Hinangela Vana Vekahi Movilinga Viomuvo Auho
“Apeho tuhinangela ovilinga vienyi mulinga nekolelo, nononkhono ambuho mulinga mokonda yohole yenyi.”—1 TESSALONICENSES 1:3.
1. Oñgeni Paulu ankho atala vana vaundapa nombili movilinga viokuivisa?
APOSTOLU Paulu ankho upanda unene ovakuatate vae no nomphange vaundapa nombili movilinga viokuivisa onondaka onongwa. Wahoneka okuti: “Menyina lia Tate yetu, Huku, apeho tuhinangela ovilinga vienyi mulinga nekolelo, nononkhono ambuho mulinga mokonda yohole yenyi, nekoleleyo mokonda yekevelelo muna mu Tatekulu yetu Jesus Kristu.” (1 Tessalonicenses 1:3) Tupu Jeova uhinangela iya upanda atyiho ovanthu vae valinga opo vemuumbile, tyilinge vetyivila okulinga unene ine okulinga katutu.—Hebreus 6:10.
2. Oityi matulilongesa monthele ei?
2 Ngetyi ankho tyilinga Ovakristau vo kohale, Ovakristau vo hono valinga ononkhono ononene opo vaundape vali movilinga via Jeova. Monthele ei matulilongesa oityi Ovakristau vamwe pomuvo wono apostolu valingile opo vaumbile Jeova. Tupu matulilongesa oityi vana vekahi movilinga viomuvo auho vekahi nokulinga hono, noñgeni tupondola okuvekuatesako.
OVAKRISTAU POMUVO WONO APOSTOLU
3, 4. (a) Omononkhalelo patyi mbumwe ovakuatate nonomphange pomuvo wono apostolu ankho vaumbila Jeova? (b) Ankho opi ovaivisi Vouhamba pomuvo wono apostolu vapola onombongo mbokulitekula?
3 Etyi Jesus ambatisalwa, pakala vala katutu ahimbika okuivisa konthele Youhamba, nokulongesa vakuavo opo navo vetyilinge. (Lucas 3:21-23; 4:14, 15, 43) Etyi Jesus ankhia, ono apostolu mbae avahongolela ovilinga viokuivisa iya avitualako okuliyandyana. (Atos 5:42; 6:7) Ovakristau vamwe vasilepo omaumbo avo opo vakaundape movilinga vioumisionaliu. Mongeleka, Filipe waivisile momapundaumbo omanyingi o Palestina. (Atos 8:5, 40; 21:8) Paulu ankho nae omisionaliu waivisile onondaka onongwa kovilongo ovinyingi kokule neumbo liae. (Atos 13:2-4; 14:26; 2 Coríntios 1:19) Ovakuavo, ngetyi o Marku, na Luka, na Silvano (Sila), vahonekele omikanda Viombimbiliya ine vaundapele ngatyina ovahoneki, vahonekelako vana vatumwa okuhoneka Ombimbiliya. (1 Pedro 5:12) Onomphange ovanyingi, vaundapele kumwe novakuatate ovo. (Atos 18:26; Romanos 16:1, 2) Movihonekwa vio Vakristau mo Gregu, tuvasamo onongeleka onongwa mbovakuatate ovo nonomphange. Omahipululo oo etuhinangelesa okuti Jeova upanda ovilinga viovaumbili vae, iya uvekuatesako muetyi vesukisa.
4 Ankho opi ovaivisi Vouhamba pomuvo wono apostolu vapola onombongo mbokulitekula? Ankho kavaiti kovakuatate opo vevekuateseko, ngotyo onoola mbumwe, ankho valinga ovilinga ovikuavo vivekuatesako okumona onombongo. (1 Coríntios 9:11-15) Mahi ankho vetavela okukuatesuako. Ovakuatate vamwe ankho vevekonga opo valie aveho, nokuveavela omphangu apa valala, ine okuvekuatesako mononkhalelo ononkhuavo. Omawaneno ankho ahanda okuvekuatesako.—Tanga Atos 16:14, 15; Filipenses 4:15-18.
