Okuti Kuna ou Utyivila Okutala Komutwe?

Atuho tusoka komutwe. Tulipula oñgeni omuenyo wetu no wavana tuhole maukala. Pamwe tulipula okuti: ‘Ovana vange mavakala nawa mouye omu? Okuti ohi maihanyuako novinimawe? Okuti ndyina etyi ndyina okulinga pahetyino opo komutwe ndyikakale nomuenyo omuwa?’ Tulipula ngotyo mokonda yetyi tuatuwa; tusuka nonkhalelo ongwa yomuenyo, nepamo, nonthumbi. Inkha ove uhanda okukala nawa komutwe, una okulifuika nawa molutu nomomalusoke.

Ngotyo, oityi matyikekumonekela komutwe? Okuti pena ou utyii? Ovanongo vehole okuovola okutala etyi matyikamoneka komutwe pamwe tyilifuilapo mahi tupu ovinyingi kavilifuilapo. Anthi, tyapopiwa okuti Huku utyivila okutala nawa evi mavikamoneka komutwe. Ondaka yae yati: “Una upopia onthyulilo tunde konthyimbi, ulekesa tunde kohale ovipuka nkhele vihenelingwe.” (Isaías 46:10) Oñgeni ehole okutyilinga?

ETYI HUKU APOPIA TYILIFUILAPO

Omokonda yatyi ove una okusuka nomaulo Huku apopile kohale aelifuilapo? Inkha uvasa omunthu utyivila okupopia ovipuka vilifuilapo apeho, tyipondola okukuhuvisa unene. Mokala nolumbwe luokutehelela nawa etyi mapopi matyikamaneka monthiki onkhuavo. Tyelifwa notyo, inkha ulilongesa nawa ovipuka Huku apopile, vielifuilapo aviho, mosuku netyi apopia matyikamoneka komutwe.

EHANYAUNO LIEPUNDAUMBO ENENE:

Mongeleka, otyo tyipondola okutalelwa kuetyi tyamonekele nepundaumbo limwe enene, ankho liapama momanima omanyingi, liapopilwe okuti malikahanyuako. Menyina liomutumwa wae, Huku waulile otyiponga otyo, ehanyauno lio Ninive. (Sofonia 2:13-15) Omunthu patyi omuhipululi wetyipopile? Motyita tya pandu vali P.K.E., konyima yomanima 15 tunde etyi Huku etyipopia, ova Mbambilonia no va Medo avautukila o Ninive aveihanyepo. Tupu, Huku wapopile nawa okuti o Ninive maikahanyua “aikakala oluhandya.” Okuti ehanyu olio liamonekele umwe? Enga. Namphila ankho epundaumbo naapa paoyela ohika yalio ankho onene ina onokilometulu 518, ovilongo ovio viahanyeneko epundaumbo olio aliho, ngetyi ankho tyapopiwa. O Ninive aiho aihanyuapo. Okuti ankho pena omunthu upondola okupopia nawa oñgeni ovipuka ovio mavikaenda?

OMANKHIPA OVANTHU MAAYOKWA:

Olie ankho upondola okupopia onondaka ombo momanima 300, okupopia nawa enyina nombunga mamutuku omulume makayoka omankhipa ovanthu komutala, nepundaumbo omu omutala oo maukakala? Inkha omunthu umwe upopia otyipuka ngotyo tyihuvisa atyilifuilapo, unkhimana. Omutumwa wa Huku wapopia okuti: “Omona utiwa o Josia, makatyitwa meumbo lia David, . . . , tupu apopi okuti makayoka omankhipa ovanthu” komutala mepundaumbo litiwa Betel. (1 Reis 13:1, 2) Konyima yomanima 300, ohamba itiwa o Josia, enyina ankho lihekahi Mombimbiliya, atyitwa mombunga ya David. Ngetyi tyapopiwa, Josia apolo “omankhipa momaendo eyokela komutala wovilikutila” ankho ukahi mo Betel. (2 Reis 23:14-16) Omunthu patyi utyivila okupopia ovipuka ngovio vikahi komutwe avilifuilapo nawa-nawa tyihahongolelwa na Huku?

