Umbila Jeova Tyihatalukwa
“Maliya . . . watuaileko okutehelela etyi [Jesus] apopia. Marta . . . ankho watalukua novipuka ovinyingi.” —LUCAS 10:39, 40.
OVIIMBO: 94, 134
1, 2. Omokonda yatyi Jesus ankho ehole Marta, mahi oviponyo patyi Marta alingile vilekesa okuti ankho omukuankhali?
TYINA usoka ku Marta omphange ya Lasalu, usoka komunthu patyi? Ombimbiliya ilekesa okuti Marta wali epanga ewa lia Jesus, iya ankho umuhole unene. Tyotyili, ankho haeko vala Jesus ehole nokuna nae onthilo. Mongeleka, Maliya ondenge ya Marta, tupu nae ankho epanga enene lia Jesus. Iya Jesus ankho uhole me yae, Maliya. (João 11:5; 19:25-27) Ngotyo, omokonda yatyi Jesus apopilile okuti uhole Marta?
2 Jesus ankho uhole Marta mokonda una otyali nokuundapa. Jesus ankho kemuhole vala mokonda yovipuka ovio, mahi omokonda ankho una ekolelo liapama. Marta ankho utavela ovipuka aviho Jesus alongesa, iya ankho una onthumbi yokuti Jesus o Mesia walaelue. (João 11:21-27) Nongotyo Marta ankho omukuankhali. Ngetyi onthue atuho tulinga oviponyo, Marta nae ankho ulinga oviponyo. Mongeleka, onthiki imwe etyi Jesus ekevetalelapo, Marta anumana nondenge yae Maliya iya apopila Jesus opo aviyule Maliya. Marta ati: “Tatekulu, ondenge yange wanthyapo novilinga andyike. Mupopila eye okunkhuatesako.” (Tanga Lucas 10:38-42.) Omokonda yatyi Marta apopila ngotyo, iya oityi tupondola okulilongesila konondaka Jesus emupopila?
MARTA ANKHO WATALUKWA
3, 4. Oityi Maliya alingile Jesus apandele, iya oityi Marta elilongesilako? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
3 Jesus wapandulile Maliya na Marta mokonda vemukongele meumbo liavo iya ankho uhanda okuvelongesa ovipuka viakolela. Liwa-liwa Maliya apumphama ponthele ya Jesus “ehimbika okutehelela etyi ekahi nokupopia.” Maliya ankho uhanda okulilongesa ovipuka oviwa Komulongesi Omuene. Marta nae ankho upondola okuholovona okutehelela Jesus. Jesus ñgeno wemupandula ankho wayekele ovilinga viae eya okumutehelela.
4 Mahi Marta watalukilue. Marta ankho ukahi nokulinga okulia kukahi nawa pala Jesus novipuka ovikuavo oviwa. Etyi atala okuti Maliya kekahi nokumukuatesako, Marta anumana iya etyipopila Jesus. Jesus ankho utyi okuti Marta ukahi nokulinga ovipuka ovinyingi, nokankheda emupopila okuti: “Marta, Marta, wasukalala novipuka ovinyingi.” Jesus emupopila opo alinge vala okulia kuehehi. Jesus apandula Maliya wemutehelela. Iya ati: “Maliya waholovona otyipuka otyiwa iya kemetyipolua.” Maliya hamwe tyipondola walimbuilueko etyi ankho alile, mahi nalumwe alimbuilueko etyi alongeswa na Jesus. Etyi palamba omanima 60, apostolu João ahoneka okuti: “Jesus ankho uhole Marta nondenge yae na Lasalu.” (João 11:5) Onondaka ombo mbulekesa okuti Marta wetavelele etyi alondolwa na Jesus iya aumbila Jeova nekolelo mokueenda kuomuenyo wae auho.
5. Omokonda yatyi hono katyapepukile okutualako okusuka novipuka viakolela vali, iya omapulo patyi matukumbulula?
5 Tuimbuka okuti hono kuna vali ovipuka ovinyingi vipondola okututalula movilinga tulingila Jeova tyipona kohale. O A Sentinela 15 de Setembro de 1958, yalondolele ovakuatate no nomphange opo ovipuka viouye viehevetalule movilinga via Jeova. Alo umwe pomuvo opo, ovanthu ankho kese nthiki vanoñgonoka otyipuka otyipe. Omikanda, no laliu, nono sinema, no televisau, ankho viakaka. O A Sentinela yapopile okuti tyina onthyulilo youye ou ikahi nokuhikapo, “ovipuka vitutalula maviliyawisa.” Hono, kuna vali ovipuka ovinyingi vipondola okututalula tyipona kohale. Oityi tupondola okulinga opo tukale nga Maliya iya atutualako okusuka nefendelo lia Jeova?
