Ohole Nouviuki Tyina Tulingwa Onya (Onthele 3 Yononthele 4)

1-3. (a) Ngetyi tyipopia Salmo 5:4-6, oñgeni Siovaa atala ovivi? (b) Omokonda yatyi tupopila okuti omunthu wokulala novana ukahi nokuliatela ‘kotyitumino tya Kilisitu’?

SIOVAA HUKU uyele ovipuka aviho ovivi. (Tanga Salmo 5:4-6.) Mahi haunene uyele tyina omukulu umwe alala nomona. Otyo otyipuka tyitoyesa komaiho ae! Mokonda onthue Tunombangi mba Siovaa, tuyele ovanthu valala novana iya katuveyeke vakale mewaneno. — Loma 12:9; Heb. 12:15, 16.

² Tyina omunthu umwe alala nomona, ngotyo ukahi nokuliatela ‘kotyitumino tya Kilisitu.’ (Gal. 6:2) Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba, otyitumino tya Kilisitu ovipuka aviho Sesusi alongesile, tyilinge muetyi apopile netyi alingile. Iya otyitumino otyo, tyahindwa nohole iya tyilunda ovanthu okulitekula nawa. Mokonda ovaumbili va Siovaa vaendela motyitumino otyo, vaovola okutekula nawa ovana opo velitehelele okuti vapama iya veholwe. Pahe tyina omunthu alala nomona, ulekesa okuti usuka vala nomahando ae, iya omona ulitehelela okuti nawike ukahi nokumuyakulila.

³ Mouye auho ovanthu ovanyingi valala novana, iya vamwe mewaneno navo vayondyua neliva olio. Omokonda yatyi? Omokonda “ovanthu onondingavivi no vomatutu” vekahi nokuliyawisa iya vamwe vaovola okunyingila mewaneno. (2 Tim. 3:13) Tupu vamwe veliti ovakuatate vetu, vayeka omahando avo eliyawise avahimbika okulala novana. Pahe matulilongesa omokonda yatyi okulala nomona onkhali onene. Konyima atulilongesa oñgeni ovakulu vewaneno vakoyesa omunthu walinga onkhali, okukutikinyamo omunthu walala nomona. Tupu matutale oñgeni ovohe vapondola okuyakulila ovana vavo.b

ONKHALI ONENE

4-5. Omokonda yatyi okulala nomona onkhali komona?

⁴ Okulala nomona tyietela omona ovitateka mokueenda kuomanima omanyingi. Tupu tyiihama unene ku vana vehole omona oo, ngetyi ombunga yae novakuatate mewaneno. Okulala nomona onkhali imwe onene.

⁵ Onkhali komona.c Tyina omunthu alala nomona wetela vakuavo oluihamo olunene. Ngetyi matulilongesa monthele mailandulako, omunthu ulinga ngotyo, wihameka omutima womona mononkhalelo ononyingi. Mokulinga ngotyo, ongatyina ekahi nokuvaka epamo liomona, namphila emuyumba unene onthumbi. Onthue tuesukisa okuyakulila ovana kovanthu ovo, nokuungumanesa vana valambelele motyitateka otyo. — 1 Tes. 5:14.

6-7. Omokonda yatyi vana valala novana vakuata onkhali kewaneno no kovatumini?

⁶ Onkhali kewaneno. Omukuatate ine omphange ulala nomona, upenyesisa ewaneno. (Mat. 5:16; 1 Pet. 2:12) Otyo otyipuka otyivi unene mokonda ovakuatate ovanyingi vekahi nokulinga ononkhono “mbokuluila ekolelo” liavo! (Sunda 3) Onthue katuyeke mewaneno mukale omunthu ulinga ovipuka ovivi otyo ehelivele. Omunthu ngoo, usilisa enyina liewaneno.

⁷ Onkhali kovatumini. Ovaumbili va Siovaa “vena okutavela kovatumini.” (Loma 13:1) Onthue tulekesa okuti tutavela kovatumini tyina tuendela movitumino vyo potyilongo. Inkha omunthu umwe mewaneno aliatela kovitumino viakaputu, ngetyi okulala nomona, opo ngotyo wakuata onkhali kovatumini. (Tupu tala Ovilinga 25:8) Ovakulu vewaneno vetupu otyilinga tyokukoyesa vana valiatela kovitumino viakaputu, mahi tupu kavayakulila omunthu walala nomona kovitateka vitundilila-ko. (Loma 13:4) Omunthu oo, uteya vala etyi akuna. — Gal. 6:7.

