Okuti Omutima Wove Ukuhongolela Nawa?

1, 2. Olie wetuavela omutima, iya omokonda yatyi tuna okupandula?

JEOVA HUKU walinga ovanthu nounongo wokuholovona ovipuka. Opo tulinge omatokolo aviuka, Jeova wetuavela omuhongoli. Omuhongoli oo wihanua okuti omutima, otyipuka tyili mokati ketu tyituhindila okulinga otyiwa ine otyivi. Tyina tuundapesa omutima wetu monkhalelo yaviuka, tyipondola okutukuatesako okulinga otyiwa nokulityilika okulinga otyivi. Omutima wetu otyilekeso tyokuti Jeova utuhole iya utuhandela otyiwa.

² Ovanthu vamwe hono valinga etyi tyaviuka iya veyele etyi tyapenga namphila vehei ovitumino Viombimbiliya. (Tanga Romanos 2:14, 15.) Omokonda yatyi? Omokonda yomutima wavo. Omutima utyilika ovanthu ovanyingi okulinga ovivi. Soka oñgeni ouye ñgeno wakala omukalavi inkha petupu ou una omutima! Ñgeno tuiva ovipuka ovinyingi ovivi vipona puevi tuiva. Tupandula unene Jeova wavela ovanthu omutima!

3. Oñgeni omutima wetu upondola okutukuatesako mewaneno?

³ Ovanthu ovanyingi kavasoko kokulongesa omutima wavo. Mahi, ovanthu va Jeova vahanda omutima wavo uundape nawa mokonda tyikuatesako okueta ombembwa newaneko mewaneno. Onthwe tuhanda omutima wetu utukuateseko okuhinangela ovitumino Viombimbiliya vipopia konthele yotyiwa notyivi. Mahi, opo tulongese nokuundapesa omutima wetu, tuesukisa okulinga vali unene tyipona vala okulilongesa ovitumino Viombimbiliya. Tuesukisa okukala nohole novitumino via Huku, nokukala nonthumbi yokuti oviwa pala onthwe. Paulu wahoneka okuti: “Ehunga liotyitumino etyi, ohole itunda komutima wasukuka nomuwa, nekolelo lihena omatutu.” (1 Timóteo 1:5) Tyina tulongesa omutima wetu nokuulandula, ohole yetu nekolelo mu Jeova maviliyawisa. Tyina tuundapesa omutima wetu tulekesa okuti oupanga wetu na Jeova wakolela iya tuhanda okumuhambukiswa. Omutima wetu tupu ulekesa nawa oñgeni tuatuwa.

4. Oñgeni tulongesa omutima wetu?

⁴ Mahi oñgeni tupondola okulongesa omutima wetu? Tuesukisa okulilongesa Ombimbiliya ononthiki ambuho nokusokolola kuetyi tutanga, iya Jeova metukuatesako okuundapesa etyi tuelilongesa. Otyo tyilekesa okuti tuesukisa okulinga vali tyipona vala okulilongesa ovipuka novitumino. Tyina tulilongesa Ombimbiliya, ehando lietu okunoñgonoka nawa Jeova. Onthue tunoñgonoka ovituwa via Jeova novipuka ehole nevi eyele. Tyina tulilongesa unene konthele ya Jeova, tupu omutima wetu liwa-liwa mawiimbuka oñgeni atala otyiwa notyivi. Mokonda tulongesa omutima wetu, tuhimbika okusoka nga Jeova.

5. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁵ Mahi, tupondola okulipula okuti: Oñgeni omutima walongesua nawa utukuatesako tyina tuesukisa okulinga omatokolo? Oñgeni tupondola okukala nonthilo nomutima wo Vakristau vakuetu? Iya oñgeni omutima wetu upondola okutulunda okulinga otyiwa? Matulilongesa ononkhalelo ononthatu tuesukisa okukala nomutima walongesua nawa: (1) pokuovola ekongoko, (2) povitalukiso, (3) movilinga vietu viokuivisa.

