Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w14 4/15 pp. 13-16
  • Oku Ovilinga Viomuvo Auho—Vianthuala

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Oku Ovilinga Viomuvo Auho—Vianthuala
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
  • Onthele-kati
  • OÑGENI NAHIMBIKA OKUUMBILA JEOVA
  • OÑGENI NATOKOLA ETYI MANDYILINGI MOMUENYO WANGE
  • OÑGENI NAKAUNDAPA KO MBETELE
  • OVILINGA MO MBETELE
  • EHANDO LIOKUNEPA
  • OVILINGA TUAPEWA
  • OMUENYO UMWE WEHAMBU
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
w14 4/15 pp. 13-16
O Robert na Lorraine Wallen

EHIPULULO LIOMUENYO

Oku Ovilinga Viomuvo Auho Vianthuala

Tyapopiwa na Robert Wallen

Tyina ndyisoka omanima 65 nakala movilinga viomuvo auho, ndyipondola okupopia okuti nakalele nehambu enene. Otyo katyilekesa okuti ankho ndyikala nehambu ononthiki ambuho, onononthiki mbumwe ankho ndyiletehelela okuti nasoya. (Sal. 34:12; 94:19) Mahi ankho omivo vimwe viehambu!

MU 7 ya Tungonkhe yo 1950, naihanwa opo ndyikaundape mo Mbetele ko Brooklyn. Pomuvo opo, mo Mbetele ankho muna ovakuatate nonomphange 355 vomihoko ovinyingi, iya ankho vena omanima okuhimbikila po 19 alo 80. Ovanyingi puvo ankho Ovakristau ovalembulwa.

OÑGENI NAHIMBIKA OKUUMBILA JEOVA

O Robert Wallen puetyi ena omanima 10

Etyi nambatisalwa, ankho ndyina omanima 10

O me wandongesa okuumbila ‘Huku yetu wehambu.’ (1 Tim. 1:11) Me wahimbika okuumbila Jeova puetyi ndyimututu. Mu 1 ya Kakwenye yo 1939, etyi ankho ndyina omanima ekwi, nambatisalwa mo assembléia zonal (hono iihanwa okuti otyonge tyononthiki onombali) mo Columbus, Nebraska, ko América. Ovanyingi puonthue ankho tueliongiya pomphangu imwe tuafetela opo tutehelele elongomona lialingilwe na Joseph Rutherford lina osapi yati, “Fascism or Freedom” (Oukonde ine Eyovo). Pokati kelongomona, pomphangu apa tueliongiya apeya onongangala. Avanyingila kononkhono, avetukuluminya okutalameka eliongiyo lietu, nokutunda mepundaumbo. Atukeliongiya kongalandya yomukuatate umwe popepi nepundaumbo apa tuatunda, atutehelela ononthele ankho mbakambako. Ngetyi wetyimona, hinelimbwe onthiki nambatisalwa!

Me wankhuatesileko unene opo ndyikulile motyili. Namphila tate ankho omunthu omuwa, mahi ankho kesukile notyili ine noupanga wange na Huku. Me, kumwe no Nombangi ovakuavo Mewaneno lio Omaha, vamphele ondundo ankho nesukisa unene.

OÑGENI NATOKOLA ETYI MANDYILINGI MOMUENYO WANGE

Puetyi ndyihungi okumana okulongeswa kosikola, ankho ndyina okutokola etyi mandyilingi momuenyo wange. Ponofelia, ankho ndyiundapa kumwe navakuetu veti liange ngomukokoli-ndyila wonofelia (hono utiwa omukokoli-ndyila wapola pokati.)

John Chimiklis na Ted Jaracz, ovakuatate vahanepele ankho vapitale Mosikola yapanduvali yo Gileade, vapewa otyilinga tyokutalelapo omawaneno oku ankho ndyikala. Nahuvile etyi nanoñgonoka okuti ankho vena vala omanima 20. Ame ankho ndyina omanima 18, iya ankho kuakamba vala katutu opo ndyimane okulongeswa kosikola. Nkhele ndyihinangela etyi Omukuatate Chimiklis amphula oityi mandyilingi nomuenyo wange. Etyi nemupopila, amphopila okuti: “Enga, tyikahi nawa okunyingila movilinga viomuvo auho. Kutyii opi vipondola okukutuala.” Nakuatesilueko unene nonondaka ombo, nongeleka ongwa yovakuatate ovo. Ngotyo, etyi namana okulongeswa kosikola, mo 1948 andyihimbika ovilinga vioukokoli-ndyila.

