“Tualeiko Okusoka Kovipuka Vio Keulu”
“Tualeiko okusoka kovipuka vio keulu, muhasokei kovipuka via pano pohi.”—COLOSSENSES 3:2.
1, 2. (a) Omokonda yatyi ewaneno mo Kolosu liakalela novitateka? (b) Elondolo patyi liakuatesileko ovakuatate mo Kolosu okutualako noupanga na Huku?
OVAKRISTAU mewaneno lio Kolosu, ankho vena otyitateka otyinene! Ovakuatate vamwe ankho vapopia okuti ovanthu aveho vena okutavela Ovitumino Viapelwe Moisesi. Ovakuavo ankho vapopia okuti okulinga ovitalukiso tyapenga. Paulu wevelondolele konthele yotyo, etyi ati: “Lungukei: opo pahakale nawike umutyindapo ngononkhuatwa mbae, nomalongeso omatutu, noviso viovanthu, ovipuka viomouye vihatundile ku Kristu.”—Colossenses 2:8.
2 Inkha Ovakristau ovo ovalembulwa valandulile omalongeso ovanthu, ñgeno valekesa okuti vekahi nokuanya elao liokukala ovana va Huku. (Colossenses 2:20-23) Opo Paulu evekuateseko okutualako noupanga wavo omuwa na Huku, wevepopilile okuti: “Tualeiko okusoka kovipuka vio keulu, muhasokei kovipuka via pano pohi.” (Colossenses 3:2) Ovakristau ovo, ankho vesukisa okuhinangela ekevelelo vena liokukakala apeho keulu.—Colossenses 1:4, 5.
3. (a) Ekevelo patyi Ovakristau ovalembulwa vena? (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?
3 Tupu Ovakristau ovalembulwa hono, vatualako okusoka Kouhamba wa Huku, no kekevelelo vena liokukakala “onomphinga kumwe na Kristu” keulu. (Romanos 8:14-17) Iya vana vena ekevelelo liokukala pano pohi? Oñgeni vapondola okulandula onondaka mba Paulu? Oñgeni vapondola okutualako okusoka “kovipuka vio keulu”? (João 10:16) Abraiau na Moisesi, vatuaileko okusoka kovipuka vio keulu alo umwe momivo viepuiya. Oñgeni tupondola okuvehetekela?
OKUSOKA KOVIPUKA VIO KEULU TYIHANGUNUNA TYI
4. Oñgeni Ovakristau vokuna ekevelelo liokukakala pano pohi vapondola okutualako okusoka kovipuka vio keulu?
4 Vana vena ekevelelo liokukakala pano pohi, vena okutualako okusoka kovipuka vio keulu. Valinga ngotyo putyina vapaka Jeova, Nouhamba wae tete momuenyo wavo. (Lucas 10:25-27) Otyo, otyo Kristu alingile, iya uhanda nonthue tutyilinge. (1 Pedro 2:21) Ovakristau votete, ankho veli pokati kovanthu vehole omalumono, vena omalusoke ahaviukile, iya valongesa omatutu. Nonthue hono otyo tuete mouye uno wa Satanasi. (Tanga 2 Coríntios 10:5.) Tuesukisa okuhetekela Jesus, nokulityilika ovipuka aviho vipondola okunyona oupanga wetu na Jeova.
Okuti nonthue tusoka ngetyi tyisoka ouye konthele yonombongo, novipuka ovikuavo tuna?
5. Oityi tuesukisa okulipula konthele yoñgeni tutala onombongo, novipuka ovikuavo tuna?
5 Okuti nonthue tusoka ngetyi tyisoka ouye konthele yonombongo, novipuka ovikuavo tuna? Etyi tusoka, netyi tulinga, otyo matyilekesa oityi tyilityili tuhole. Jesus wetyipopia nawa etyi ati: “Oku kuna olumono luove, oko makukala omutima wove.” (Mateus 6:21) Tuesukisa okulipula oityi tyakolela vali unene kuonthue. Okuti tusukalala unene nonombongo, nokusoka okuvasa ovilinga vikahi nawa opo tufetwe vali unene? Okuti tuovola okukala vali nomuenyo omuwa? Ine tuovola okulitepulula ovipuka vimwe tuna, nokusoka vala koupanga wetu na Jeova? (Mateus 6:22) Jesus wapopia okuti inkha tuovola okulipakela “omalumono pano pohi,” tupondola okunyona oupanga wetu na Jeova.—Mateus 6:19, 20, 24.
