Oñgeni Jeova Afuena Kuonthue
“Fuenei ku Huku, nae opo afuene kuonwe.”—TIA. 4:8.
1. Ovanthu velitehelela nawa tyina vena tyi, iya olie upondola okufuisapo esuko olio?
OVANTHU aveho velitehela nawa tyina vena oupanga navakuavo. Tyituhambukiswa tyina tuna ombunga, nomapanga tyilityili etuhole, nokutupanda, nokutwi nawa. Mahi, tuesukisa okukala noupanga omuwa Nomutungi wetu Jeova.—Ecl. 12:1.
2. Oityi Jeova etulaa, mahi omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vehetavelela komulao oo?
2 Jeova utupopila Mondaka yae okuti “fuenei” kuame, iya utulaa okuti inkha tutyilinga, “mafuene” kuonthue. (Tia. 4:8) Otyo tyituhambukiswa unene ngatyi! Mahi, ovanthu ovanyingi kavetavela okuti Huku uhanda ovanthu vafuene kwe. Vasoka okuti kavatokalele okukala noupanga na Huku ine ukahi unene kokule opo vafuene kwe. Okuti tyitavela umwe okufuena ku Jeova?
3. Oityi tuna okutavela konthele ya Jeova?
3 Tyotyili, tyitavela okunoñgonoka Jeova mokonda “kekahi kokule na una” uhanda okumunoñgonoka. (Tanga Atos 17:26, 27; Salmo 145:18.) Huku wafuapo iya ututavela opo tukale omapanga ae, namphila tuvakuankhali. (Isa. 41:8; 55:6) Mokonda yetyi tyamonekelele omuhoneki wono salmu, wahonekele konthele ya Jeova okuti: “Ove Muteheleli womalikuambelo, ovanthu aveho mavehiki kuove. Una ehambu oyouna ove uholovona iya omufueneka popepi.” (Sal. 65:2, 4) Pahe tutalei Mombimbiliya oñgeni Ohamba Asa yo ko Judaa afuenene ku Huku iya oñgeni Jeova tupu afuenene kwe.a
LILONGESILA KONGELEKA IMWE YOKOHALE
4. Ongeleka patyi Ohamba Asa aavelele ovanthu vomo Judaa?
4 Ohamba Asa ankho una ombili onene nefendelo liotyotyili. Moluotyo, wataatele ovanthu ankho valingila oundalelapo mondyuo ya Huku, nokuhanyako ovilolo aviho ovanthu ankho vafenda. (1 Reis 15:9-13) Mokonda Asa ankho wafuena ku Huku, nokutavela ovitumino Viae, wapopilile ovanthu “opo vaovole Jeova, Huku yovakuaukulu vavo, nokuendela Movitumino viae.” Mokueenda kuomanima ekwi otete outumini wa Asa, Jeova wemuyambele nombembwa onene. Asa ankho utyii okuti ombembwa oyo yatunda ku Jeova, ngotyo apopila ovanthu okuti: “Tuaovola, iya etuavela ombembwa motyilongo atyiho.” (2 Crô. 14:1-7) Tala etyi tyamonekelepo konyima.
5. Omotyitateka patyi Asa alekesile okuti wayumba onthumbi mu Huku, iya oityi tyatundililako?
5 Soka ñgeno ove Hamba Asa. Zerá woko Etiopia weya nomafualali 1.000.000, nomatuku-tuku 300 opo alwise otyilongo tyove. (2 Crô. 14:8-10) Ñgeno wakala ñgeni? Okuti ñgeno wapula omokonda yatyi Huku ayekela ovita ovio? Okuti ñgeno wayumba onthumbi mounongo wove muene? Ine ñgeno wayumba onthumbi mu Jeova opo ekuyakulile? Tyotyili, Asa walekesile okuti ankho una oupanga omuwa na Jeova, iya ankho uyumba onthumbi mwe nomutima auho. Asa weliyavele okuti: “Jeova, Huku yetu, onthue tuayumba vala onthumbi muove.” Oñgeni Huku akumbululile Asa? “Jeova wafindile ova Etiopia.” Nawike pomafualali ova Etiopia wahupile!—2 Crô. 14:11-13.