OÑGENI NAKAUNDAPA KO MBETELE

Mu Kakwenye yo 1950, ame novo tate atuende kotyonge tyovilongo ovinyingi tyalingililwe Molupale luokuyumbila ombola lutiwa Ianque, Mepundaumbo lio Nova York. Mokueenda kuotyonge, andyikakala peliongiyo liavana vahanda okukaundapa ko Mbetele. Andyihoneka omukanda, okupopia okuti nahanda okukaundapa ko Mbetele.

Namphila tate ankho kanumana novilinga viange vioukokoli-ndyila otyo ndyikahi meumbo, ankho usoka okuti ndyipondola okufetela ondyuo ndyilala, nokulanda okulia kuange. Ngotyo, konthyimbi ya Kwenye Kunene, puetyi ankho ndyikaovola ovilinga, tete nakuata pokakasa ketu kokutambula omikanda. Navasamo omukanda watumwa kuame watunda ko Brooklyn. Ankho wahonekua na Nathan H. Knorr, wati: “Omukanda wahoneka pala ovilinga vio Mbetele, tueutambula. Ame ndyityii okuti uhanda okukala mo Mbetele omuenyo wove auho. Ngotyo, nahanda uye kuno ko Mbetele mu 7 ya Tungonkhe yo 1950, petapalo Columbia Heights 124, ko Brooklyn, Nova York.”

Monthiki oyo, etyi tate ehika meumbo okutunda kovilinga, nemupopila okuti navasa ovilinga. Wati: “Tyikahi nawa, opi mokaundapa?” Andyikumbulula okuti “oko Mbetele ko Brooklyn, mohanyi mandyifetwa onondolale 10” (1000 kwanzas). Atyimunumanesa katutu, mahi apopi okuti inkha ame otyo naholovona, ndyilinge ononkhono opo ndyityivile. Konyima, ambatisalwa mo 1953 motyonge tyononthiki ononthatu Molupale luokuyumbila ombola lutiwa Ianque!

O Robert Wallen na Alfred Nussrallah

Nou naundapa nae movilinga vioukokoli-ndyila, Alfred Nussrallah

Alfred Nussrallah, omukuatate ankho ndyiundapa nae movilinga vioukokoli-ndyila, nae akongwa ko Mbetele, atuendela kumwe. Konyima anepe, iya oe nomukai wae Joan, avaende Mosikola yo Gileade, avakaundapa movilinga vioumisionaliu ko Líbano, konyima avaundapa movilinga viokutalelapo omawaneno mo Estados Unidos.

OVILINGA MO MBETELE

Otyilinga tyange tyotete mo Mbetele, ankho okuundapa no nomakina mbokunyika omikanda. Omukanda wotete nanyika ankho utiwa Que Tem Feito a Religião Pela Humanidade? Nakalamo vala omanima etyinana, konyima andyikaundapa Moseketa Yovilinga Nomukuatate Thomas J. Sullivan. Nahambukilwe unene okuundapa nae, nokulilongesila koupanga wae na Huku, nenoñgonoko akala nalio mokueenda kuomanima omanyingi ankho ekahi nokuumbila Jeova.

Etyi nakala omanima etatu Moseketa Yovilinga, Max Larson, ankho uhongolela ovilinga mondyuo yokulingila omikanda, amphopila okuti Omukuatate Knorr uhanda okupopia naame. Andyilipulo inkha ndyina etyi nalinga tyapenga. Nelitehelela nawa etyi Omukuatate Knorr apopia okuti ankho uhanda okunoñgonoka inkha ndyikahi nokusoka okutunda mo Mbetele. Ankho wesukisa omunthu akaundape omuvo wehehi moseketa yae, iya ankho uhanda okunoñgonoka inkha ndyipondola okukaundapamo. Nemupopila okuti hisoko okutunda mo Mbetele. Andyikala nehambu liokuundapa moseketa yae omanima 20.