VANA HONO VEKAHI MOVILINGA VIOMUVO AUHO
5. Oityi ovalinepi vamwe vapopia konthele yokuundapa movilinga viomuvo auho?
5 Na hono, ovanthu ovanyingi valinga ononkhono opo vaumbile Jeova movilinga viomuvo auho mononkhalelo mbelikalaila. (Tala okakasa kati, “Ovilinga Vielikalaila Viomuvo Auho.”) Oñgeni vakala tyina vasoka kovilinga vakoya? Mokala tyapama inkha ulinga epulo olio ku umwe povakuatate ovo ine onomphange. Omukuatate waundapele movilinga vioukokoli-ndyila, akala omukokoli-ndyila wavilapo, akala omisionaliu, akaundapa mo Mbetele kotyilongo otyikuavo, wati: “Ndyisoka okuti nalingile nakoyele okuundapa movilinga viomuvo auho. Etyi natuula omanima 18, nalingile ononkhono opo ndyitokole inkha mandyilongeswa mosikola onene, ine mandyiundapa omuvo auho movilinga viakaputu, ine okuundapa movilinga vioukokoli-ndyila. Ovipuka namona viandekesa okuti Jeova kalimbwa ononkhono omunthu alinga opo aundape movilinga viomuvo auho. Ndyiundapesa ounongo auho Jeova ampha monkhalelo imwe ankho ñgeno nahalingile inkha naholovonene ovilinga viouye.” Omukai wae wati: “Ovilinga aviho tuakalele navio meongano, viankhuatesako okupameka oupanga wange na Huku. Apeho ankho tutala okuti Jeova ukahi nokutuamena, nokutuhongolela, monkhalelo imwe ñgeno ahalingile inkha katuanyingilile movilinga viomuvo auho. Ndyipandula Jeova ononthiki ambuho mokonda yomuvo tuakala movilinga ovio.” Okuti nove otyo usoka?
“Ndyisoka okuti nalingile nakoyele okuundapa movilinga viomuvo auho”
6. Oñgeni Jeova atala ovilinga tumulingila?
6 Tyotyili, vamwe nkhele kavetyivili okunyingila movilinga viomuvo auho, mahi vekahi nokulinga atyiho vevila movilinga via Jeova. Tutyii okuti Jeova upanda unene ovilinga viavo. Mongeleka, mu Filêmon 1-3, Paulu watyalunguisilepo ovakuatate aveho mewaneno lio mo Kolosu, iya vamwe evetumbula omanyina. (Tanga.) Paulu ankho upanda ovilinga viavo valinga nombili, iya na Jeova ankho uvipanda. Tupu, Jeova upanda unene etyi ukahi nokulinga movilinga viae. Okuti upondola okukuatesako vana vekahi movilinga viomuvo auho?
OÑGENI TUPONDOLA OKUKUATESAKO OVAKOKOLI-NDYILA
7, 8. Oityi ovakokoli-ndyila valinga, iya oñgeni vakuavo mewaneno vapondola okuvekuatesako?
7 Ngetyi ankho tyilinga ovaivisi vombili pomuvo wono apostolu, ovakokoli-ndyila hono vapameka unene ewaneno. Ovanyingi vaundapa onoola 70 movilinga viokuivisa kese ohanyi. Oñgeni upondola okuvekuatesako?
8 Omphange umwe omukokoli-ndyila utiwa Shari, wati: “Tyina utala ovakokoli-ndyila ngoti vapama mokonda vaya apeho movilinga viokuivisa. Mahi nongotyo, vesukisa okupamekwa.” (Romanos 1:11, 12) Omphange omukuavo waundapele omanima omanyingi movilinga vioukokoli-ndyila, wapopia konthele yovakokoli-ndyila mewaneno, wati: “Vaundapa unene iya kavatalama. Tyina vakuavo veliava opo vevetuale netuku-tuku movilinga viokuivisa, nokuvekonga opo vakalie navo, nokuveavela onombongo opo valande ongasolina ine otyipuka otyikuavo, vapandula unene. Otyo tyilekesa okuti tyotyili usuka navo.”
