa “onondaka onongwa mbeyovo aava.” (Salmo 96:1-3) Monkhalelo oyo, tupondola okutualako noukuatyili, ngetyi tyalingile omuhoneki wo salmu waimba okuti: “Okufuena ku Huku otyiwa. Otyiholamo tyange netyipaka mo Hamba Tatekulu Jeova.”—Salmo 73:28.
22, 23. Mokonda tuvaameni vouhamba wa Jeova, omokonda yatyi ovilinga vietu vielekelwa no via vana vatuaileko noukuatyili potete?
22 Mokueenda kuovityita viomanima, Jeova uhole okuavela ovilinga ovinyingi vielikalaila vana vatualako noukuatyili. Noe watungile owato tupu wali “omuivisi wouviuki.” (2 Pedro 2:5) Josue wahongolelele ova Isilayeli Kotyilongo Valaelwe. Mahi tyemukuatesileko okuhongolela nawa okutanga ‘Omukanda wovitumino, . . . otyitenya notyinthiki.’ (Josué 1:7, 8) Ovakristau votete valingile ovalongwa nokuliongiya apeho opo velilongese Ovihonekwa.—Mateus 28:19, 20.
23 Onthue tuamena ouhamba wa Jeova nokutualako noukuatyili, mokuivisa ouviuki nokulinga ovalongwa, nokulandula onondonga mbo Vihonekwa, nokuliongiya novakuatate vetu momaliongiyo no movionge. Ovilinga ovio vitukuatesako okukala nondundo nokutupameka mopaspilitu, nokulinga nawa ehando lia Huku. Otyo katyipuiya unene mokonda tuna ombatelo ya Tate yetu keulu nomona wae. (Deuteronômio 30:11-14; 1 Reis 8:57) Tupu, tuna ombatelo ‘yovakuatate mouye auho,’ navo vaendela moukuatyili nokuhivilika Jeova Ohamba Tatekulu yavo.—1 Pedro 2:17.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oñgeni tuna okutala ovitumino via Jeova konthele yovituwa?
• Ovituwa patyi via Jobe haunene viekuhika vali komutima?
• Ngetyi tyilekesa Jó 31:29-37, oñgeni Jobe aendesile omuenyo wae?
• Oityi tupondolela okutualako noukuatyili wetu ku Huku?