Yakulila Otyili Konthele Yononkhia

1-2. (a) Oñgeni Satanasi ayondya ovanthu? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

“HE younkhembi” Satanasi, wahimbika okukemba ovanthu tunde pomuvo wa Andau na Eva. (Suau 8:44) Amwe pomatutu oo, omalongeso ahaviukile konthele yononkhia, netyi tyimoneka-po tyina omunthu amankhi. Iya komatutu oo, oko kuatuka oviso ovinyingi ovanthu valandula hono. Mokonda yotyo, ovakuatate ovanyingi valinga ononkhono “mbokuluila ekolelo” liavo tyina umwe mombunga ine opotyilongo amankhi. — Sunda 3.

² Inkha ove ukahi nokulolwa opo ulinge oviso ovio, oityi matyikukuatesako okutualako okuyakulila etyi Ombimbiliya ipopia konthele yononkhia? (Efe. 6:11) Oñgeni upondola okuungumanesa nokupameka ovakuatate vekahi nokukuluminyua okulinga oviso ovio? Monthele ei, matulilongesa oñgeni Siovaa etukuatesako. Mahi nkhele matutale oityi Ombimbiliya ipopia konthele yononkhia.

ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA KONTHELE YONONKHIA

3. Omatutu Satanasi apopila Eva aeta-tyi?

³ Huku katungile ovanthu opo vankhie. Mahi opo ovanthu ankho vakaleko apeho, Andau na Eva ankho vena okutavela otyitumino Siovaa eveavela. Wati: “Komuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi, wahalieko, mokonda onthiki uliako, tyotyili monkhi.” (Gên. 2:16, 17) Pahe Satanasi ahimbika okueta ovitateka! Waundapesa onyoka opo apopile Eva okuti: “Tyotyili kamamunkhi.” Eva etavela komatutu oo iya ali kotyinyango. Iya konyima omulume wae nae ali. (Gên. 3:4, 6) Okutuka opo, onkhali nononkhia avihimbika okuliyandyana movanthu aveho. — Loma 5:12.

4-5. Oñgeni Satanasi atualako okuyondya ovanthu?

⁴ Ngetyi Huku apopile, Andau na Eva avankhi. Mahi Satanasi ahayekepo okukemba ovanthu konthele yononkhia. Alo umwe konyima ahimbika okuyawisako omatutu omakuavo. Tyimwe otyetyi apopia okuti olutu luomunthu lunkhia umwe, mahi ohande yae aitualako nomuenyo. Omatutu omakuavo atuka komatutu oo, ekahi nokuyondya ovanthu ovanyingi tunde kohale alo hono. — 1 Tim. 4:1.

⁵ Mahi omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vetavelela komatutu oo? Satanasi wii nawa oñgeni ovanthu velitehelela tyina vankhisa umwe vehole iya uvepopila omatutu oo opo eveyondye. Onthue katuhande okunkhia mokonda tuatungwa nehando liokukalako apeho. (Ecl. 3:11) Ku onthue, ononkhia ondyale onene. — 1 Kol. 15:26.

6-7. (a) Okuti Satanasi wetyivila okuholeka otyili konthele yononkhia? Hangununa. (b) Oñgeni otyili tyo Mbimbiliya tyitukuatesako okuhatili owoma ononkhia?

⁶ Namphila Satanasi akemba ovanthu, no ngotyo otyili konthele yononkhia katyaholamene. Ovanthu ovanyingi vei otyili konthele yononkhia iya vapopila vakuavo etyi Ombimbiliya ilongesa konthele yovanthu vokuankhia, netyi Huku makalinga komutwe wandyila. (Ecl. 9:5, 10; Ovil. 24:15) Etyi Ombimbiliya ipopia tyituungumanesa, tyitukuatesako okuhakala nowoma iya pahe tutupu vali ondima yetyi tyipita na vana vokuankhia. Mongeleka, onthue tutupu owoma wokunkhia, tupu tutupu otyiho tyokuti pena etyi tyikahi nokumonekela vetu vokuankhia. Tutyii okuti vetupu vali omuenyo iya kavapondola okutulinga omapita. Ongatyina velele vala! (Suau 11:11-14) Tupu tutyii okuti vokuankhia kavetyii okuti omuvo ukahi nokulamba. Iya tyina vamatutiliswa, alo umwe vana vokuankhia-le kohale, mavakala vala ngatyina pehena etyi tyaendapo.