8. Oñgeni Siovaa atala omunthu ulinga onya mukuavo?

⁸ Haunene, onkhali ku Huku. (Sal. 51:4) Tyina omunthu alinga onya mukuavo, ngotyo ukahi nokukuata onkhali ku Siovaa. Tala ongeleka imwe tuvasa Movitumino Huku avelele ova Isilayeli. Ovitumino ovio ankho vipopia okuti tyina omulume umwe avaka mukuavo, ngotyo “hamukuatyili ku Siovaa.” (Lev. 6:2-4) Otyo tyilekesa okuti tyina omunthu umwe mewaneno alala nomona, ngotyo ukahi nokulinga onkhali ku Siovaa mokonda wavaka epamo liomona. Omunthu oo, upenyesisa enyina lya Siovaa. Mokonda yotyo, otyituwa otyo tyina okutalwa ngetyi Siovaa etyitala: onkhali onene.

9. Onondonga patyi eongano lya Siovaa lihole okuava mokueenda kuomanima, iya omokonda yatyi?

⁹ Mokueenda kuomanima, eongano lya Siovaa lihole okutuavela onondonga ononyingi mbapolua mo Mbimbiliya mbupopia konthele yovanthu valala novana. Mongeleka, ononthele mbumwe Momutala Womulavi no mo Pahukei! mbuhole okupopia oityi tyipondola okukuatesako okutepulula oluihamo luovana valambela motyitateka otyo, oñgeni vakuavo vapondola okuvekuatesako nokuvepameka, no ñgeni ovohe vapondola okuyakulila ovana vavo. Tupu ovakulu vewaneno vehole okupewa onondonga mbupopia etyi vena okulinga tyina omunthu umwe amalingi onkhali oyo. Eongano litualako okulinga omapiluluko monkhalelo ovakulu vewaneno vakoyesa onkhali ngoyo. Omokonda yatyi? Omokonda tuhanda okukala nonthumbi yokuti onkhalelo tutetulula otyitateka otyo yelikuata notyitumino tya Kilisitu.

OKUKUATESAKO OMUNTHU WALINGA ONKHALI

10-12. (a) Tyina ovakulu vewaneno vaimbuka okuti omunthu walinga onkhali, oityi vesukisa okuhinangela? Iya oityi tyakolela vali kuvo? (b) Ngetyi tyipopia Tiaku 5:14, 15, ononkhono patyi ovakulu vewaneno valinga?

¹⁰ Tyina ovakulu vewaneno vakuatesako omunthu walinga onkhali onene, vesukisa okuhinangela okuti otyitumino tya Kilisitu tyipopia okuti otyunda tyina okutekulwa nohole, avalingi etyi tyaviuka komaiho a Huku. Mokonda yotyo, vesukisa okusoka nawa kovipuka ovinyingi tyina vaimbuka okuti umwe mewaneno walinga onkhali. Otyipuka tyakolela vali kovakulu vewaneno, okuyakulila enyina lya Huku. (Lev. 22:31, 32; Mat. 6:9) Otyipuka otyikuavo tyakolela unene kuvo, okukuatesako ovakuatate nonomphange mewaneno okutualako noupanga wapama na Siovaa. Tupu valinga ononkhono mbokukuatesako vana valingwa onya.

¹¹ Tyina omunthu wokualinga onkhali omukuatate ine omphange, ovakulu vewaneno vaovola okuimbuka inkha welivela umwe. Iya inkha welivela, avemukuatesako okukala vali noupanga omuwa na Siovaa. (Tanga Tiaku 5:14, 15.) Tyina omunthu ayeka omahando ae eliyawise iya alingi onkhali, ongatyina avela. Otyo tyilekesa okuti utupu vali oupanga omuwa na Siovaa.d Iya ovakulu vewaneno, vekahi ngatyina onondotolo. Valinga ononkhono mbokukuatesako ‘omunthu wavela [ine una walinga onkhali,] okukala vali nawa’. Onondonga mbovakulu vewaneno mbupondola okumukuatesako okukala vali noupanga omuwa na Huku. Mahi otyo matyimoneka-po vala inkha welivela nomutima auho. — Ovil. 3:19; 2 Kol. 2:5-10.