6. Oñgeni tupondola okuhetekela Asa?
6 Omokonda yatyi Asa akalela nonthumbi yokuti Huku memuyakulila nokumuhongolela? Ombimbiliya yati: “Asa ankho ulinga etyi tyaviuka komaiho a Jeova” iya ankho “ulandula Jeova nomutima auho.” (1 Reis 15:11, 14) Nonthue tuesukisa okuumbila Huku nomutima auho opo tufuene kwe pahetyino, no komutwe. Tupandula unene Jeova waikula ondyila opo tufuene kwe, nokutukuatesako opo tukale noupanga omuwa nae. Matutale ononkhalelo onombali mbulekesa okuti o Huku waikula ondyila opo tufuene kwe.
JEOVA WAUNDAPESA OFETO YEYOVO OPO TUFUENE KWE
7. (a) Oityi Jeova alinga opo tukale noupanga nae? (b) Onkhalelo patyi yavilapo vali Huku alekesa okuti uhanda tukale noupanga nae?
7 Jeova walekesa okuti uhole ovanthu etyi atunga ohi ino ongwa pala onthue. Utualako okulekesa ohole oyo mokutuavela atyiho tuesukisa opo tukale nomuenyo. (Atos 17:28; Rev. 4:11) Haunene, Jeova utuavela atyiho tuesukisa opo tutualeko okupameka oupanga wetu nae. (Luc. 12:42) Tupu, utulaa okuti matehelela omalikuambelo etu. (1 João 5:14) Mahi, onkhalelo yavilapo vali Huku alekesa okuti utuhole iya uhanda tukale noupanga nae, omokuava ofeto yeyovo. (Tanga 1 João 4:9, 10, 19.) Jeova watuma “Omona wae wongunga” pano pohi opo etuyovole konkhali no kononkhia.—João 3:16.
8, 9. Otyilinga patyi Jesus ena mehando lia Jeova?
8 Jeova waava ofeto yeyovo opo ovanthu aveho vapoleko ouwa, alo umwe vana vakaleleko puetyi nkhele ofeto yeyovo yeheneawe. Ñgeni ngotyo? Etyi Jeova aula konthele Yomuyovoli ankho meya, ankho utala ofeto ngatyina yaawale mokonda ankho utyii okuti ehando liae konthele yovanthu malifuisuapo. (Gên. 3:15) Etyi palamba omanima omanyingi, apostolu Paulu wapandula Huku mokonda “yotyilikutila tyeyovo tyafetwa na Kristu Jesus.” Ayawisako okuti: “Huku moumphua-lundo wae, ankho ukahi nokuevela ononkhali mbalingwa kohale.” (Rom. 3:21-26) Ngotyo, katupondola okufuena ku Huku tyehena Jesus!
9 Ovanthu vomutima weliola vapondola vala okufuena ku Jeova menyina lia Jesus. Ombimbiliya yati: “Huku wetulekesa oluembia ena nonthue, puetyi Kristu ankhia mokonda yetu, etyi ankho nkhele tuvakuankhali.” (Rom. 5:6-8) Katuapelwe ofeto yeyovo mokonda tuatokala okuipewa, mahi omokonda Jeova na Jesus vetuhole unene. Jesus wati: “Nawike upondola okuya kuame, inkha Tate wanthuma kemukokele.” Tupu wati: “Nawike uya ku Tate ahapiti puame.” (João 6:44; 14:6) Pokati kospilitu sandu, Jeova wiikula ondyila opo ovanthu vafuene kwe menyina lia Jesus, nokuvekuatesako vakale noupanga omuwa Nae, opo vakale nomuenyo wahapu. (Tanga Judas 20, 21.) Pahe tutalei onkhalelo onkhuavo ilekesa okuti o Jeova waikula ondyila opo tufuene kwe.