9, 10. Oityi vamwe valinga opo vakuateseko ovakokoli-ndyila mewaneno liavo?
9 Tupu tupondola okukuatesako ovakokoli-ndyila putyina tuenda navo movilinga viokuivisa. Onomphange vevali ovakokoli-ndyila vapopia okuti vesukisa vali ovakuatate nonomphange opo vaundape navo mokati kosimanu komakumbi. Omphange pahe ukahi nokuundapa mo Mbetele ko Brooklyn uhinangela ombatelo apelwe etyi ankho omukokoli-ndyila. Wati: “Omphange umwe ankho una etuku-tuku wapopile okuti: ‘Apeho tyina wehena ou wenda nae movilinga viokuivisa, ndyihane, opo tuende atuho.’ Tyotyili wankhuatesileko unene movilinga vioukokoli-ndyila.” Shari wati: “Ovakokoli-ndyila vahanepele ine vahanepelwe, apeho tyina vamatundu movilinga viokuivisa vakala aveke. Pamwe upondola okuvekonga opo mulinge navo efendelo liombunga. Tupu okulinga navo ovilinga ovikuavo tyivekuatesako okutualako tyapama.”
10 Omphange umwe waundapa movilinga vioukokoli-ndyila omanima ehungi po 50, wapopia konthele yombatelo vapelwe kumwe nonomphange ovakuavo, wati: “Ovakulu vewaneno lietu ankho vetutalelapo onohanyi ambuho. Ankho vetupula oñgeni tukahi, oñgeni ovilinga vietu vikahi nokueenda, ine inkha tuna etyi tuesuka natyo. Tyotyili ankho vesuka nonthue. Ankho veya peumbo lietu opo vatale inkha tuesukisa okukuatesuako.” Ovakulu ovo vewaneno, novakuavo vali vekahi ngavo, vahetekela ongeleka ya Onesíforo. Onesíforo ankho una okutekula ombunga yae, mahi nongotyo, wakuatesileko Paulu.—2 Timóteo 1:18.
11. Oityi ovakokoli-ndyila vavilapo valinga?
11 Onkhalelo onkhuavo yokuundapa movilinga viomuvo auho okukala omukokoli-ndyila wavilapo. Ovakokoli-ndyila ovanyingi vavilapo vaundapa onoola 130 movilinga viokuivisa kese ohanyi. Tupu vena ovilinga ovikuavo ovinyingi mewaneno. Kese ohanyi ofiliyale iveavela onombongo mbapola pokati mokonda vetupu omuvo wokuundapa opo vafetwe. Onombongo ombo vapewa, mbuvekuatesako okulanda ovipuka vimwe vesuka navio, nokuundapa vali unene movilinga viokuivisa.
12. Oñgeni ovakulu vewaneno, novakuavo vapondola okukuatesako ovakokoli-ndyila vavilapo?
12 Oityi tupondola okulinga opo tukuateseko ovakokoli-ndyila vavilapo? Omukulu umwe weuaneno uundapa mo Mbetele, uhole okutomphola novakokoli-ndyila ovanyingi vavilapo, wati: “Ovakulu vewaneno vesukisa okutomphola navo, opo vanoñgonoke ovitateka viavo, nokutala oñgeni vapondola okuvekuatesako. Ovakuatate vamwe nonomphange vasoka okuti ovakokoli-ndyila vavilapo kavesukisile vali okukuatesuako mokonda vapewale onombongo, mahi ovakuatate vomewaneno omu veli, vapondola okuvekuatesako mononkhalelo ononyingi.” Tupu ovakokoli-ndyila vavilapo vapandula unene tyina ovakuatate nonomphange, vaundapa navo movilinga viokuivisa. Okuti upondola okuundapa navo?
OÑGENI TUPONDOLA OKUKUATESAKO OVATALELIPO VOMAWANENO
13, 14. (a) Oityi tuesukisa okuhinangela konthele yovatalelipo vomawaneno novakai vavo? (b) Oityi upondola okulinga opo ukuateseko ovatalelipo vomawaneno?