WAHAUNDAPESE UNENE OUYE
6. Oñgeni ovanthu va Jeova vaundapesa ounongo wouye?
6 Ovanthu va Jeova vaundapesa ounongo wouye opo vaivise onondaka onongwa. Mongeleka, etyi ovilwa viotete viouye auho viehenehimbike nomo kueenda kuo vilwa ovio, valekesile o “Fotodrama da Criação.” Mokonda ankho vaundapesa omalutalatu aunda nawa nono vidiu ononthyupi noviimbo, avaivisa kovanthu ovanyingi movilongo ovinyingi. Onthyulilo yo “Fotodrama” ilekesa omuvo wombembwa tyina Jesus Kristu makatumina pano pohi. Konyima, ovanthu va Jeova vaundapesa o laliu opo vaivise Ouhamba kovanthu ovanyingi ouye auho. Hono, tuundapesa ono komputadole no Internet opo tuivise ovanthu ponomphangu ambuho, namphila veli kovilongo viokokule.
7. (a) Omokonda yatyi otyitateka okuundapesa unene ouye? (b) Omokonda yatyi tuna okulunguka? (Tala pokatoi.)
7 Ombimbiliya itulondola opo tuhaundapese unene ouye. Otyo tyakutikinya okumanena unene omuvo movipuka viouye. (Tanga 1 Coríntios 7:29-31.) Ovipuka vimwe kaviapengele, mahi vipondola okumana omuvo wetu. Mongeleka, tupondola okuhambukilwa ovitalukiso, nokutanga omikanda, nokutala otelevisau, nokukatala onomphangu onongwa, no novenda, nokulanda ovipuka ovipe. Vamwe vetyihole tyokutomphola nokulituma ono mensagem mo Internet, ine okuovola etyi tyipita kovilongo ovikuavo. Mahi vamwe velipaka unene movipuka ovio.a (Tala onondaka pokatoi.) (Eclesiastes 3:1, 6) Inkha tuundapesa omuvo wetu movipuka vihena esilivilo, kamatutyivili okutala kovipuka viakolela vali, efendelo lietu ku Jeova.—Tanga Efésios 5:15-17.
8. Omokonda yatyi tyakolela okuhakala nohole novipuka viomouye?
8 Satanasi ukahi nokulinga atyiho evila opo etuyondye novipuka viouye wae opo etutalule kokuundapela Jeova. Satanasi walingiliale ngotyo potyita tyotete, iya ukahi nokutyilinga vali unene hono. (2 Timóteo 4:10) Ngotyo apeho tuesukisa okulitala nawa oñgeni tutala ovipuka viouye iya atulingi omapiluluko esukisa. Ombimbiliya itupopila opo tuahakale nohole novipuka viomouye. Mahi, tuesukisa okutualako okupameka ohole yetu na Jeova. Inkha tulinga ngotyo matyipepuka okutavela Jeova iya atukala noupanga nae.—1 João 2:15-17.
TUALAKO OKUTALA KUETYI TYAKOLELA VALI
9. Oityi Jesus alongesile ovalongwa vae, iya oñgeni aava ongeleka?
9 Ngetyi Jesus alondolele Marta nokankhenda opo ahatalukwe novipuka ovinyingi, tupu otyo alongesile ovalongwa vae. Wevepamekele opo vatualeko okutala kovilinga via Jeova Nouhamba wae. (Tanga Mateus 6:22, 33.) Jesus wava ongeleka ongwa. Ankho utupu ovipuka ovinyingi, iya ankho utupu eumbo, ine onohika.—Lucas 9:58; 19:33-35.
10. Ongeleka patyi ongwa Jesus etuavela?
10 Jesus kayekele natyike tyimutalule movilinga viokuivisa. Mongeleka, etyi ehimbika okuivisa, ovanthu ovanyingi ko Kafarnau ankho vahanda Jesus akale omuvo omunyingi mepundaumbo liavo. Oityi Jesus alingile? Atualako okutala kotyilinga tyae. Apopi okuti: “Tupu ndyina okukaivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku komapundaumbo omakuavo, mokonda otyo natuminwa.” (Lucas 4:42-44) Jesus waendele ovikambo ovile opo akaivise onondaka onongwa nokulongesa ovanthu ovanyingi. Jesus ankho utupu onkhali, mahi nongotyo ankho uponwa iya ankho wesukisa okupululukwa mokonda ankho weenda unene.—Lucas 8:23; João 4:6.