POLA POKATI

6. Omatokolo patyi konthele yekongoko lietu tuna okulinga apeho?

⁶ Ombimbiliya itupopila tulityilike ovipuka vituetela ovitateka, nokupola pokati, pokulia no pokunwa. (Provérbios 23:20; 2 Coríntios 7:1) Tyina tutavela onondonga Mbombiliya, tyitukuatesako okuyakulila ekongoko lietu. Mahi onthue nkhele tuvela nokukulupa. Omatokolo patyi matulingi? Movilongo vimwe, tyakaka okuhakulwa novihemba viomohika novio mo nosipitali. Ovikando ovinyingi ofiliyale itambula omikanda viovakuatate nonomphange vapula ononkhalelo mbumwe mbokuhakulwa. Ovanyingi vapula okuti, “Tyapenga omuumbili wa Jeova okutavela ovihemba evi ine ovikuavo?”

7. Oñgeni matulingi omatokolo konthele yohonde?

⁷ Ofiliyale ine ovakulu vewaneno havoko vatokola ovihemba Ovakristau vena okuhakulwa navio, namphila vapondola okupulwa. (Gálatas 6:5) Mahi, ovakulu vewaneno vapondola okukala nonthumbi yokuti etyi Jeova apopia tyikuatesako Ovakristau okulinga omatokolo no nondunge. Mongeleka, Huku ututuma tutualeko okulityilika ohonde. (Atos 15:29) Otyitumino otyo tyayandyuluka tyikuatesako Ovakristau okunoñgonoka okuti kavapondola okutavela ovihemba vina ohonde ine ovipuka vikuana viohonde. Otyo tyipondola okukuatesako Omukristau okusoka nawa tyina atokola inkha metavela ine maanye okuhakulwa nononthele ononkhuana mbutunda mohonde.a (Tala pokatoi.) Omalondolo patyi omakuavo Ombimbiliya apondola okutukuatesako okulinga omatokolo no nondunge konthele yokuhakulwa?

8. Oñgeni Filipenses 1:10 itukuatesako okulinga omatokolo no nondunge konthele yokuhakulwa?

⁸ Provérbios 14:15 yati: “Omunthu uhena onondunge utavela kese ndaka ipopiwa, mahi una walunguka unoñgonoka nawa apa maliate.” Hono, ovanthu vamwe kavei ovihemba vihakula omauvela amwe. Ngotyo tuesukisa okulunguka konthele yovihemba tuholovona okuhakulwa navio mahi tuhei nawa. Paulu wahoneka okuti: “Yekei ovanthu aveho vanoñgonoke okuti muapola pokati.” (Filipenses 4:5) Okupola pokati matyitukuatesako okutala kefendelo lia Jeova tyipona okutala vali kekongoko. Inkha ekongoko likala otyipuka tyakolela vali momuenyo wetu, tuesukisa okulikondola omutima. (Filipenses 2:4) Onthue tutyii okuti mouye uno katupondola okukala apeho nekongoko likahi nawa. Mahi, tutyii okuti otyipuka tyakolela vali momuenyo wetu okuumbila Jeova.—Tanga Filipenses 1:10.

9. Oñgeni Romanos 14:13, 19 ikalesa omatokolo etu konthele yekongoko, iya oñgeni tupondola okupaka ewaneko lietu motyiponga?

⁹ Omukristau wapola pokati kakuluminya vakuavo okulinga etyi asoka okuti otyo tyikahi nawa. Motyilongo tyimwe, ovalinepi vamwe vaavela ondundo vakuavo okulanda ovikulia vimwe nokulityilika ovikuavo. Vakuluminya ovakuatate vamwe okulinga ngotyo, vakuavo avaanye okutyilinga. Ovakuatate no nomphange avanumana unene etyi valinga atyiho vapopilwa mahi atyihevekuatesako. Ovalinepi ovo muene ñgeno ankho vaholovona ovihemba vena okuhakulwa navio novikulia vena okulityilika. Mahi, okupaka ewaneko liewaneno motyiponga mokonda yekongoko, okuti ngotyo okupola pokati? Ko Roma yokohale, Ovakristau vamwe ankho vasoka monkhalelo yelikalela konthele yokulia novipito. Elondolo patyi Paulu eveavelele? Wati: “Omunthu umwe utala onthiki ngatyina ikahi vali nawa konkhuavo; omukuavo utala ononthiki ngatyina mbukahi vala otyipuka tyike; kese umwe uyumba onthumbi momalusoke ae.” Tulityilikei okupundukisa vakuetu.—Tanga Romanos 14:5, 13, 15, 19, 20.

