OSAPI YO KONDYE
Okuti Onthyulilo Ili Popepi?
Okuti Huku mayeke ovanthu vatualeko nokutumina vakuavo, iya ovanthu avahakala nekevelelo? Au, ngetyi tuetyimona, meya okumanako oluhepo, nononkhumbi. Omutungi wovanthu, nohi, uhanda ove unoñgonoke okuti omuvo maeta onthyulilo ukahi unene popepi. Oñgeni ahololola enoñgonoko olio liakolela?
Tala ongeleka ei: Tyina uhanda okuenda oku uhei, tete una okupula komunthu ine okutala momapa, no mo Internete. Pahe, tyina uvasa omanyingilikilo elikuata naa walaua ine ekahi pomapa, ukala nonthumbi yokuti ukahi nokuhika oku wenda nako. Tupu, Huku wetuavela Ondaka yae, ipopia ovituwa viovanthu mouye auho kononthiki mbahulilila-ko. Putyina tumona ovituwa ovio, tukala nonthumbi yokuti tukahi momuvo wonthyulilo.
Ombimbiliya ipopia okuti ouye mauhiki momuvo umwe wakolela, maukavitukila monthyulilo. Momuvo oo, mamumoneka ovipuka nononkhalelo, ovanthu vehenemone. Tala ovipuka vimwe viapopiwa Mondaka ya Huku.
1. OMAPILULUKO OMANENE OUYE AUHO Eulo likahi mu Mateus okapitulu 24, lipopia ovipuka ovinyingi viakutikinyua menyingilikilo lionthyulilo. Enyingilikilo olio, malilekesa okuti “onthyulilo youye” ili popepi. (Oversikulu 3, no 14) Povipuka ovio, pena ovilwa, nondyala, novinimawe mavimoneka movilongo ovinyingi, novanthu ovanyingi vatomba ovitumino, no vokuhena oluembia, nononkhalamutwe mbo nongeleya mbuyapula ovanthu. (Oversikulu 6-26) Tyotyili, ovipuka ovio vikahi-ale nokumoneka mouye mokueenda kuomanima omanyingi. Mahi, putyina onthyulilo ihika popepi, ovipuka ovio aviho mavimonekela kumwe momuvo wovitateka. Tupu makukuame omanyingilikilo omakuavo etatu.
2. OVITUWA VIOVANTHU Ombimbiliya yati, “ononthiki mbahulilila-ko”—omuvo mautuala—konthyulilo. Momuvo oo, ovanthu mavakala novituwa ovivi unene. Ipopia okuti: “Ovanthu mavakakala vokulihole ovo muene, vokuhole onombongo, vokulipanda, vomalityindailo, vehena onthilo na Huku, vehetavela kovo he novo ina, vahapandula, ononkhembi. Vehena oluembia, vehetavela okulipakailamo, vokutendeleya, vehevili okulikondola omutima, ovakalavi, nokuhehole otyiwa. Ovapakuli, vonkhango, vokulipakako, vehole vali omalia-alia tyipona Huku.” (2 Timóteo 3:1-4) Tyotyili, ovanthu okuhakala nonthilo na vakuavo, ha tyipe-ko, mahi “mononthiki mbahulilila-ko,” otyituwa otyo ankho matyivilipo vali. Moluotyo, tyatamo okuihana omuvo oo, okuti “omuvo wepuiya.” Okuti ove uhole okumona ovanthu vena otyituwa otyo otyivi?
3. OKUHANYA OHI Ombimbiliya ipopia okuti Huku “mahanyeko vana vekahi nokuhanya ohi.” (Revelação 11:18) Oñgeni ovanthu vekahi nokuhanya ohi? Tupu omuvo wa Noe, ankho o ngotyo ukahi. Ombimbiliya yati: “Ohi aiho komaiho a Huku yotyotyili ankho yanyonwa, iya ankho yeyula oungangala. Iya, Huku amono okuti ohi aiho yanyonwa.” Moluotyo, Huku apopi konthele yovanthu ovo onondingavivi, okuti: “Mandyivehanye-ko.” (Gênesis 6:11-13) Okuti uhole okumona ovipuka ovinyingi vilekesa okuti ohi ikahi nokuyula ovivi? Tupu, ovanthu vehika momuvo umwe wakolela mehipululo: Vena epondolo liokuhanya ohi mokuipaa-ko ovanthu aveho kombanda yohi. Tupu vena omauta omanene. Ohi tupu ikahi nokuhanyua monkhalelo onkhuavo vali. Omphepo tufima—novinyama, nomiti, nelunga—vikahi nokunyonwa novanthu.