Jesus wetulongesa okuti inkha tutala vali kovipuka tuna, tupondola okuhaundapa vali unene movilinga via Huku
11. Oityi Jesus alinga etyi omulume umwe emuita opo emukuateseko? Otyipuka patyi tyakolela Jesus alongesile ovalongwa vae?
11 Konyima, tyina Jesus ankho ekahi nokulongesa ovalongwa vae otyipuka tyimwe tyakolela, omulume umwe eya ati: “Mulongesi, popila omukulu wange opo tutepule nae epingo.” Jesus kaovolele okutetulula otyitateka tyomulume oo. Kayekelepo okulongesa ovalongwa vae opo akuateseko omulume oo. Mahi, tyemuavela omphitilo yokulongesa ovalongwa vae okuti vesukisa okutala kovipuka viakolela vali, avahatalukwa kokuundapela Huku.—Lucas 12:13-15.
12, 13. (a) Oityi Jesus alinga tyahuvisile ovanthu vamwe voko Gresia mo Jerusalem? (b) Oityi Jesus alinga etyi Filipe emuita opo velivase novanthu vana?
12 Ononthiki mbahulililako mba Jesus pano pohi ankho mbepuiya unene. (Mateus 26:38; João 12:27) Ankho utyii okuti mamono ononkhumbi iya aipawa. Tupu ankho utyii okuti una okundapa unene tyina nkhele ehenenkhie. Mongeleka, mo Tyalumingu 9 ya Nisã, Jesus wavelamene kotyimbulu anyingila mo Jelusalei. Ovanthu aveya okumuliepesa Ngohamba yavo. (Lucas 19:38) Onthiki onkhuavo, Jesus nomutima wakola ataata mondyuo ya Huku ovanthu ankho valandesilamo nokuvakelamo ovanthu.—Lucas 19:45, 46.
13 Ovanthu vamwe voko Gresia, veile kotyipito tyo Pasikwa ko Jelusalei, avamono etyi Jesus alinga avahuvu. Ngotyo avapulu omulongwa Filipe inkha vapondola okulivasa na Jesus. Mahi ankho Jesus kekahi nokuovola ovanthu opo vemukuateseko nokumuamena konondyale mbae. Ankho utyii oityi tyakolela vali. Watuaileko okutala kokulinga ehando lia Jeova ine okuava omuenyo wae ngotyilikutila. Ngotyo wahinangelesa ovalongwa vae okuti apa katutu mankhi iya aveho vahanda okumulandula vesukisa okukala tyafuapo opo navo vapakule omienyo viavo. Jesus wati: “Una una okankhenda nomuenyo wae, mekeuhanya, mahi una uyele omuenyo wae mouye uno, meuyakulila iya akakala nomuenyo wahapu.” Mahi tupu Jesus walaele okuti “Tate mankhimaneka” ovalanduli va Jesus nokuveavela omuenyo wahapu. Filipe ankho upondola okupameka ovanthu voko Gresia no nondaka ombo.—João 12:20-26.
14. Namphila Jesus ankho apaka tete momuenyo wae ovilinga viokuivisa, oityi vali ankho alinga?
14 Etyi Jesus ekahi pano pohi, ankho otyilinga tyae tyavilapo vali okuivisa onondaka onongwa. Namphila ankho esuka vali novilinga viokuivisa, mahi ankho hatyoko vala alinga. Mongeleka, waile kotyipito tyotyinepo, atyitula omaande opo akale ovinyu ikahi nawa. (João 2:2, 6-10) Tupu ankho ukalia komaumbo omapanga ae iya otyo avasako ovanthu vesuka no nondaka onongwa. (Lucas 5:29; João 12:2) Tyakolela vali, Jesus ankho utaindya omuvo opo elikuambele, nokusokolola, nokupululukwa.—Mateus 14:23; Marcos 1:35; 6:31, 32.