Ndyihole okupopia okuti ñgeno hetyivilile okufetela ondongeso napewa etyi naundapa Nomukuatate Sullivan na Knorr, novakuatate ovakuavo vomo Mbetele, ngetyi o Milton Henschel, Klaus Jensen , Max Larson, Hugo Riemer, na Grant Suiter.a

Ovakuatate naundapele navo ankho vaonganeka nawa ovilinga ankho valinga meongano lia Huku. Omukuatate Knorr ankho uundapa unene mokonda ankho uhanda ovilinga Viouhamba viende nokomutue. Vana vaundapele moseketa yae vamuene okuti ankho utomphola nawa novanthu. Alo umwe tyina tuna omalusoke elikalaila konthele yatyimwe, ankho tupondola okupopia etyi tusoka, nongotyo nkhele ankho utuyumba onthumbi.

Onthiki imwe, Omukuatate Knorr amphopila ndyilinge etyi ankho aihana okuti ovipuka ovitutu. Mongeleka, wamphopila okuti etyi ankho ahongolela ovilinga mondyuo yokulingila omikanda, Omukuatate Rutherford wemutelefonalela, ati: “Mukuatate Knorr, tyina uya okulia komeliya, ndyetelevo onolapi mbuna onombulasa. Nesuka nambo moseketa yange.” Omukuatate Knorr wati, otyipuka tyotete alingile okuenda mondyuo yovityuma apolomo onolapi, embupake mopasita yae. Iya komeliya embutuala moseketa Yomukuatate Rutherford. Ankho otyipuka otyitutu, mahi tyakuatesileko unene Omukuatate Rutherford. Omukuatate Knorr amphopila okuti: “Nahanda onolapi mbahongwa moseketa yange. Nthyongailevo onolapi mbange apeho komuhuka.” Mokueenda kuomanima omanyingi, ankho ndyikatala inkha onolapi mbae mbahongwa.

Omukuatate Knorr apeho ankho upopia konthele yokutehelela nawa tyina tuitwa pala okulinga otyilinga tyimwe. Nthiki imwe, ankho ukahi nokundongesa oñgeni ndyina okulinga otyipuka tyimwe, mahi anahatehelela nawa. Otyo atyimukalesa omapita. Naame andyilitehelela omapita, moluotyo, andyihoneka omukanda andyiti nelivela unene etyi nalinga, hahe ndyitunde moseketa yove. Komuhuka watyo oo, Omukuatate Knorr weya kuame, ati: “Robert, etyi wahoneka netyimona. Wapengesa. Nekupopililiale konthele yotyo, ndyityii okuti komutwe mokalunguka vali. Pahe tuundape.” Napandulile unene onkhalelo apopile naame.

EHANDO LIOKUNEPA

Etyi naundapa mo Mbetele omanima etyinana, ankho ndyihanda vala okutualako okuundapa mo Mbetele. Mahi olusoke olo alupiluluka. Motyonge tyovilongo ovinyingi Molupale luokuyumbila ombola lutiwa Ianque, nolukuavo lutiwa Pólo mo 1958, atulivasi na Lorraine Brookes, namuene mo 1955 etyi ankho aundapa ngomukokoli-ndyila ko Montreal mo Canadá. Ankho napanda unene otyituwa tyae konthele yovilinga viomuvo auho, nehando liae liokuenda oku eongano lia Jeova limutuma. Lorraine ankho uhanda okuenda Mosikola yo Gileade. Mo 1956, etyi atuula omanima 22, etavelwa okuenda Mosikola yo Gileade. Etyi amana, atumwa ko Brasil ngomisionaliu. Mo 1958, ame na Lorraine tualinga oupanga, andyimuiti tulinepe iya etavela. Ankho tuhanda okulinepa menima lilandulako atukaundapa atuho movilinga vioumisionaliu.

Etyi netyipopila Omukuatate Knorr, amphakelamo ndyinepe vala tyina pamalambe omanima etatu, opo ndyikale mo Mbetele. Pomuvo opo, vana velinepa vakala vala mo Mbetele inkha umwe puvo uundapale mo Mbetele omanima ekwi ine alambapo, iya omukuavo ñgeno unamuale omanima etatu. Ngotyo, Lorraine etavela okuundapa omanima evali mo Mbetele yoko Brasil, iya aundapa vali enima like mo Mbetele yoko Brooklyn tyina nkhele tuhenelinepe.