⁷ Etyi Ombimbiliya ilongesa konthele yononkhia tyayandyuluka nawa. Tyelikalela unene nomatutu a Satanasi angwangwanesa vala ovanthu. Tyihe okuyondya vala ovanthu, tupu omatutu oo atendeleya Omutungi wetu. Opo tunoñgonoke nawa ovitateka Satanasi ekahi nokueta, matulilongesa omapulo aa etatu: Oñgeni omatutu a Satanasi atendeleya Siovaa? Oñgeni omatutu oo atuala ovanthu kokusoka okuti otyilikutila tyeyovo tyitupu esilivilo? Oñgeni ayawisa koluihamo luovanthu?

OMATUTU A SATANASI AETA OVITATEKA OVINYINGI

8. Ngetyi tyipopia Jeremias 19:5, oñgeni omatutu a Satanasi konthele yononkhia atendeleya Siovaa?

⁸ Omatutu a Satanasi konthele yononkhia atendeleya Siovaa. Satanasi ulongesa okuti tyina omunthu amankhi umoneswa ononkhumbi mo ifelunu. Omatutu oo atendeleya Huku! Ñgeni ngotyo? Omatutu oo atuala ovanthu kokusoka okuti Siovaa, Huku wohole, omukalavi nga Satanasi. (1 Suau 4:8) Oñgeni otyipuka otyo tyikukalesa? Iya tyakolela vali, oñgeni otyo tyikalesa Siovaa? Hinangela okuti Siovaa uyele unene oukalavi. — Tanga Jeremias 19:5.

9. Onondaka tuvasa mu Suau 3:16; 15:13 mbulekesa okuti Siovaa waava omona wae ngotyilikutila tyeyovo; mahi pahe oityi ovanthu vasoka konthele yotyilikutila tyeyovo mokonda yomatutu a Satanasi?

⁹ Omatutu a Satanasi konthele yononkhia atuala ovanthu kokusoka okuti otyilikutila tyeyovo tyitupu esilivilo. (Mat. 20:28) Tupu Satanasi ukemba okuti omunthu una ohande ihankhi. Inkha otyo otyili, opo ovanthu vena-le omuenyo uhapu. Iya inkha ovanthu vena-le omuenyo uhapu, opo naina Sesusi ankho kesukisile okuava omuenyo wae ngotyilikutila tyeyovo. Hinangela okuti otyilikutila tyeyovo, otyiawa tyakolela vali ovanthu vapewa na Huku. (Tanga Suau 3:16; 15:13.) Pahe soka oñgeni Siovaa na Sesusi velitehelela konthele yomalongeso oo atuala ovanthu kokusoka okuti otyiawa otyo tyitupu esilivilo!

10. Oñgeni omatutu a Satanasi konthele yononkhia ayawisa koluihamo luovanthu?

¹⁰ Omatutu a Satanasi ayawisa koluihamo luovanthu. Ovohe vamwe vankhisa omona, pamwe vapopilwa okuti o Huku wemuihana opo akakale oandyu keulu. Pahe soka: Okuti omatutu oo a Satanasi atepulula koluihamo luavo ine ayawisako? Mokonda yokutavela ko ifelunu, ovanthu vamwe vehole okulinga onya vakuavo, ngetyi okuyoka vana vehetavela omalongeso onongeleya. Omukanda umwe wapopia okuti ovanthu vokuayokele vakuavo ankho vasoka okuti vekahi nokulekesa komunthu walinga onkhali “oñgeni o ifelunu ikahi” opo omunthu oo elivele tyina ehenenkhie ahaende vali mo ifelunu. Movilongo ovinyingi, ovanthu vafenda ovakuakulu vavo vokuankhia, nokuvehambukiswa opo veveyambe. Ovakuavo valinga atyiho opo vahambukiswe onohande mbo vakuaukulu vavo opo mbuhevelinge omapita. Omatutu oo a Satanasi kaungumanesa ovanthu, mahi ayawisa vala kowoma notyiho vena.

OÑGENI MOYAKULILA OTYILI TYO MBIMBILIYA?

11. Oityi ombunga yetu nomapanga apondola okulinga opo vetuhongiliye okuliwaneka navo moviso viavo?

¹¹ Ohole tuna na Huku, Nondaka yae itulunda okulinga etyi ahanda alo umwe tyina ombunga yetu nomapanga vetukuluminya okulinga oviso ovio. Pamwe vapondola okutulinga ovipuka vimwe opo tukunde, ngetyi okutupopia okuti tutupu ohole nonthilo nomunthu wokuankhia. Tupu vapondola okutupopila okuti ohande yomunthu wankhia ipondola okulinga omapita ombunga aiho mokonda yetu. Oñgeni tupondola okuyakulila otyili tyo Mbimbiliya? Tala oñgeni upondola okuendela monondonga mbo Mbimbiliya.