“TUTULEIPO OMULEMO AUHO”
15. Oityi apostolu Paulu apopia Ovakristau vesukisa okulinga, iya oñgeni aava ongeleka ongwa?
15 Apostolu Paulu wapopile okuti Ovakristau vekahi ngovanthu vokuhateka, opo vehike konthyulilo, velipola omulemo tyina vahateka. (Tanga Hebreus 12:1.) Paulu wava ongeleka ongwa. Ankho upondola okukala omuhona nokukala nomunkhima ngo nonkhalamutwe mbonongeleya mbova Judeu, mahi aanye ovipuka ovio atale “kotyipuka tyakolela vali.” Waundapele unene movilinga viokuivisa nokulinga oungendi movilongo ovinyingi, okukutikinyamo o Siria, no Asia Menor, no Macedónia, noko Judeia. Paulu ankho utala vali unene kondyambi yae yomuenyo wahapu keulu. Wapopia okuti: “Ndyilimbwa ovipuka vio konyima, andyilinane opo ndyivase ovipuka vio komutwe. Ndyilinga ononkhono mbokuhika kondyambi.” (Filipenses 1:10; 3:8, 13, 14) Paulu ankho kanepele iya otyo tyemukuatesileko “okuumbila apeho Tatekulu tyihatalukwa.”—1 Coríntios 7:32-35.
Paulu wasilepo ovilinga viae viankhimana opo atale “kovipuka viakolela vali”
16, 17. Tyilinge tuanepa ine katuanepele, oñgeni tupondola okulandula ongeleka ya Paulu? Oñgeni Mark na Claire vetyilinga?
16 Nga Paulu, ovaumbili vamwe va Jeova hono vaholovona okuhanepe opo vaundape vali unene movilinga via Jeova. (Mateus 19:11, 12) Omunthu wahanepele utupu unene ovilinga viokutekula ombunga ngou wanepa. Mahi tyilinge tuanepa ine katuanepele, atuho tupondola “okutulapo omulemo auho” upondola okututalula movilinga via Jeova. Hamwe tuesukisa okuyekapo ovituwa vimwe vipondola okutumana omuvo iya atukala tyafuapo opo tuundape vali unene movilinga via Jeova.
17 Mongeleka, Mark na Claire, vekulila kotyilongo tyitiwa Gales, vahimbika ovilinga vioukokoli-ndyila etyi vamana okulongesiwa kosikola. Etyi vanepa avatualako novilinga vioukokoli-ndyila. Mahi ankho vahanda okuyawisa vali kovilinga viavo. Mark wapopia okuti: “Tuaovola okutyinda omuenyo wapepuka etyi tuasapo ondyuo yetu yono kuartu ononthatu novilinga vietu atunyingila movilinga viokutunga onondyuo mbouhamba kovilongo ovikuavo.” Etyi palamba omanima 20, ovakuatate ovo ankho valingale oungendi movilongo ovinyingi vio África opo vakatunge Onondyuo Mbomaliongiyo. Pamwe ankho vena vala onombongo mbehehi, mahi Jeova apeho uvetekula. Claire wati: “Tyimpha ehambu enene okuundapa ononthiki ambuho movilinga via Jeova. Mokueenda kuomanima omanyingi tualinga omapanga omanyingi iya natyike tyetukamba. Ononkhono tulinga kambuelekua nehambu litundilila kokuumbila Jeova movilinga viomuvo auho.” Ovakuatate ovanyingi vekahi movilinga viomuvo auho navo velitehelela ngotyo.b—Tala onondaka pokatoi.
18. Omapulo patyi tupondola okulilinga?
18 Ulitehela okuti wesukisa okuundapa vali nehambu movilinga via Jeova? Okuti kuna ovipuka vikahi nokukutalula tyina uhanda okulinga etyi tyakolela vali? Inkha ongotyo, oityi upondola okulinga? Hamwe wesukisa okuviukisa vali nawa onkhalelo utanga, nonkhalelo ulilongesa Ombimbiliya. Onthele mailandulako maihangununa oñgeni upondola okutyilinga.
a Tala onthele yati “Omunthu Wehena Onondunge Utavela Onondaka Mbatyo Ambuho.”
b Tala ehipululo liomuenyo wa Hadyn na Melody Sanderson monthele yati “Fizemos O Que Sabíamos Ser Certo.” (A Sentinela 1 de Março de 2006) Ovitanda viavo ko Austrália ankho vikahi nokuenda nawa, mahi avevisipo avanyingila movilinga viomuvo auho. Tanga etyi tyevemonekelele etyi vakala tyehena onombongo movilinga vioumisionaliu ko India.