10. Omokonda yatyi tuesukisila okukala nonthilo nomatokolo avakuetu? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹⁰ Pamwe katunoñgonoka omokonda yatyi umwe mewaneno alingila omatokolo amwe. Oityi tuna okulinga? Katupondola okumukoyesa ine okumukuluminya okupilulula olusoke lwae. Hamwe wesukisa okulongesa vali nawa omutima wae, ine hamwe kaumulondola. (1 Coríntios 8:11, 12) Ine hamwe omutima wetu oo wahalongesilwe nawa. Tyina tuovola okuhakulwa ine otyipuka otyikuavo vali kese wike wesukisa okulinga etokolo lia muene nokutavela etyi matyieta.

OVITALUKISO VIHAMBUKISWA

11, 12. Oñgeni Ombimbiliya itukuatesako okuholovona ovitalukiso vietu?

¹¹ Jeova wetutunga opo tuhambukilwe ovitalukiso nokupolako ouwa. Salomau wahoneka okuti kuna “omuwo wokuliyava nomuwo wokuhombauka.” (Eclesiastes 3:4) Mahi, haviho ovitalukiso vietuetela ouwa nokutupameka. Tupu tuesukisa okulityilika okumanena omuvo omunyingi movitalukiso. Oñgeni omutima wetu upondola okutukuatesako okuhambukilwa nokupola ouwa kovitalukiso Jeova apanda?

¹² Ombimbiliya itulondola konthele “yovilinga violutu.” Ovilinga ovio violutu muakutikinya “oumbalehi, nouheha, nokuhelityilika kovivi, nokufenda ovilolo, noumbanda, noundyale, nomaluei, nounkhuelume, nonyengo, nomalutañgu, nomaliyapauko, okuyapuka metavelo, nonkhi, nounkholwa, novipito viahaviukile, novipuka vielifwa novio.” Paulu ahoneka okuti “vana valinga ovipuka ovio, kamavakapiñgana Ouhamba wa Huku.” (Gálatas 5:19-21) Ngotyo tupondola okulipula okuti: ‘Omutima wange unkhuatesako okulityilika ovitalukiso viokulwa, nokulilolela, nokuamena otyilongo? Omutima wange unkhuatesako okulityilika okutala ovipuka vihongiliya okulinga otyihola, noundalelapo, nokunwa unene, noumbanda?’

13. Oñgeni elondolo likahi mu 1 Timóteo 4:8 no mu Provérbios 13:20 litukuatesako konthele yovitalukiso?

¹³ Onondonga mbo Mbimbiliya mbutukuatesako okulongesa omutima wetu konthele yovitalukiso. Mongeleka, Ombimbiliya ipopia okuti “okulonga olutu tyakolela vala pala ovipuka vihehi.” (1 Timóteo 4:8) Ovanthu ovanyingi vapopia okuti okulongesa olutu tyikahi nawa iya otyiwa pala ekongoko. Mahi, inkha tuhanda okutyilinga navakuetu, okuti tyakolela okuholovona ovalie matulingi navo? Provérbios 13:20 itupopila okuti: “Una weenda novanandunge, nae makala nonondunge, mahi una ulinga oupanga novityova nae makala otyova.” Tyimoneka nawa okuti tyakolela okuundapesa omutima wetu walongesua Nombimbiliya tyina tuholovona ovitalukiso.

