Nelilongesa Okuhumba Ovakai na Ame Muene

OMUENYO WANGE KOHALE:

Ame natyitilwa mo Mulhouse kokulio kwo França, pohika yovanthu vaundapa, mahi pena ovifuanga. Etyi vala ndyihinangela potyilongo opo puetyi ndyikahi nokukula, ankho onombunga mbuliyayesa, nokulwa. Mombunga yetu, ovakai ankho kavasilivila, ovalume ankho kavevepulu natyike tyakolela. Ankho nalongeswa okuti omphangu yovakai o motyitelekwa, okutelekela ovalume novana.

Nekula nonkhalelo yepuiya unene. Tate wanyima mokonda younkholwa puetyi ankho ndyina omanima 10. Etyi palamba omanima etano, umwe povakulu vange eliipaa. Menima olio, ame namona ombunga itañguna ailipaa iya otyipuka otyo atyinkhalesa omapita. Otyo atyindyihama unene. Vamwe mombunga vandongesa okuundapesa ononkhiki, nomauta, nokulwa tyina tyesukisa. Nomutima wahangayala, andyihimbika okunwa nokulipaka ovilimbo omulutu.

Puetyi natuukisa omanima 16, ankho ndyinwa ono selevesa 10 ine 15 kese nthiki. Etyi pakala vala katutu andyihimbika okupuena omapangwe. Opo ndyilande okunwa nomapangwe, ankho ndyivaka, nokukoya ovivela otyo ndyilandesa. Nomanima 17, ankho napakwa-pakwa-le movikaleya. Mokonda youngangala andyihitiswa ovikando 18.

Okuhimbikila momanima 20, onkhalelo yange aivili-po okukala omapita. Ankho ndyipuena onosikalu 20 mbepangwe litiwa marijuana kese nthiki, ndyinwa ekuavo litiwa o heroína nomapangwe omakuavo vali. Nakondaukila kononkhia ovikando ovinyingi, mokonda yokupuena unene omapangwe. Andyihimbika okulandesa omapangwe. Moluotyo, ankho ndyityinda apeho ononkhiki nomauta. Onthiki imwe andyihande okuloya omulume umwe, mahi oholo yaveta mofivela yosindu yae aikondoka-ko! Puetyi ndyina omanima 24, me nae anyimi, iya onyengo yange ailiyawisa vali. Tyina ovanthu ankho vamona ndyikahi nokuya, vanthila. Mokonda ankho ndyikalela vala okulwa, ovikando ovinyingi ankho ndyikala movikaleya ine o mosipitali okuhakulwa ovipute.

Etyi natuukisa omanima 28, andyinepe. Ngetyi wetyinoñgonoka-le, ankho hitekula nehumbilo omukai wange. Ankho ndyimutukana, nokumuveta. Onthue ankho katulingila kumwe ovipuka, ngetyi tyilinga vokuelinepa. Ankho ndyisoka okuti okumuavela vala ovipuka oviwa ovinyingi ndyivaka, tyatuuka. Konyima, apaende otyipuka tyimwe ankho tuhakevela. Omukai wange ahimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova. Etyi elilongesa otyikando tyo tete, ayeke-po okupuena ine okusipa, aanye okutambula onombongo mbavakwa. Tupu, ankhondolela ovipuka oviwa aviho ankho ndyimupa. Moluotyo, andyinumana unene. Andyimutyilika okulilongesa Ombimbiliya. Pamwe ankho ndyimufilila omuihi wosikalu motyipala. Tupu, ankho ndyimulinga omukuele pokati kovanthu.

Onthiki imwe, andyikolwa iya andyiyakesa ondyuo yetu notupia. Omukai wange etuyovola motupia, nomona wetu womukainthu womanima etano. Etyi nakololokwa, andyilivele unene onombei. Andyihinangela etyi elombe limwe liapopile okuti, onondingavivi mavaende mo ifelunu. Alo umwe ondotolo yange aimphopila okuti: “Tyapwa! Utupu vali etyi tyipondola okukuyovola.”