¹² Tyayandyuluka nawa okuti ovakulu vewaneno vena otyilinga tyakolela. Ovakuatate ovo, vehole unene aveho mewaneno mokonda Siovaa weveavela otyilinga tyokuvetekula nawa. (1 Pet. 5:1-3) Vahanda ovakuatate mewaneno velitehelele okuti vapama. Mokonda yotyo, valinga nondyanga tyina veiva okuti umwe mewaneno walinga onkhali, okukutikinyamo omunthu walala nomona. Mahi oityi valinga? Opo utyinoñgonoke tala omapulo avasiwa konthyimbi yono palagrafu 13, 15, no 17.

13-14. Okuti ovakulu vewaneno vaendela movitumino viotyilongo vipopia konthele yokulekesa omunthu walala nomona? Hangununa.

¹³ Okuti ovakulu vewaneno vaendela movitumino viotyilongo vipopia konthele yokulekesa omunthu walala nomona? Enga. Movilongo vimwe, muna ovitumino vipopia okuti tyina omunthu amaimbuka okuti umwe walala nomona, una okuketyipopila ovatumini. Ovakulu vewaneno movilongo ovio, vaendela movitumino ovio. (Loma 13:1) Ovitumino ovio kavipatana ovitumino vya Huku. (Ovil. 5:28, 29) Ngotyo, tyina ovakulu vewaneno vapopilwa okuti omunthu umwe walala nomona, vaovola okupopia novakuatate voko Mbetele opo vanoñgonoke oñgeni vapondola okuendela movitumino vyo potyilongo pokutetulula otyitateka otyo.

¹⁴ Ovakulu vewaneno vapopila omona, no vohe no vakuavo vetyiiva, okuti inkha vahanda vapondola okuketyipopila ovatumini. Mahi inkha omunthu walala nomona omukuatate iya ovanthu vo potyilongo avetyiivi? Okuti una wokuetyipopila ovatumini wesukisa okulitehelela okuti ukahi nokupenyesisa enyina lya Huku? Au. Omunthu wokualala nomona, oe wasilisa enyina lya Huku.

15-16. (a) Ngetyi tyipopia 1 Timotiu 5:19, omokonda yatyi tyesukisila onombangi onombali opo ovakulu vewaneno vahimbike okukoyesa omunthu wakuata onkhali? (b) Oityi ovakulu vewaneno valinga tyina veiva okuti omunthu umwe mewaneno walala nomona?

¹⁵ Omokonda yatyi ovakulu vewaneno vesukisila onombangi onombali opo vakale nonthumbi yokuti omunthu umwe mewaneno wakuata onkhali? Omokonda otyo Ombimbiliya ilongesa. Tyina omunthu umwe aanya okuti wakuata onkhali, opo ovakulu vewaneno mavesukisa ovanthu vevali opo vakale onombangi. Konyima yotyo, ovakulu vewaneno vapondola okukoyesa omunthu oo. (Deut. 19:15; Mat. 18:16; tanga 1 Timotiu 5:19.) Mahi okuti otyo tyilekesa okuti opo omunthu umwe apopile ovatumini konthele ya umwe walala nomona tyesukisa onombangi onombali? Au. Katyesukisile onombangi, tyilinge tyina ovakulu vewaneno ovo maveketyipopila ovatumini tyilinge omunthu omukuavo.

¹⁶ Tyina ovakulu vewaneno vapopilwa okuti umwe mewaneno walala nomona, valinga atyiho opo vaendele movitumino vyo potyilongo vipopia konthele yotyo. Konyima avaovola okunoñgonoka nawa etyi tyaendapo. Tete ovakulu vewaneno vemupula inkha walinga umwe onkhali oyo. Inkha waanya, pahe ovakulu vewaneno avataindya ovanthu vevali veii nawa etyi tyaendapo opo vakale onombangi. Onombangi ombo onombali: omunthu wapopila onkhali ovakulu vewaneno no mukuavo wii nawa etyi tyaendapo ine upopia okuti walele-ale novana ovikando ovikuavo. Tyina ovanthu ovo vamapopi etyi veii, opo ngotyo ovakulu vewaneno vena atyiho vesukisa opo vakoyese omunthu wokualinga onkhali.e Pamwe omunthu wike vala wii nawa etyi tyaendapo, mahi otyo katyilekesa okuti ukahi vala nokutendeleya mukuavo. Alo umwe tyina pahamoneka ovanthu vevali opo vakale onombangi, ovakulu vewaneno vaimbuka okuti pena etyi tyaendapo, iya omunthu wokualinga onkhali oyo waetela vakuavo oluihamo. Ovakulu vewaneno mavatualako okukuatesako aveho vaihamenwa nonkhali oyo. Tupu, mavakala tyalunguka opo vayakulile ewaneno komunthu oo. — Ovil. 20:28.