14. Oñgeni ombunga imwe yalandula onondonga mbuvasiwa mu Romanos 14:2-4?

¹⁴ Cristiano na Daniela vena ovana vevali ovakainthu. Cristiano wati: “Mefendelo lietu Liombunga, tuapopia konthele yovitalukiso. Onthue tutyii okuti ovitalukiso vimwe viponeswa ovikuavo kaviponeswa. Oñgeni matuimbuka otyitalukiso otyiwa? Umwe povana vetu wapopia okuti kosikola tyina vaombapo, ovakuendye vamwe Onombangi valinga ovipuka ovana vetu vasoka okuti kaviaviukile. Iya navo ankho vakuluminyua okulinga ngavo. Onthue tuevekuatesako okutala okuti kese munthu una omutima wae, iya onthue tuna okulinga etyi tuaholovona atuhahetekela vakuetu.”—Tanga Romanos 14:2-4.

15. Oñgeni Mateus 6:33 itukuatesako tyina tulinga ovitalukiso?

¹⁵ Omuvo ulifwepi umanena movitalukiso? Okuti upaka tete momuenyo wove omaliongiyo, novilinga, nokulilongesa Ombimbiliya, ine upaka tete momuenyo ovitalukiso? Oityi tyakolela vali kuove? Jesus wati: “Tualeiko okuovola tete ouhamba wa Huku nouviuki wae, iya ovipuka ovikuavo aviho mamuviyawiswa.” (Mateus 6:33) Tyina utokola oñgeni moundapesa omuvo wove, okuti omutima wove ukuhinangelesa elondolo lia Jesus?

TUAVELWA ONDUNDO YOKUIVISA

16. Oñgeni omutima wetu utulunda okuivisa?

¹⁶ Omutima walongesua kautulondola vala tyina tulinga ovipuka ovivi, mahi tupu utulunda okulinga ovipuka oviwa. Ovipuka ovio oviwa okuivisa umbo na umbo, nokuivisa tyina tuhekai movilinga viokuivisa. Otyo Paulu alingile. Wahoneka okuti: “Netyipewa mokonda yousike. Tyotyili, tatiei inkha hivisa onondaka onongwa!” (1 Coríntios 9:16) Mokonda tuhetekela Paulu, matukala nomutima wasuka, tyina tunoñgonoka okuti tukahi nokulinga etyi tyaviuka. Iya tyina tuivisa onondaka onongwa ku vakuetu, tukala nomutima wasukuka. Paulu wati: “Mokonda yokuivisa otyili, tukuatesako ovanthu aveho komaiho a Huku.”—2 Coríntios 4:2.

17. Oñgeni omphange umwe alandula omutima wae walongesua Nombimbiliya?

¹⁷ Etyi Jacqueline ena omanima 16, ankho ulilongesa o biologia kosikola. Mahi, ankho valongeswa okuti ovipuka vieya vala avike. “Omutima wange ankho kaundyeke okutyipopia navakuetu kosikola. Ame ankho hipondola okukuatesako elongeso olio. Andyiende pomulongesi andyimuhangununina oñgeni ndyitala elongeso olio. Omulongesi etavela ndyipopie osapi onkhuavo konthele yovipuka viatungwa.” Jacqueline ahambukwa okunoñgonoka okuti wetavelua tupu walandula ehongolelo liomutima wae walongesua Nombimbiliya. Okuti omutima wove ukulunda okulinga etyi tyaviuka?

18. Omokonda yatyi onthue tuhanda okukala nomutima omuwa, uyumbwa onthumbi?

¹⁸ Ehando lietu okutyinda omuenyo welikuata novitumino via Jeova. Iya omutima upondola okutukuatesako okufuisapo ehando lietu. Tyina tulilongesa apeho nokusokolola Mondaka ya Huku, nokuendela muetyi tuelilongesa, matulongesa omutima wetu. Omutima wetu otyiawa otyiwa tyihongolela omuenyo Wovakristau!