13 Ovatalelipo vomawaneno novakai vavo, vena ekolelo liapama iya vetupameka. Mahi, tuhalimbueiko okuti navo vesukisa okupamekwa. Tupu vesukisa ovakuatate nonomphange vaundapa navo movilinga viokuivisa. Iya vapandula tyina ovakuatate nonomphange vevekonga opo valile kumwe, nokutomphola ine okulinga ovipuka ovikuavo. Inkha omutalelipo umwe womauaneno ine omukai wae ukahi mosipitali, ine pahe watundako ukahi peumbo, tupondola okukemutalelapo, nokumukuatesako muetyi esukisa. Luka “ondotolo ankho uholwe unene,” wakuatesileko Paulu, novakuavo ankho vatalelapo omawaneno.—Colossenses 4:14; Atos 20:5–21:18.
14 Ovatalelipo vomawaneno novakai vavo, vesukisa omapanga evehole, nokuvepameka. Omutalelipo umwe womauaneno wahoneka okuti: “Omapanga ange ngoti vetyii onalupi nesukisa okupamekwa. Vandinga omapulo ekahi nawa, iya otyo tyinkhuatesako okupopia ovitateka viange. Mokonda ovateheleli ovawa, vankhuatesako unene.” Ovatalelipo vomawaneno vapandula unene tyina ovakuatate nonomphange vesuka navo, avakala omapanga avo.
KUATESAKO VANA VAUNDAPA MO MBETELE
15, 16. Omokonda yatyi ovilinga vilingwa na vana vaundapa mo Mbetele nomo Nondyuo mbo Vionge Ovinene viakolela, iya oñgeni tupondola okuvekuatesako?
15 Vana vaundapa mo Mbetele, nomo Nondyuo mbo Vionge Ovinene, valinga ovilinga vimwe viakolela pala okukuatesako ovilinga viokuivisa onondaka onongwa. Inkha mewaneno ine o potyilongo tyove pena ava vaundapa mo Mbetele, oñgeni upondola okuvehinangela?
16 Tyina vehika pahe mo Mbetele, vapondola okuliwa nounye, nokuivaluka ombunga nomapanga vasapo keumbo. Ovanthu ovo ovape mo Mbetele, vapandula unene tyina vakuavo mo Mbetele nomewaneno liavo vevenoñgonoka nawa avakala omapanga avo. (Marcos 10:29, 30) Vokuundapa mo Mbetele, vapondola okuenda komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa mo Tyasapalo no Tyalumingu. Mahi pamwe vapondola okuundapa alo kongulohi, ine omo Tyasapalo no Tyalumingu. Otyiwa omawaneno etyinoñgonoke, nokulekesa okuti vapanda ovilinga vokuundapa mo Mbetele valinga.—Tanga 1 Tessalonicenses 2:9.
KUATESAKO VANA VAUNDAPA MOVILINGA VIOMUVO AUHO MAHI VATUNDA KOVILONGO OVIKUAVO
17, 18. Vana vokuundapa movilinga viomuvo auho kovilongo ovikuavo valinga tyi?
17 Vamwe vokuundapa movilinga viomuvo auho vetavela okutumwa kotyilongo otyikuavo. Hamwe vena okulia ovikulia ovipe, nokulilongesa elaka ekuavo, nokutyiliya ovituwa ovikuavo. Vana vokuundapa movilinga viomuvo auho kovilongo ovikuavo valinga tyi?