JEOVA UUNDAPESA OMBIMBILIYA OPO TUFUENE KWE
10. Oñgeni Ombimbiliya itukuatesako okufuena ku Huku?
10 Alo monthele ei, tuatangale onotestu 14 mbomikanda Viombimbiliya. Jeova waundapesa ospilitu sandu yae pala okutuma okuhonekesa Ombimbiliya opo itukuateseko okufuena kwe. Inkha ha Mbimbiliya, okuti ñgeno tuetyivila okunoñgonoka oñgeni tupondola okufuena Komutungi wetu? Iya okuti ñgeno tuetyivila okulilongesa konthele yofeto yeyovo, noñgeni Jesus etukuatesako okufuena ku Jeova? Omombimbiliya tulilongesa konthele yovituwa oviwa via Jeova, nehando lia konthele yovanthu. Mongeleka, mu Êxodo 34:6, 7, Jeova welipopia okuti o “Huku wokankhenda notyieve, wahanumana liwa, nokuna oluembia olunene, notyili. Utualako okulekesa oluembia olunene kovanthu ovanyingi, okuevela oviponyo, novipengi, no nonkhali.” Olie uhahande okukala nepanga ngolio? Jeova utyii okuti tyina tulilongesa vali konthele yae Mombimbiliya, matumunoñgonoka vali nawa atukala nehando liokufuena kwe.
11. Omokonda yatyi tyakolela okulilongesa konthele ya Huku? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)
11 Konthyimbi, omukanda Achegue-se a Jeová wapopia okuti, opo tupameke oupanga wetu nomunthu umwe, tuna okumunoñgonoka nawa, nokupanda ovituwa viae. Ngotyo, opo tukale noupanga omuwa na Huku, tuesukisa okumunoñgonoka nawa mokulilongesa ovituwa viae Mombimbiliya. Tupandula unene Jeova watuma okuhonekesa Ombimbiliya monkhalelo imwe yapepuka okuinoñgonoka!
12. Omokonda yatyi Jeova aundapesila ovanthu opo vahoneke Ombimbiliya?
12 Jeova ñgeno watuma onoandyu opo mbuhoneke Ombimbiliya. Onoandyu mbusuka unene nonthue, netyi tulinga. (1 Ped. 1:12) Tyotyili, ñgeno mbahoneka ondaka ya Huku pala ovanthu. Mahi onoandyu mbelikalela novanthu. Mbutupu omasuka-suka ngo etu, kambupengesa, tupu kambusoko ngonthue. Jeova utyii okuti onoandyu mbelikalela unene nonthue, otyo aholovonena ovanthu opo vahoneke Ombimbiliya. Tyina tutanga okuti ovanthu vokuahoneka Ombimbiliya, novakuavo vali ankho navo vena owoma, nondima, iya vapengesa, nokulitehela okuti vasoya, tupondola okulitehela ngavo. Iya tyina tutanga konthele yehambu liavo, nonthue tupondola okukala nehambu. Ngomuuli Eliya, ovahoneki aveho Vombimbiliya ‘vekahi ngonthue.’—Tia. 5:17.
Oñgeni onkhalelo Jeova akuatesileko Jona na Petulu ikukuatesako okufuena vali Kwe? (Tala pono palagrafu 13, 15)
13. Oñgeni elikuambelo lia Jona likukalesa?
13 Mongeleka, Huku waavelele Jona otyilinga tyimwe tyakolela, mahi Jona aende nkholo. Inkha oandyu yahonekele ehipululo olio, ñgeno kayapopile nawa oñgeni Jona akalele. Ankho tyaviuka vali Jeova okuholovona Jona opo ahoneke ehipululo liae muene, okukutikinyamo elikuambelo alinga ku Huku etyi ankho ekahi kohi yelunga. Jona wati: “Etyi nasosoloka, o Jeova vala nahinangela.”—Jonas 1:3, 10; 2:1-9.
14. Omokonda yatyi upondola okunoñgonoka etyi Isaia ahonekele konthele yae muene?
14 Tupondola okutala ongeleka onkhuavo kuetyi Isaia ahoneka etyi emonekelo limwe liomunkhima wa Huku liemukuatesileko okuimbuka okuti omukuankhali unene. Wati: “Tatiei! Tyotyili ame nankhia, mokonda ndyimunthu womilungu viasila, iya ndyikahi pokati kovanthu vomilungu viasila. Mokonda omaiho ange amona Ohamba Jeova womambamba ovita!” (Isa. 6:5) Oandyu ñgeno kayapopile ngotyo konthele yayo muene, mahi Isaia ankho upondola. Mokonda tuvakuankhali nga Isaia, tupondola okusoka oñgeni ñgeno tuakala.