12. Omatutu patyi konthele yononkhia amoneka okuti kaelikuatele netyi Ombimbiliya ilongesa?

¹² Tokola ‘okuyekapo’ omatavelo noviso vihelikuatele no Mbimbiliya. (2 Kol. 6:17) Kotyilongo tyimwe tyitiwa Caribe, ovanthu vasoka okuti tyina omunthu amankhi, “ohande” yae itualako okukala pokati kovanthu opo imonese ononkhumbi vana ankho vemulinga onya. Omukanda umwe wapopia okuti, ko Caribe ovanthu vetavela okuti “ohande” yomunthu wankhia ipondola “okuetela ovitateka otyilongo atyiho.” Movilongo vimwe mo Afrika, vaholeka ovilivandyelo vikahi mondyuo yomunthu wankhia iya avipilukihila omalutalatu ae motyimato. Omokonda yatyi? Vapopia okuti omokonda vokuankhia kavapondola okumona otyipala tyavo! Onthue vaumbili va Siovaa katutavela omatutu oo iya katulipake movipuka viyandyanesa omatutu a Satanasi! — 1 Kol. 10:21, 22.

13. Ngetyi tyipopia Tiaku 1:5, oityi wesukisa okulinga inkha kwii nawa etyi molingi konthele yotyiso tyimwe?

¹³ Inkha kutyii etyi molingi konthele yotyiso tyimwe, likuambela ku Siovaa okuita opo ekuavele ounongo. (Tanga Tiaku 1:5.) Konyima, linga omaovololo momikanda vietu. Inkha tyesukisa, ita ekuateso kovakulu vewaneno. Ovakulu vewaneno kamavekupopila etyi una okulinga, mahi mavekukuatesako okuvasa onondonga mbo Mbimbiliya ngombu tukahi nokulilongesa monthele ei. Inkha ulinga ngotyo, molongesa ‘ounongo wove wokusoka’ iya ounongo oo maukuatesako ‘okuimbuka otyiwa notyivi.’ — Heb. 5:14.

14. Oñgeni matulityilika okupundukisa vakuetu?

¹⁴ “Lingei ovipuka aviho pala omunkhima wa Huku. Lungukei opo muhakale emanya lipundukisa.” (1 Kol. 10:31, 32) Tyina tulinga omatokolo konthele yoviso, tupu tuna okusoka oñgeni matyikalesa vakuetu, haunene ovakuatate vetu. Onthue katuhande okupundukisa vakuetu! (Malu. 9:42) Tupu onthue katuhande okunumanesa vana vehelilongesa. Ohole maitulundu okupopia navo nonthilo opo tunkhimaneke Siovaa. Onthue katupondola okuyayesa ovanthu ine okulinga omukuele oviso viavo. Hinangela okuti ohole ina epondolo! Tyina tukala nohole, nonthilo na vakuetu, alo umwe vana vetuyele vapondola okututala monkhalelo yelikalela.

15-16. (a) Omokonda yatyi otyiwa okupopila vakuenyi okuti umbila Siovaa? Popia ongeleka. (b) Oñgeni etyi Paulu apopia mu Loma 1:16 tyitukuatesako hono?

¹⁵ Popila ovanthu vo potyilongo tyove okuti Umbangi ya Siovaa. (Isa. 43:10) Tyina uhalingi oviso, ombunga yove ipondola okunumana unene nove. Mahi matyikupepukila okuvehangununina omokonda yatyi uhalingila oviso ovio inkha uvepopila ponthyimbi okuti Umbangi ya Siovaa. Omukuatate umwe ukala ko Mosambike utiwa o Francisco, wahoneka okuti: “Etyi ame nomukai wange Carolina tuanoñgonoka otyili, atupopila ombunga yetu okuti kamatufende vali vokuankhia. Etokolo lietu lialolwa etyi omukulu wa Carolina anyima. Kuno tyina omunthu amankhi ukohua. Konyima, ombunga ina okulala ononthiki ononthatu pana pauyulilwa omaande vakoha nao otyivimbi. Valinga ngotyo opo vahambukiswe ohande yotyivimbi. Ombunga ya Carolina ankho ikevelela okuti nae metavela.”