Matutyivili vala okulwisa eyembelo lietu liokulinga onkhali, inkha tutualako okusoka kovipuka vio keulu
6. Oñgeni matutyivili okulwisa eyembelo lietu liokulinga onkhali?
6 Mokonda tuvakuankhali, tyapepuka okulinga ovipuka ovivi. (Tanga Romanos 7:21-25.) Inkha katuyumbu onthumbi mononkhono mba Huku, tupondola okuhakala nonthilo novitumino via Huku, atulipake “movipito, no mokunwa,” no moundalelapo, ine “omovituwa vikundisa.” (Romanos 13:12, 13) Apeho tukahi nokulwa neyembelo lietu liokulinga onkhali. Matutyivili vala okulwisa eyembelo lietu liokulinga onkhali, inkha tutualako okusoka kovipuka vio keulu. Otyo tyesukisa ononkhono, otyo Paulu apopila okuti: “Ndyiveta olutu luange nokuluhongolela ngomupika.” (1 Coríntios 9:27) Tupu nonthue tuesukisa okuveta olutu luetu. Pahe, matulilongesa onongeleka mbovalume vevali vekolelo valingile atyiho vevila opo vahambukiswe Huku.—Hebreus 11:6.
ABRAIAU “WAKALELE NEKOLELO MU JEOVA”
7, 8. (a) Ovitateka patyi Abraiau na Sara vakalele navio? (b) Oityi Abraiau ankho asoka apeho?
7 Etyi Jeova apopila Abraiau opo ailukile kotyilongo tyo Kanaa nombunga yae, Abraiau wetavelele nehambu. Mokonda Abraiau wetavelele, iya ankho una ekolelo, Jeova walingile nae omphango. Jeova wemupopilile okuti: “Mandyikulingi elongo enene, nokukuavela ononkhano onongwa.” (Gênesis 12:2) Palambele omanima omanyingi otyo Abraiau na Sara vahakala novana. Okuti Abraiau wasokele okuti Jeova walimbuako etyi alaele? Pomuvo opo, Abraiau ankho una ovitateka ovinyingi. Ankho wasapo eumbo liae ewa mepundaumbo lio Ur, iya aende ono kilometu mbulamba po 1.600 opo ehike motyilongo tyo Kanaa. Abraiau nombunga yae, ankho vakala momakaka, vakalele nondyala, iya pamwe ankho kuna ovimphulu. (Gênesis 12:5, 10; 13:18; 14:10-16) Mahi, Abraiau nombunga yae, kavasokele okukondoka kovipuka oviwa ankho vasa ko Ur.—Tanga Hebreus 11:8-12, 15.
8 Abraiau “wakalele nekolelo mu Jeova,” kasokele “kovipuka via pano pohi.” (Gênesis 15:6) Ankho apeho usoka kuetyi Huku emulaele. Jeova wetyimuene okuti Abraiau una ekolelo, iya emupopila okuti: “‘Mbambavo tala peulu, ovalula ononthungululu, otale inkha utyivila okumbuvalula.’ Iya emupopila vali okuti: ‘Ongotyo ombuto yove maikakala.’” (Gênesis 15:5) Etyi Abraiau etyiiva, aimbuka okuti Jeova kemulimbuilwe. Apeho tyina ankho atala ononthungululu, ankho uhinangela etyi Jeova emulaele okuti makakala novana ovanyingi. Etyi omuvo wehikapo, Abraiau akala nomona, ngetyi Jeova emulaele.—Gênesis 21:1, 2.
9. Oñgeni tupondola okuhetekela Abraiau?
9 Nga Abraiau, nonthue tukahi nokukevelela okufuisuapo kuomilao via Jeova. (2 Pedro 3:13) Inkha katutualako okusoka kovipuka vio keulu, tupondola okusoka okuti Jeova ukahi nokuseta okufuisapo omilao ovio, iya tupondola okuyekapo ombili ankho tuna movilinga via Jeova. Hamwe kohale walingile ononkhono mbokuundapa unene movilinga via Jeova, onyingila movilinga vioukokoli-ndyila ine omovilinga ovikuavo viomuvo auho. Mahi pahe oityi ukahi nokulinga? Okuti ukahi nga Abraiau walingile atyiho evila movilinga via Jeova, nokusoka koviwa ankho makapewa komutwe? (Hebreus 11:10) Abraiau “wakalele nekolelo mu Jeova,” iya akala epanga lia Huku.—Romanos 4:3.
MOISESI WAMUENE “UNA UHAMONEKA KOMAIHO”
10. Moisesi wekulilile mombunga patyi?
10 Moisesi nae watuaileko okusoka kovipuka vio keulu. Ankho wekulila mombunga yohamba yo Egitu, pomuvo opo, o Egitu ankho otyilongo tyankhimana vali mouye auho. Ombimbiliya ipopia okuti Moisesi ankho “walongesua ounongo auho wova Egitu.” Moluotyo, Moisesi ankho “omunene konondaka no kovilinga.” (Atos 7:22) Mokonda Moisesi ankho walongesua unene, ankho upondola okunkhimana unene mo Egitu. Mahi, Moisesi ankho una otyipuka otyikuavo alongesilwe tyakolela vali unene.
11, 12. Ondongeso patyi ankho yakolela vali ku Moisesi? Oñgeni tutyii?
11 Puetyi Moisesi omona, me yae, Joquebede, wemulongesile konthele ya Huku yova Hebreu. Enoñgonoko olio konthele ya Jeova, ku Moisesi ankho liakolela vali tyipona ovipuka ovikuavo. Wayekelepo nehambu omalumono, nepondolo lio mo Egitu, opo etyivile okulinga ehando lia Huku. (Tanga Hebreus 11:24-27.) Etyi Moisesi alongesilwe pouna, nekolelo ankho ena mu Jeova, viemukuatesileko okusoka vala kovipuka vio keulu.
Moisesi wayekelepo nehambu omalumono, nepondolo lio mo Egitu, opo etyivile okulinga ehando lia Huku
12 Namphila Moisesi alongesilwe unene mo Egitu, kaovolele akukala nepondolo, nomunkhima, ine okukala omuhona. Ombimbiliya ipopia okuti Moisesi “ketavelele okuihanwa okuti omona womona wa Farao. Aholovona okutekulwa onya kumwe novanthu va Huku, tyipona okukala nehambu lionkhali lihasete okupwa.” Enoñgonoko ankho Moisesi ena konthele ya Jeova liemukuatesileko okuhongolela ovanthu va Jeova.
13, 14. (a) Puetyi Moisesi eheneyovole ovanthu va Jeova, oityi ankho esukisa okulilongesa? (b) Oityi nonthue tuesukisa okulilongesa?
13 Moisesi ankho uhole Jeova, novanthu va Huku, ankho ovapika mo Egitu pomuvo opo. Etyi atuula omanima 40, asoko okuti wafuapo pala okuyovola ovanthu va Huku. (Atos 7:23-25) Mahi, Jeova ankho utyii okuti Moisesi nkhele kafuilepo opo ayovole ovanthu vae. Ankho nkhele wesukisa okulilongesa okukala nomutima weliola, noumphua-lundo, nokankhenda, nokulikondola omutima. (Provérbios 15:33) Moisesi ankho wesukisa okulongeswa opo etyivile okutetulula ovitateka ovinene ankho makavasa komutwe. Omanima 40 Moisesi akalele omunthita, emukuatesileko okukala novituwa ovio.
14 Okuti otyo tyakuatesileko Moisesi? Enga, Ombimbiliya ipopia okuti Moisesi wali “ondalawa unene tyipona ovanthu aveho kombanda yohi.” (Números 12:3) Mokonda ankho welilongesa okukala nomutima weliola, wetyivilile okutetulula ovitateka viovanthu noumphua-lundo. (Êxodo 18:26) Nonthue tuesukisa okukala novituwa mavitukuatesako okuhupa “kononkhumbi ononene,” nokunyingila mouye omupe wa Huku. (Revelação 7:14) Okuti tulivila novanthu aveho, alo umwe vana tusoka okuti kavasete okunumana? Onondaka mba apostolu Petulu mbupondola okutukuatesako, wati: “Humbei ovanthu aveho, kalei nohole novakuatate mouye auho.”—1 Pedro 2:17.