18 Vamwe onomisionaliu iya vaundapa unene movilinga viokuivisa. Vena ounongo wokuivisa nokulongesa, iya etyi valongeswa vetyipopila vakuavo mewaneno liavo. Ofiliyale yovola ondyuo opo onomisionaliu vakalemo, iya tupu ivepa onombongo mbapola pokati opo mbuvekuateseko okulanda etyi vesukisa. Ovakuavo vatumwa kovilongo ovikuavo opo vakaundape mo mbetele ine okukakuatesako okutunga ono mbetele, no nondyuo mbovapitiyi, no Nondyuo mbo Vionge, no mbo Maliongiyo. Ofiliyale ine ovakuatate vopotyilongo, vevekuatesako kuetyi vesukisa, ngetyi okulia, na apa valala. Ngetyi tyilinga vokuundapa mo Mbetele, ovakuatate vokueliava vaya komaliongiyo aeho, nomovilinga viokuivisa. Omawaneno apola ouwa konongeleka mbovakuatate ovo no nomphange.
19. Oñgeni upondola okukuatesako vana vaundapa movilinga viomuvo auho motyilongo tyove, mahi vatunda kovilongo ovikuavo?
19 Oñgeni upondola okukuatesako vana vaundapa movilinga viomuvo auho motyilongo tyove, mahi vatunda kovilongo ovikuavo? Hinangela okuti etyi vehika, hamwe ankho kavetyiliyile ovikulia vimwe, onwe mulia. Ngotyo, tyina umukonga opo mukalie nae, upondola okumupula inkha pena ovikulia vimwe ahali ine ahanda okumakela. Tyina velilongesa elaka, novituwa vio motyilongo tyenyi, kamavetyivili liwa. Moluotyo, pwa elundo navo, iya vekuatesako noluembia. Vahanda okulilongesa ovipuka ovio!
20. Oñgeni tupondola okukuatesako ovo tate ya vana vekahi movilinga viomuvo auho?
20 Mokueenda kuomuvo, vana vaundapa kokule kotyilongo otyikuavo, vapondola okutokola okukakuatesako ovohe vakulupa. Inkha ovohe Onombangi, tyotyili vahanda ovana vavo vatualeko okuundapa movilinga viomuvo auho. (3 João 4) Vokuundapa movilinga viomuvo auho mavalingi atyiho vevila opo vakuateseko ovohe, nokukevetalelapo ovikando ovinyingi inkha tyitavela. Mahi vana vakala popepi navo, tupu vapondola okukuatesako vana vekahi movilinga viomuvo auho. Vapondola okuliava opo vakuateseko ovo tate yavana vekahi movilinga viomuvo auho. Tuahalimbueiko okuti vana vekahi movilinga viomuvo auho, vaundapa unene opo vakuateseko ovilinga viokuivisa, ovilinga viakolela vali unene hono. (Mateus 28:19, 20) Okuti upondola okuhinangela vana vekahi movilinga viomuvo auho mokukuatesako ovohe?
21. Oñgeni vana vekahi movilinga viomuvo auho vakala tyina vakuavo vevekuatesako nokuvepameka?
21 Ovanthu ovanyingi vaundapa unene mokonda vahanda okukala ovahona. Mahi vana vaholovona okuundapa movilinga viomuvo auho, vaundapa unene mokonda vahanda okulinga atyiho vevila movilinga via Jeova, nokukuatesako vakuavo. Moluotyo, vapandula unene tyina vakuavo vevekuatesako. Omphange umwe ukahi movilinga viomuvo auho, iya wailuka opo akaundape kotyilongo otyikuavo, wati: “Okutambula omukanda vakuenyi vekuhonekela opo vekupandule, tyilekesa okuti vekahi nokukusoka iya vahambukwa mokonda yetyi ukahi nokulinga.”
22. Oñgeni utala ovilinga viomuvo auho?
22 Vana vekahi movilinga viomuvo auho, vaholovona ovilinga vimwe vieta ehambu liotyotyili. Ovio ovilinga oviwa tuna okulinga hono. Vokuundapa movilinga viomuvo auho vapondola okulilongesa ovituwa viesukisa pahetyino, nomouye omupe. Apa katutu, ovaumbili aveho va Jeova mavakalinga ovilinga vieta ehambu liotyotyili ononthiki ambuho. Tutualeiko okuhinangela ovilinga vana vaundapa movilinga viomuvo auho vekahi nokulinga nekolelo, nononkhono ambuho valinga mokonda yohole yavo.—1 Tessalonicenses 1:3.