OÑGENI OMBIMBILIYA YAPILULULA OMUENYO WANGE:

Etyi ondyuo yetu yapia, atukakala no vo tate yomukai wange. Etyi Onombangi mba Jeova veya okutalela-po omukai wange, andyivepulu okuti: “Huku upondola okuevela ononkhali mbange ambuho?” Iya avandekesa 1 Coríntios 6:9-11 mo Mbimbiliya. Otestu oyo, ipopia ovituwa Huku eyele, mahi aiyawisa-ko okuti: “Vamwe puonwe otyo muali ngotyo.” Onondaka ombo, mbampha onthumbi yokuti tyitavela okupiluluka. Tupu avandekesa vali mu 1 João 4:8 okuti Huku unthyole. Nepameko olio, andyiveiti vandongese Ombimbiliya, tuvali mosimano. Iya andyihimbika okuenda komaliongiyo. Ankho ndyilikuambela apeho ku Jeova.

Etyi palamba ohanyi, andyitokola okuyeka-po omapangwe nokunwa. Tupu ankho ndyilitehelela okuti ndyina ovilwa molutu! Namona ononkhumbi mbonondyoi mbotyinkhata, nokuihama omutwe nomahipa, nomaluihamo omakuavo. No ngotyo, ankho ndyilitehelela okuti Jeova wankhuata mokuvoko nokumphameka. Nelitehelela nga apostolu Paulu. Konthele yekuateso Huku emupele, Paulu wahoneka okuti: “Ame ndyina ononkhono movipuka aviho, mokonda ya una umpha epameko.” (Filipenses 4:13) Mokueenda kuomuvo na ame andyityivili okuyeka-po okusipa omakaya.​—2 Coríntios 7:1.

Ombimbiliya yankhuatesa-ko okuvila okuhongolela omuenyo wange, nokuviukisa onkhalelo yombunga yetu. Onkhalelo ankho ndyitekula omukai wange aipiluluka. Andyihimbika okumuhumba, nokupopia nae okuti “mbambavo” ine “napandula.” Tupu, nahimbika okulekesa okuti ame tate yo tyotyili yomona wetu. Etyi nelilongesa Ombimbiliya enima, andyilipakula ku Jeova iya andyimbatisalwa, ngetyi tyalinga omukai wange.

OUWA NAPOLA-KO:

Ame ndyina onthumbi yokuti Ombimbiliya yayovola omuenyo wange. Alo umwe vombunga yange vehe-Nombangi mba Jeova, vetavela okuti ñgeno nankhia-le nomapangwe, ine ñgeno naipawa-le pokulwa.

Onkhalelo yomuenyo wange, yapilululwa unene nomalongeso Ombimbiliya, alekesa otyilinga tyange tyomulume wanepa no kuna ovana. (Efésios 5:25; 6:4) Tuahimbika okulingila kumwe ovipuka nomukai wange novana vetu. Pahe, hisoko vali okuti omukai wange una okukala vala aike motyitelekwa. Ndyina ehambu liokumukuatesako movilinga viae, no viokuivisa omuvo auho. Iya oe una ehambu liokunkhuatesako movilinga viange viomukulu wewaneno.

Oluembia lwa Jeova Huku nokankhenda kae, viehika unene momuenyo wange. Ndyihanda unene okupopia konthele yovituwa viae, ku vana vena onkhalelo yepuiya, mokonda ovanyingi vei omuenyo natyindile. Ame ndyityii okuti Ombimbiliya ina ononkhono mbokukuatesako kese munthu okukala nomuenyo wasukuka nokuna esilivilo. Ombimbiliya yandongesa okukala nohole na vakuetu nokuvehumba, tyilinge ovalume ine ovakai. Tupu, yankhuatesako okulihumba ame muene.