15, 16. (a) Omokonda yatyi tupondola okunoñgonoka omalusoke ovanthu vakuetu? Ava ongeleka. (b) Oityi matyitukuatesako okufuena vali ku Jeova?
15 Onoandyu kambupondola okulipopia okuti “katuatokalele” oluembia olunene lwa Huku, ngetyi tyapopile Jako, ine “tuvakuankhali,” ngetyi tyapopile Petulu. (Gên. 32:10; Luc. 5:8) Onoandyu kambukala “nowoma,” ngetyi tyakalele ovalongwa va Jesus. Omokonda yatyi onoandyu mbahamonesilwa ononkhumbi putyina mbuivisa onondaka onongwa, nokukola omutima, ngetyi tyalingile Paulu, na vakuavo? (João 6:19; 1 Tes. 2:2) Omokonda onoandyu mbutupu onkhali iya mbuna vali ononkhono tyipona ovanthu. Tyina ovanthu ovakuankhali vapopia oñgeni velitehelela, onthue tutyinoñgonoka liwa mokonda nonthue tuvakuankhali ngavo. Tyina tutanga Ondaka ya Huku, tyotyili tupondola “okuhambukwa na vana vahambukwa, nokulila na vana valila.”—Rom. 12:15.
16 Inkha tusokolola nawa konthele yoñgeni Jeova atekulile ovaumbili vae vekolelo kohale, matunoñgonoka ovipuka ovinyingi oviwa konthele ya Huku yetu. Matulilongesa oñgeni afuena kovanthu ovakuankhali noumphua-lundo, noluembia. Ngotyo matunoñgonoka vali nawa Jeova nokukala nohole nae, iya otyo matyitukuatesako okufuena vali kwe.—Tanga Salmo 25:14.
KALA NOUPANGA WAPAMA NA HUKU
17. (a) Elondolo patyi ewa Azaria apele Asa? (b) Oityi tyalekesile okuti Asa ketavelele elondolo lia Azaria, iya oityi tyatundililako?
17 Pena vali etyi tupondola okulilongesila ko Hamba Asa. Etyi afinda omafualali oko Etiopia, omuuli Azaria emuavela elondolo. Azaria wati: “Jeova ukahi nonwe putyina onwe mulekesa okuti mukahi nae. Iya inkha mumuovola, oe mayeke mumuvase, anthi, inkha mumuyekapo, nae memuyekepo.” (2 Crô. 15:1, 2) Konyima, Asa ketavelele elondolo olio ewa. Etyi ouhamba wo Isilayeli weya okulwisa o Judaa, Asa atili owoma. Kaitile ku Jeova opo emukuateseko, mahi wakaitile ekuateso kova Asiria ankho vahafende Huku. Jeova wapopila Asa okuti: “Ove walinga owova konthele yotyo, okutunda apa mokaluiswa apeho.” Iya otyo tyamonekele umwe. (2 Crô. 16:1-9) Otyo tyitulongesa tyi?
18, 19. (a) Oityi tuna okulinga inkha tutala okuti oupanga wetu na Huku ukahi nokutepuluka? (b) Oñgeni tupondola okutualako okufuena ku Jeova?
18 Tuhayekeipo oupanga wetu na Jeova. Inkha tutala okuti oupanga wetu nae ukahi nokutepuluka, tuna okulinga liwa etyi tyapopia Oséias 12:6, yati: “Kondoka ku Huku yove, kala nohole yotyotyili nouviuki. Kevelela mu Huku yove apeho.” Putyina tusokolola kofeto yeyovo, nokulilongesa Ombimbiliya nombili, matufuene vali unene ku Jeova.—Tanga Deuteronômio 13:4.
19 Omuhoneki wono salmu wahoneka okuti: “Kuame okufuena ku Huku otyiwa.” (Sal. 73:28) Atuho tutualeiko okulilongesa ovipuka ovipe konthele ya Jeova. Inkha tulinga ngotyo ohole yetu nae mailiyawisa vali unene. Inkha tufuena ku Jeova, nae mafuene kuonthue pahetyino, na apeho!
a Tala onthele ipopia konthele ya Asa ina osapi yati, “Há Uma Recompensa Pela Vossa Atividade” mo Sentinela 15 ya Agosto yo 2012.