Nkhele lipula: ‘Okuti kohale ovanthu ankho vena epondolo liokulihanya-ko akuhesala na wike?’ Mahi, pehepano ovanthu vekahi nokulinga ononkhono mbokukala nepondolo olio, mokulinga omauta omanene, nokunyona omphepo youye. Mokonda ounongo wovanthu ukahi nokuliyawisa liwa, ngoti ukahi nokulamba epondolo liavo liokuimbuka ine liokutyilika ovitateka vituka kounongo oo. Mahi, etyi matyikamonekela ohi komutwe, katyitei kuetyi ovanthu vatokola okulinga ine okutyilika. Tyina atyiho tyina omuenyo nkhele tyihenenyimwe-ko kombanda yohi ino, Huku meya okuhanyako vana vekahi nokuhanya ohi. O ngotyo, Huku alaa!
4. OVILINGA VIOKUIVISA OUYE AUHO Enyingilikilo ekuavo lionthyulilo liaulwa, ovilinga ovinene ankho mavilingwa mouye auho. Ombimbiliya yati: “Onondaka ombu onongwa Mbouhamba wa Huku, mambukaiviswa kombanda yohi aiho, pala oumbangi movilongo aviho, iya konyima onthyulilo aiya.” (Mateus 24:14) Ovilinga ovio viokuivisa, ankho mavilikalela unene, novilinga viokulongesa, vilingwa nonongeleya mokueenda kuomanima omanyingi. Mononthiki mbahulilila-ko, ankho kuna onondaka mbuna okuiviswa vali unene, “onondaka ombu onongwa Mbouhamba wa Huku.” Okuti ove wii ongeleya imwe iivisa unene onondaka ombo? Iya, namphila vamwe ngoti vaivisa onondaka ombo, okuti vaivisa vala potyilongo tyavo ine vekahi nokuyandyanesa onondaka ombo onongwa “kombanda yohi aiho, pala oumbangi movilongo aviho”?
Ouhamba wa Huku ukahi nokuiviswa mouye auho momalaka omanyingi
O site www.jw.org yalingwa haunene pala okuyandyanesa “onondaka ombu onongwa Mbouhamba wa Huku.” Mo site oyo, muna omikanda vikahi momalaka alamba po 700. Okuti ove wii onkhalelo onkhuavo yokuivisa unene onondaka ombo onongwa Mbouhamba mouye auho? Kohale puetyi o Internete ihenelingwe, Onombangi mba Jeova ankho veiwale mokonda yononkhono valinga, mbokuyandyanesa onondaka onongwa konthele Youhamba wa Huku. Tunde mo 1939, efo lio kondye lio Mutala Womulavi liya no nondaka ombu: “Wivisa Ouhamba wa Jeova.” Omukanda umwe upopia konthele yonongeleya, wapopia okuti ovilinga viokuivisa vio Nombangi mba Jeova, “ovilinga vielikalela unene, iya viayandyana unene.” Ovilinga ovio, haunene o viokuivisa onondaka onongwa, mbokuti apa katutu Ouhamba wa Huku “maueta onthyulilo.”
OMUVO UMWE WAKOLELA UNENE MEHIPULULO LIOUYE
Okuti weete okuti omanyingilikilo oo ekuana Ombimbiliya, ekahi nokumoneka mouye hono? Mokueenda kuomanima omanyingi, omukanda ou ukahi nokukuatesako vana veutanga, okunoñgonoka ovipuka vikahi nokumoneka mouye, opo vetyimone okuti onthyulilo ili popepi. Mahi, ovanthu vamwe kavetyitavela. Vapopia okuti omanyingilikilo oo, asokwa novanthu iya apondola okupilululwa. Tupu vapopia okuti, ngoti ovivi mouye vikahi vala nokuvilapo, mokonda onomakina mbokupopia novanthu mouye auho mbukahi nokuliyawisa. Mahi, ovipuka vilekesa okuti tukahi konthyulilo yomuvo wakolela unene mehipululo liovanthu, vikahi nokuliyawisa.
Ovanongo vamwe vasoka okuti tuhungi komapiluluko omanene ohi ino. Mongeleka, mo 2014, omukanda umwe utiwa Science and Security Board of the Bulletin of the Atomic Scientists, walondolele eongano liokuamena ovanthu lio ONU, konthele yovitateka ovinene vipaka ovanthu aveho motyiponga. Omukanda oo, wapopia okuti: “Okutala nawa ovitateka ovio, tyitukalesa nolusoke luokuti, ounongo wouye utualako okueeta ovitateka ovinene.” Ovanthu ovanyingi vekahi nokutavela okuti tukahi momuvo umwe wakolela unene mehipululo liouye. Vokualinga omukanda ou, novanthu ovanyingi vokuutanga, vetyii okuti tyili-tyili tukahi mononthiki mbahulilila-ko, nokuti, onthyulilo ili popepi. Mahi upondola okuhambukilwa etyi matyikeya komutwe o hakala nowoma. Omokonda yatyi? Omokonda ove upondola okuhupa konthyulilo!