ONTHYULILO YOUTUMINI:

Tyihuvisa unene inkha omunthu umwe upopia enyina liomunthu omanima omanyingi tyina ehenetyitwe, okuti makaonganeka outumini wouye, alo umwe alekesa otyipuka makalinga tyihenelingwe opo ahanyeko outumini umwe. Huku waulile okuti omulume utiwa Ciro makafinda elongo limwe. Ciro oo tupu ankho makayovola ova Judeu moupika nokukuatesako okupindulapo ondyuo ya Huku yavo. Tupu, Huku waulile okuti Ciro makakala nounongo wokuyapula omaande onondongi nokuvasa omapito omepundaumbo eumbululu, atyihemupuiya okufinda otyilongo. (Isaías 44:27–45:2) Okuti evi Huku apopia meulo olio vielifuilapo umwe aviho? Ovahipululi ovanyingi hono vetavela okuti Ciro wafindile. Ovita via Ciro vialingile ounongo wokuyapula omaande onondongi avinyingila Mombambilonia otyo ovanthu vehetyiete. Otyikuavo, ovita viavasile omapito epundaumbo aikuka avinyingila. Tupu, Ciro wayovolele ova Judeu koupika evepopila vakatunge ondyuo ya Huku ko Jelusalei. Otyo tyihuvisa, mokonda Ciro ankho kafende Huku yo va Judeu. (Esdras 1:1-3) Tyehe Huku olie vali ankho upondola okutyivila okupopia ovipuka ngovio vikahi komutwe, avilifuilapo nawa-nawa aviho?

Tuatala onongeleka ononthatu mbulekesa oñgeni Huku apopia etyi tyikahi komutwe atyilifuilapo. Kuna vali ovikuavo. Onkhalamutwe yo va Judeu, Josue wapopilile ovanthu ovanyingi otyili tyimwe ankho tyiiwe nawa, okuti: “Onwe mutyii nawa nomutima wenyi auho nomuenyo wenyi auho, okuti onondaka ambuho onongwa Jeova Huku yenyi emupopilile, naike yaponya. Ambuho wembufuisapo. Kapakambele naike.” (Josué 23:1, 2, 14) Ovanthu va Josue ankho kavapondola okuanya okuti Huku ufuisapo omilao viae nomaulo. Mahi oñgeni Huku etyilinga? Onkhalelo Huku etyilinga yelikalela unene no yovanthu. Otyo tyakolela unene utyinoñgonoke, mokonda Huku walinga elondolo limwe konthele yetyi matyiya komutwe nove mokamona.

OKUELIKALELA KUOMAULO A HUKU NETYI OVANTHU VAPOPIA

Tyina ovanthu vapopia etyi matyikamoneka komutwe vatalela kuetyi ovanongo vouye vaovolola, netyi tyipopiwa na nava vankhimana, netyi vahanda, alo umwe vana vakemba okuti vena ounongo utuka oku kuhamonwa. Tyina vapopia etyi vasoka, vaumphama tyihalingi natyike, avakevela etyi vapopia tyimoneke.​—Provérbios 27:1.

Tyelikalela novanthu, Huku wii atyiho. Huku una ounongo wovipuka nokutala oku ovanthu vayembela. Ngotyo, tyina aholovona etyi ahanda okulinga, tete utala komutwe oñgeni ovanthu nelongo aliho malikalinga. Mahi Huku upondola okulinga vali tyipona otyo. Huku alo umwe upondola okuhongolela nokupilulula ovipuka nokutala evi vikahi komutwe nonthumbi yokuti mavikeya. Oe wati: “Ondaka itunda momulungu wange . . . Kamaikondoka kuaame tyehena etyi yalinga, . . . ifuisapo nawa etyi neitumina.” (Isaías 55:11) Tupu ovipuka vimwe Huku, utupopila vio okuti mavikamoneka komutwe. Etyi apopia atyiho tyilifuilapo.

ETYI TYIKUKEVELA KOMUTWE

Okuti kuna ovipuka mavikamoneka komutwe muakutikinya ove na vana uhole? Inkha unoñgonoka okuti kuna otyipepe otyinene matyiya, ulinga atyiho opo uhupe. Ongotyo una okulinga konthele yomaulo Ombimbiliya. Huku wapopia okuti ouye apa katutu maipiluluka. (Tala okakasa “Huku Uhololola Etyi Matyikamoneka Komutwe.”) Etyi matyikamoneka komutwe tyelikalela unene netyi ovanthu ovanyingi vehole okupopia.

Hamwe upondola okusoka okuti: Ehipululo konthele youye uno lipopiwa ouye auho. Otyo tyahonekwa, iya ove upondola okutala oñgeni matyikaenda. Huku wapopia okuti: “Ame ndyipopia onthyulilo tunde konthyimbi, . . . nati, ‘Onondonga mbange mambutualako, iya atyiho nahanda mandyityilingi.” (Isaías 46:10) Ove nombunga yove mupondola okukamona oviwa komutwe. Pula Onombangi mba Jeova vekupopile etyi Huku apopia konthele yetyi matyikamoneka komutwe. Onombangi mba Jeova havitapi; kavapopi okuti vena onohuku mbuvepopila etyi tyikahi komutwe; vetupu epondolo liavilapo pala okutala etyi matyikamoneka komutwe. Ovo valongeswa Ombimbiliya nomunthu umwe wevelekesa ovipuka oviwa Huku apopia mavikamoneka komutwe.