Mokueenda kuomanima evali, ankho tulihonekela vala omikanda. Ankho tyimana unene onombongo okupopila motelefone, iya ankho kutupu o Internete! Etyi tuelinepa mo 16 ya Tungonkhe yo 1961, atuhambukwa etyi tualingiluako elengomona liotyinepo Nomukuatate Knorr. Tyotyili, omanima oo ehehi tuakevelela ankho amoneka ngoti omanyingi. Mahi pahe tutala konyima nehambu enene iya otyinepo tyetu tyina omanima alamba po 50, tualingile tuakevelele!

O Robert na Lorraine Wallen nombunga, nomapanga avo monthiki velinepa

Onthiki yotyinepo tyetu. Okuhimbikila kokumbili: Nathan H. Knorr, Patricia Brookes (ondenge ya Lorraine), ame na Lorraine, Curtis Johnson, Faye na Roy Wallen (ovotate)

OVILINGA TUAPEWA

Mo 1964, napewa otyilinga tyokukatalelapo ono Filiyale kovilongo ovikuavo. Pomuvo opo, ovakai ankho vesala. Mo 1977 atyipiluluka, ovakai ankho navo valandula ovalume vavo. Menima olio, ame na Lorraine atuende kumwe na Grant na Edith Suiter okukatalelapo ono Filiyale mbo ko Alemanha, Austrália, Grécia, Chipre, Turquia, no Israel. Ame natalelapo ovilongo 70.

Etyi nakatalelapo o Brasil mo 1980, atuende alo ko Belém, epundaumbo lio equador oku Lorraine aundapele ngomisionaliu. Tupu atukatalelapo ovakuatate ko Manaus. Melongomona lialingilwe molupale luokuyumbila ombola, tuamona ovanthu vamwe vapumphama kumwe iya ankho kavelikukuinya ngetyi ankho voko Brasil valinga, ovakai okuliavela onombesu iya ovakuatate okulikuatesapo. Omokonda yatyi?

Ankho navo Onombangi mba Jeova vena otyilundu, vakala mosandyala ikala moviteta vio Amazônia. Ankho velityilika okukala pokati kavakuavo opo vehevetambulise. Tuakalele nokankhenda navo, tyotyili kamatulimbui ehambu liavo! Onondaka mba Jeova ombotyotyili, mbati: “Ovaumbili vange mavakuilila nehambu mokonda yonkhalelo yavo ongwa yomutima.”​—Isa. 65:14.

OMUENYO UMWE WEHAMBU

O Robert na Lorraine Wallen vatomphola nomukuendye umwe uundapa mo Mbetele

Ame na Lorraine apeho tusoka komanima alamba po 60 tuaundapa movilinga via Jeova. Tuahambukwa unene ononkhalelo tuayambwa mokuayeka Jeova etuhongolele neongano liae. Namphila hityivili vali okulinga oungendi ngetyi ankho ndyilinga, ndyityivila okutualako novilinga viange viokukuatesako Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, ndyiundapa no Komisau Yovokuonganeka (Comissão dos Coordenadores), no Komisau Yovilinga. Nahambukwa okukuatesako monkhalelo oyo ovakuatate ouye auho. Tyitualako okutuhambukiswa okutala ovakuendye ovanyingi novakai vekahi nokunyingila movilinga viomuvo auho notyituwa ngotya Isaia, watile: “Ame uno! Nthume!” (Isa. 6:8) Ovanthu ovo, vapopia nomutima auho onondaka mbomutalelipo womauaneno wamphopilile okuti: “Tyikahi nawa okunyingila movilinga viomuvo auho. Kutyii opi vipondola okukutuala.”

a Opo unoñgonoke omahipululo omuenyo ovakuatate ovo, tala ononthele ombu Momutala Womulavi: Thomas J. Sullivan (15 ya Agosto yo 1965); Klaus Jensen (15 ya Outubro yo 1969); Max Larson (1 ya Setembro yo 1989); Hugo Riemer (15 ya Setembro yo 1964); iya Grant Suiter (1 ya Setembro yo 1983).

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma