Vakulu Vewaneno, Oñgeni Mutala Otyilinga Tyokulongesa Vakuenyi?

1, 2. Oityi ovatalelipo vomauaneno vamona momawaneno omanyingi?

OMUTALELIPO womawaneno umanuhula eliongiyo novakulu vewaneno. Evetale, evepandula mokonda yovilinga vekahi nokulinga iya vamwe puvo omakula a tate yae. Mahi, nongotyo ulekesa okuti wesuka navo. Evepulu okuti: “Vakuatate, okuti mukahi nokulongesa vakuenyi opo vakale vali novilinga mewaneno?” Ovakuatate vahinangela okuti etyi eiliale okuvetalelapo, wevepopilile opo valongese vakuavo. Omukulu umwe weuaneno apopi okuti, “Tutyilinga vala katutu.” Vakuavo navo avetyitavela.

² Inkha umukulu weuaneno, hamwe nove mokumbulula ngotyo epulo olio. Ovatalelipo vomawaneno vetyii okuti ovakulu ovanyingi vomawaneno vesukisa okuovola omuvo opo valongese ovakuendye novakuatate ovakuavo vakuateseko ewaneno. Mahi, okulinga ngotyo katyapepukile. Omokonda yatyi?

3. (a) Oñgeni Ombimbiliya ilekesa okuti tyakolela okulongesa vakuetu, iya omokonda yatyi atuho tuesukisila okusuka nondongeso oyo? (Tala onondaka pokatoi.) (b) Omokonda yatyi katyapepukile kovakulu vamwe vewaneno okulongesa vakuavo?

³ Mokonda umukulu wewaneno, utyii okuti tyakolela okuovola omuvo wokulongesa ovakuatate.a (Tala onondaka pokatoi.) Tupu utyii okuti tyesukisa ovakuatate ovanyingi opo vapameke omawaneno, nokukuatesako omape maonganekwa komutwe. (Tanga Isaías 60:22.) Ombimbiliya ipopia okuti wesukisa “okulongesa vakuenyi.” (Tanga 2 Timóteo 2:2.) Mahi, hamwe tyipondola okupuiya okuovola omuvo wokutyilinga. Una okukuatesako ombunga yove nokuundapa. Tupu una okukuatesako ewaneno, nokulinga ovipuka ovikuavo viesukisa okulingwa liwa mewaneno. Namphila ovilinga ovinyingi, tutalei omokonda yatyi tyakolela okuovola omuvo wokulongesa vakuetu.

LONGESA NONDYANGA

4. Omokonda yatyi ovakulu vewaneno vesukisa okulongesa ovakuatate tyahasete?

⁴ Omokonda yatyi tyipondola okupuiya okuvasa omuvo wokulongesa ovakuatate mewaneno? Vamwe vapondola okusoka okuti: ‘Ovilinga ovikuavo vio mewaneno viakolela vali iya viesukisa okulingwa nondyanga. Inkha hilongesa vakuetu, nongotyo ewaneno malitualako okukula.’ Okuti otyo otyili? Ovilinga vimwe meuaneno vipondola okusukisa okulinga liwa-liwa. Mahi, inkha useta okulongesa ovakuatate, upondola okupaka ewaneno motyiponga.

5, 6. Oityi tupondola okulilongesila komutahi, iya oityi alinga opo etuku-tuku liahateke liwa? Oñgeni tupondola okutyieleka nokulongesa mewaneno?

⁵ Soka kongeleka ei. Opo etuku-tuku liahateke liwa, omutahi utyii okuti apeho wesukisa okupilulula omulela. Mahi, utyii okuti tyalumbanesa vali okupakamo ongasolina, mokonda inkha ipuamo kamaliende. Tupu upondola okusoka okuti mokonda una ovilinga ovinyingi ha upilulula vala nawa omulela. Etuku-tuku maliende ononthiki mbumwe. Mahi ha malikala novitateka. Inkha omutahi kapilulula omulela tyina tyesukisa, mapakala vala katutu etukutuku aliteke. Iya ha mapesela omuvo omunyingi nonombongo opo elipangiye. Oityi tulilongesilako?

⁶ Ovakulu vewaneno vena okutetulula liwa-liwa ovitateka. Inkha kavetyilingi, ewaneno malimono ononkhumbi. Ngomutahi una okupaka apeho ongasolina metuku-tuku, ovakulu vewaneno vena “okupunga nawa ovipuka viakolela vali.” (Filipenses 1:10) Mahi ovakulu vamwe vewaneno valinga vala ovilinga ovikuavo avahalongesa vakuavo. Otyo tyelifwa ngokuhapake omulela metuku-tuku. Inkha ovakulu vewaneno vaseta okulongesa vakuavo, mokuenda kuomuvo ewaneno kamalikala novakuatate vakuatesako ewaneno.

7. Oñgeni tutala ovakulu vewaneno vaovola omuvo wokulongesa vakuavo?

⁷ Ngotyo, wahasoke okuti okulongesa mewaneno katyesukisile. Ovakulu vewaneno vesuka nouwa wewaneno, vaovola omuvo wokulongesa vakuavo vakale ovanongo, iya vapandwa novakuatate nonomphange. (Tanga 1 Pedro 4:10.) Oñgeni ewaneno malipoloko ouwa?

OKUUNDAPESA NAWA OMUVO

8. (a) Omahunga patyi ovakulu vewaneno vena opo valongese vakuavo? (b) Ovakulu vewaneno vaundapa kuna kuesukisa vali ovaivisi otyilinga patyi tyalumbaanesa vena? (Tala okakasa “Otyilinga Tyalumbaanesa.”)

⁸ Namphila ovakulu vewaneno vena ounongo, vena okupola pokati nokunoñgonoka okuti mokonda vekahi nokukulupa apa katutu kamavetyivili vali okulinga ovipuka ngetyi ankho valinga. (Miquéias 6:8) Tupu, ovakulu vewaneno vesukisa okunoñgonoka okuti “omuvo novitateka viuhuluka vala” vapondola okuhulukilwa novitateka atyivepuiya okufuisapo ovilinga viavo. (Eclesiastes 9:11, 12; Tiago 4:13, 14) Ngotyo mokonda vehole ovanthu va Jeova, ovakulu vewaneno valinga ononkhono mbokulongesa ovakuendye ounongo vakala nao mokuenda kuomanima.—Tanga Salmo 71:17, 18.

9. Oityi matyiya komutwe tyilekesa okuti tyakolela okulongesa?

⁹ Ovakulu vewaneno valongesa vakuavo tupu vapandwa mokonda yononkhono valinga mbokupameka ewaneno. Okulongesa ovakuatate tyiavela omphitilo opo ovakuatate ovanyingi vafuepo pala okukuateseko ewaneno litualeko tyelikuata okapandi nokupamena mu Huku. Otyo tyesukisa pehepano mononthiki mbonthyulilo, tupu matyisukisa mokueenda kuononkhumbi ononene. (Ezequiel 38:10-12; Miquéias 5:5, 6) Moluotyo, vakulu vewaneno ononthyolwe, ovolei apeho omuwo wokulongesa vakuenyi okuhimbikila hono.

10. Opo ovakulu vewaneno vakale nomuvo wokulongesa vakuavo, oityi vesukisa okulinga?

¹⁰ Tutyii okuti muna ovilinga ovinyingi mewaneno. Mahi nongotyo komuvo uundapela ewaneno hupisapo opo ulongese vakuenyi. (Eclesiastes 3:1) Okulinga ngotyo, moundapesa nawa omuvo wove iya tupu matyikuatesako ewaneno komutwe wandyila.

OVOLA OMUVO UKAHI NAWA

11. (a) Omokonda yatyi tuna okusuka novipuka ovakulu vewaneno vovilongo vielikalaila valinga? (b) Ngetyi tyipopia Provérbios 15:22, omokonda yatyi otyiwa tulilongese etyi tyapopia ovakulu vakuetu vewaneno?

¹¹ Omanima ano, ovakulu vamwe vewaneno valongesa ovakuatate okuvasa ovilinga mewaneno, vapulwa oñgeni vetyilinga.b (Tala pokatoi.) Ovakulu ovo aveho vewaneno vapopia ovipuka vielifwa namphila vena onkhalelo yomuenyo yelikalela. Otyo tyilekesa tyi? Okulongesa ngetyi Ombimbiliya ipopia tyikuatesako ovalongwa “ponomphangu ambuho no momawaneno aeho.” (1 Coríntios 4:17) Ngotyo, monthele ei nei mailandulako, matulilongesa ovipuka ovakulu ovo vewaneno valinga. (Provérbios 15:22) Vokulongesa mavaihanwa okuti ovalongesi, vokulongeswa mavaihanwa okuti ovalongwa.

12. Oityi ovalongesi vena okulinga iya omokonda yatyi?

¹² Tete, ovalongesi vesukisa okuovola omuvo waviuka. Omokonda yatyi? Ngetyi omulimi esukisa okuviukisa nawa epia tyina nkhele ehenekune, omulongesi wesukisa okupongiya omutima womulongwa tyina ehenemulongese ovipuka ovipe. Ngotyo oñgeni omulongesi ena okuovola omuvo ukahi nawa pala okulongesa? Omulongesi upondola okuhetekela ongeleka yomulongesi omunongo wokohale, omuuli Samuele.

13-15. (a) Oityi Jeova apopila Samuele alinge? (b) Oityi Samuele alinga opo apongiye Saulu mokonda yotyilinga tyae otyipe? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (c) Omokonda yatyi ehipululo Liombimbiliya lipopia konthele ya Samuele liakolela hono kovakulu vewaneno?

¹³ Onthiki imwe, momanima alamba po 3.000 konyima, Jeova wapopilile omuuli Samuele okuti: “Muhuka ngopo, mandyikutumu komulume wokotyilongo tya Benjamim. Ove una okumulembula akale onkhalamutwe yovanthu vange ova Isilayeli.” (1 Samuel 9:15, 16) Samuele aimbuka okuti kamakala vali onkhalamutwe yelongo lio Isilayeli, Jeova uhanda alembule onkhalamutwe omphe. Ngotyo, opo apongiye omunthu mapewa otyilinga otyipe, Samuele asoko etyi malingi no ñgeni metyilingi.

¹⁴ Monthiki onkhuavo, Samuele elivasi na Saulu, iya Jeova apopila omuuli okuti: “Omulume oyou.” Monkhalelo yaviuka, Samuele alingi umwe ngetyi apangele okulinga. Samuele aovola onkhalelo ikahi nawa, konyima ngatyo atomphola na Saulu. Samuele akongo Saulu novapika vae opo veye okulia iya eveavela ovipundi vikahi vali nawa, nokulia kukahi nawa. Samuele ati: “Lia, mokonda kuapakelwa ove monthiki ino.” Etyi vamana okulia, Samuele akongo Saulu opo aye keumbo liae. Monkhalelo oyo, ovalume ovo vevali avakala netompho limwe ewa. Etyi ehika meumbo lia Samuele, avaende keulo liondyuo, iya Samuele “atualako okutomphola na Saulu keulu liondyuo” alo vehimbika okupoila. Monthiki onkhuavo, Samuele alembula Saulu, emuhipi ombesu, emulongesa vali ovipuka ovikuavo. Konyima, Saulu, aende iya pahe ankho utyii etyi makalinga.—1 Samuel 9:17-27; 10:1.

¹⁵ Samuele walembula Saulu opo akale onkhalamutwe yelongo. Tyotyili, otyo tyelikalela nokulongesa ovakuatate opo vakale ovakulu vewaneno ine ovakuatesiko vovakulu vewaneno. No ngotyo, ovakulu vewaneno vapondola okulilongesilako ovipuka ovinyingi viakolela monkhalelo Samuele apongiya omutima wa Saulu. Pahe matulilongesa ovipuka vivali.

KALEI OVALONGESI VAPWA ELUNDO NOMAPANGA OMAWA

16. (a) Oñgeni Samuele akalele etyi ova Isilayeli vaita ohamba? (b) Oityi Samuele alinga etyi Jeova emuita opo alembule Saulu?

¹⁶ Pwa-elundo, wehelikondole. Etyi Samuele eiva otyikando tyotete ova Isilayeli vahanda ohamba yomunthu, anumana iya elitehela okuti kavemuhande. (1 Samuel 8:4-8) Movikando vitatu Jeova emupopila opo etavele mokonda ankho Samuele kahandele okuvepa ohamba. (1 Samuel 8:7, 9, 22) Namphila ankho Samuele elitehela ngotyo, kanumanene nomunthu memupingi motyilinga tyounkhalamutwe. Etyi Jeova emupopila opo alembule Saulu, Samuele etyilingi liwa. Samuele wetavelele hamokonda vala ankho otyilinga tyae mahi omokonda ankho uhole Jeova.

17. Oñgeni ovakulu vewaneno hono vahetekela Samuele, iya ehambu patyi otyo tyiveavela?

¹⁷ Hono kuna ovakulu ovanyingi vewaneno ovanongo vahetekela Samuele, nokulongesa vakuavo noluembia. (1 Pedro 5:2) Ovakulu ovo vewaneno vena oluembia valongesa vakuavo tyehena owoma wokulitepulila ovilinga vimwe vio mewaneno novalongwa vavo. Tupu, ovakulu ovo vewaneno vatala okuti ovakuatate vakolela mokonda “vaundapela kumwe” opo vakuateseko ewaneno. (2 Coríntios 1:24; Hebreus 13:16) Iya ovakulu vewaneno vena ombili, vena ehambu tyina vatala ovalongwa vavo valinga atyiho vevila opo vakuateseko ovanthu va Jeova.—Atos 20:35.

18, 19. Oñgeni omukulu weuaneno apondola okupongiya omutima womulongwa pokumulongesa, iya omokonda yatyi otyo tyakolela?

¹⁸ Kala epanga, wahakale vala omulongesi. Etyi Samuele amona Saulu, liwa-liwa emulembula nomulela emutila pombalanganga opo akale ohamba. Ohamba omphe ailembulwa mahi tupu ankho ipondola okuhetyivili okufuisapo otyilinga tyokuhongolela ovantnhu va Huku. Ngotyo, Samuele aovola omuvo opo apongiye omutima wa Saulu opo etyivile okufuisapo otyilinga tyae otyipe. Etyi ehenemulembule avakalia aveho, avatomphola omuvo omunyingi, avakala omanga konyima pahe emupe ovilinga. Samuele ankho ukevelela omuvo ukahi nawa opo alembule ohamba omphe.

¹⁹ Tupu tyaviuka okulinga ngotyo hono. Tyina nkhele omukulu wewaneno ehenelongese omukuatate, ulinga ononkhono opo akale epanga liomulongwa. Ongotyo omukulu weuaneno ena okulinga, opo omulongwa elitehele nawa namphila onkhalelo yomuenyo novipuka vilingwa movilongo vielikalaila. Ngotyo, katyesukisile opi ukala, inkha upola komuvo wove opo ulongese, omulongwa metyimono okuti ove wesuka nae. (Tanga Romanos 12:10.) Tyotyili, ovalongwa mavekupandula unene mokonda yoluembia nokankhenda wakala navo.

20, 21. (a) Kuove, omunthu utyivila okulongesa ulinga ñgeni? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²⁰ Otyo otyili okuti omulongesi omunongo utyihole okulongesa vakuavo. Mahi, omulongesi omunongo tupu una okukala noluembia novanthu alongesa. (Tyieleka na João 5:20.) Omokonda yatyi tyakolela? Omokonda inkha omulongwa ulitehela okuti tyili-tyili wesuka nae, mahambukwa okulongesua nove. Ngotyo, ovakulu vewaneno, kavalingi vala ononkhono mbokulongesa, mahi tupu vakala omapanga omawa.—Provérbios 17:17; João 15:15.

²¹ Tyina amapongiya omutima womulongwa, omukulu weuaneno upondola okuhimbika okumulongesa. Ononkhalelo patyi ovakulu vewaneno vaundapesa? Matulilongesa tyo monthele mailandulako.