¹⁶ Oityi Francisco nomukai wae valingile? Francisco wati: “Onthue tuanya okulinga iviso ovio mokonda tuhole Siovaa iya tuhanda okumuhambukiswa. Ombunga ya Carolina ainumana unene. Avetupopila okuti tutupu onthilo nomuendi. Tupu vetupopila okuti kamavetutalela-po vali nii okutukuatesako. Mokonda ankho tuevepopilile-ale potete okuti tufenda Siovaa, atuhevekumbulula namphila ankho vanumana. Alo umwe vamwe mombunga avetuamena, avapopi okuti vetyipopile-ale. Mokueenda kuomuvo, ombunga ya Carolina ayahapopi vali konthele yotyo iya atukala vali omapanga. Alo umwe pahe vamwe veya okuita omikanda meumbo lietu.” Tuhakalei nohonyi yokuamena etyi Ombimbiliya ilongesa konthele yononkhia. — Tanga Loma 1:16.

UNGUMANESA VANA VASIWAPO

17. Oityi tyipondola okutukuatesako okukala epanga liotyotyili tyina omukuatate umwe asiwapo?

¹⁷ Tyina omukuatate umwe amasiwapo, tuna okulinga ononkhono mbokukala “epanga liotyotyili . . .  omukuatate watyitua pala okuvatela pomuvo wononkhumbi.” (Pro. 17:17) Oñgeni tupondola okukala “epanga liotyotyili,” haunene tyina omukuatate umwe ekahi nokukuluminyua okulinga oviso? Tala onondonga onombali mbo Mbimbiliya mbupondola okutukuatesako okuungumanesa vana vasiwapo.

18. Sesusi walilile mokonda yatyi? Iya oityi tulilongesilako?

¹⁸ “Lilei na vana valila.” (Loma 12:15) Pamwe tyipuiya okuvasa onondaka matupopila vana vasiwapo. Mahi inkha vetumona okuti tukahi nokulila mavaimbuka okuti tuesuka navo. Etyi epanga lya Sesusi Lasalu anyima, Maliya na Malata novanthu ovakuavo avalili unene. Etyi Sesusi ehika momutambo, nae “ahimbika okulila” namphila ankho etyii okuti matutilisa Lasalu. (Suau 11:17, 33-35) Ononkhuka mba Sesusi mbalekesa oñgeni Tate yae elitehelela etyi Lasalu ankhia. Tupu mbalekesa okuti Sesusi ankho uhole unene ombunga ya Lasalu, iya otyo tyapamekele unene Maliya na Malata. Tyelifwa notyo, tyina tulekesa ko vakuatate vetu okuti tuvehole iya tuesuka navo, otyo tyivekuatesako okuimbuka okuti kavekahi aveke, mahi vena omapanga evekuatesako.

19. Oñgeni tupondola okuendela mu Eclesiastes 3:7 tyina tuungumanesa ovakuatate vetu?

¹⁹ “Omuvo wokukala tyahiliya, nomuvo wokupopia.” (Ecl. 3:7) Onkhalelo onkhuavo yokuungumanesa omukuatate wasiwapo, oputyina tumutehelela nawa. Yeka omukuatate apopie oñgeni elitehelela iya inkha upopia ovipuka vimwe “tyihasokele,” wahanumane. (Jó 6:2, 3) Hamwe wanumana mokonda ombunga yae ihelilongesa ikahi nokumukuluminya okulinga oviso vimwe. Likuambela nae, oiti “Komuteheleli womalikuambelo” opo emuavele ononkhono nounongo esukisa. (Sal 65:2) Inkha tyitavela, tangelei kumwe Ombimbiliya. Tupu mupondola okutanga onthele imwe ipameka momikanda vietu, ngetyi ehipululo liomukuatate umwe.

20. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²⁰ Onthue tupandula unene etyi tuanoñgonoka otyili konthele yononkhia, netyi vana vokuankhia mavakalingwa komutwe wandyila! (Suau 5:28, 29) Tulingei atyiho tuvila opo tuyakulile etyi Ombimbiliya ilongesa, tyilinge muetyi tupopia no muevi tulinga. Tupu tulongesei vakuetu otyili apeho tyina tuna omphitilo. Onthele mailandulako maipopi otyipuka otyikuavo Satanasi aundapesa opo atyilike ovanthu okunoñgonoka otyili: Oumbanda. Matulilongesa omokonda yatyi tuesukisila okulityilika oviso, novitalukiso vielikuata noumbanda.