TUTUALEIKO OKUSOKA KOVIPUKA VIO KEULU
15, 16. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okutualako okusoka kovipuka viaviuka? (b) Omokonda yatyi Ovakristau vesukisila okukala novituwa oviwa?
15 Tukahi “momuvo wepuiya.” (2 Timóteo 3:1) Moluotyo, opo tutualeko okufuena ku Huku, tuesukisa okutualako okusoka kovipuka viaviuka. (1 Tessalonicenses 5:6-9) Matutale ononkhalelo ononthatu tupondola okutyilinga.
16 Ovituwa vietu: Petulu walekesa okuti okukala novituwa oviwa tyakolela unene etyi ati: “Kalei novituwa oviwa pokati kovanthu vouye.” Ayawisako okuti vana vehei Jeova, vapondola okutala ovituwa vietu “avankhimaneka Huku.” (1 Pedro 2:12) Tuna okulinga atyiho tuvila opo tunkhimaneke Jeova novituwa vietu, tyilinge tukahi meumbo, ine okovilinga, ine okosikola, ine opovitalukiso, ine omovilinga viokuivisa. Tyotyili, atuho tuvakuankhali, iya tupengesa. (Romanos 3:23) Mahi tuhasoyei. Nombatelo ya Jeova, tupondola “okulwa ovilwa oviwa viekolelo.”—1 Timóteo 6:12.
Inkha tusoka ngetyi Kristu asoka, nonthue matukala nomutima weliola, nombili movilinga viokuivisa
17. Oñgeni tupondola okuhetekela onkhalelo ya Jesus yokusoka? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)
17 Onkhalelo yetu yokusoka: Opo tutualeko novituwa oviwa, tuesukisa okusoka monkhalelo yaviuka. Apostolu Paulu wati: “Kalei nomutima nga una Jesus Kristu ankho ali nao.” (Filipenses 2:5) Omonkhalelo patyi Jesus ankho asoka? Ankho weliola omutima, moluotyo, ankho uhanda okulinga atyiho evila movilinga via Jeova. Jesus ankho apeho usoka vala okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. (Marcos 1:38; 13:10) Ku Jesus, Ondaka ya Huku ankho oyo ehongolelo liakolela vali. (João 7:16; 8:28) Mokonda ankho ulilongesa nawa Ovihonekwa Vikola, tyemukuatesileko okuvipopia, nokuviyakulila, nokuvihangununa. Inkha tusoka ngetyi Kristu asoka, nonthue matukala nomutima weliola, nombili movilinga viokuivisa, no mokulilongesa Ombimbiliya.
Otyipuka ankho tyakolela vali ku Jesus, okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba (Tala popalagrafu 17)
18. Omonkhalelo patyi yakolela tupondola okukuatesako ovilinga via Jeova?
18 Okukuatesako ovilinga via Huku: Huku uhanda “ovanthu aveho keulu, no kombanda yohi,” vetavele ku Jesus. (Filipenses 2:9-11) Namphila Jesus ena ovilinga viakolela, utavela ku Tate yae nomutima weliola. Nonthue otyo tuna okulinga. (1 Coríntios 15:28) Tuundapela kumwe na Jeova putyina “tulongesa ovanthu movilongo aviho opo vakale ovalongwa.” (Mateus 28:19) Tupu “tulinga ovipuka oviwa pala ovanthu aveho” putyina tukuatesako ovomunthele yetu, novakuatate vetu.—Gálatas 6:10.
19. Oityi tuna okutokola okulinga?
19 Tupandula unene mokonda Jeova utupopila opo tutualeko okusoka kovipuka vio keulu! Tuesukisa “okuhateka nekoleleyo,” nokutualako okusoka vala kovipuka vio keulu. (Hebreus 12:1) Tutokolei okuundapa ‘nomuenyo wetu auho ngatyina tuundapela Jeova,’ mokonda tutyii okuti Tate yetu wo keulu meketuyamba unene.—Colossenses 3:23, 24.