17-18. Hangununa otyilinga tyovakulu vewaneno pokukoyesa omunthu walala nomona.

¹⁷ Otyipi otyilinga tyovakulu vewaneno pokukoyesa omunthu walala nomona? Ondaka “okukoyesa” kailekesa okuti ovakulu vewaneno ovo vatokola inkha omunthu walala nomona wesukisa okutualwa kovatumini ine katualwa-ko. Ovakulu vewaneno kavelipake-po tyina ovatumini vakoyesa omphela yomunthu walala nomona. (Loma 13:2-4; Titu 3:1) Otyilinga tyovakulu vewaneno, okutokola inkha omunthu oo matualako mewaneno ine wesukisa okupolwa mewaneno.

¹⁸ Ovakulu vewaneno vakoyesa vala ovipuka vielikuata nefendelo tulingila Huku. Vaundapesa Ombimbiliya opo vaovole okuimbuka inkha omunthu wokualala nomona welivela umwe nomutima auho. Inkha kelivelele, ovakulu vewaneno vemupopila okuti okutuka opo wapolua mewaneno. Konyima avetyipopila ewaneno aliho. (1 Kol. 5:11-13) Mahi inkha welivela nomutima auho, upondola okutualako mewaneno. Mahi ovakulu vewaneno vemupopila okuti makala omanima omanyingi tyihapewa ovilinga mewaneno, iya ovikando ovinyingi kapewa vali ovilinga omuenyo wae auho. Mokonda ovakulu vewaneno vesuka unene novana, vaovola okuveyakulila komunthu oo. Iya otyo tyakutikinya okulondola pokamphengi ovohe yovana ovatutu opo valunguke tyina ovana vavo veli ponthele yomunthu oo. Mahi ovakulu vewaneno vesukisa okulunguka opo vahapopile ovakuatate mewaneno, ovana patyi valambelela motyitateka otyo.

OÑGENI MOYAKULILA OVANA VOVE?

19-22. Oityi ovohe vapondola okulinga opo vayakulile ovana vavo? (Tala olutalatu luo kondye.)

¹⁹ Olie una otyilinga tyokuyakulila ovana opo vahalingwe onya? Ovohe.f Ovana vove otyiawa wapewa na Siovaa. (Sal. 127:3) Siovaa wekuavela otyilinga tyokuyakulila ovana vove. Oityi upondola okulinga opo uveyakulile kovanthu vokulala novana?

²⁰ Tete, noñgonoka nawa ovanthu vokulala novana. Lilongesa ovanthu patyi vena otyituwa otyo, no ñgeni vayondya ovana. Kala tyalunguka konthele yovanthu vapondola okulala novana. (Pro. 22:3; 24:3) Hinangela okuti ovikando ovinyingi, ovanthu vokulinga ngotyo, ovo vana omona ei nawa iya ayumba onthumbi.

²¹ Vali, tomphola nawa novana vove. (Deut. 6:6, 7) Otyo tyihangununa okuvetehelela nawa. (Tia. 1:19) Hinangela okuti ovana tyina vamalalwa navo pamwe kavetyivili okutyipopia. Hamwe vena owoma wokuti ovanthu kamavetyitavela. Ine hamwe omunthu wokualala nae umuhonga opo ehetyipopie. Inkha usoka okuti pena otyipuka otyivi tyaenda nomona wove, mulinga omapulo nokankhenda, o mutehelela noumphua-lundo.

²² Tatu, longesa nawa ovana vove. Longesa ovana vove etyi vesukisa okunoñgonoka konthele yotyinepo tyopoula, okutalela keti liavo. Velongesa etyi vesukisa okupopia nokulinga tyina omunthu umwe amevekuate monkhalelo ihekahi nawa. Undapesa onondonga mbuhole okuawa neongano mbupopia konthele yo ñgeni moyakulila ovana wove. — Tala okakasa kati: “Lilongesa ove Muene Novana Vove.”

23. Oñgeni onthue tutala otyituwa tyokulala novana, iya epulo patyi matukumbulula monthele mailandulako?

²³ Mokonda Tunombangi mba Siovaa, kuonthue okulala novana onkhali onene. Mokonda tutavela otyitumino tya Kilisitu, eongano kaliyakulila omunthu ulala nomona kovitateka vitundilila konkhali yae. Mahi oityi tupondola okulinga opo tukuateseko ovakuatate nonomphange valambelele motyitateka otyo? Onthele mailandulako maikumbulula epulo olio.