Hika Komitima Viovanthu Vehesukile Nongeleya

1. Oityi tyikahi nokumoneka movilongo vimwe?

MOKUEENDA kuomanima omanyingi, ovanthu ovanyingi mouye auho ankho vena ongeleya. Mahi momanima ano, ovipuka viapiluluka unene. Pahe ovanthu ovanyingi vapopia okuti vetupu ongeleya. Iya movilongo vimwe muna ovanthu ovanyingi vehesukile nongeleya.b — Mat. 24:12.

2. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vehesukile nongeleya?

² Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi-nyingi vehesukilile nongeleya?c Vamwe hamwe omokonda yokuovola omalumono ine hamwe vena ovitateka. (Luka 8:14) Vamwe kohale ankho vena umwe ongeleya, mahi pahe kavetavela vali okuti kouye kuna Huku. Ovakuavo vena umwe ekolelo mu Huku, mahi vasoka okuti ongeleya iponeswa vala iya kaikuatesako-ale ovanthu. Ine hamwe vasoka okuti ovipuka vilongeswa mongeleya kavielikuatele netyi ovanongo vapopia. Hamwe veiva komapanga avo, no kovalongesi, no motelevisau okuti ovipuka vieyako vala avike. Mahi pamwe ovanthu ovo kavenelongeswe omokonda yatyi tupondola okukala nonthumbi yokuti kouye kuna Huku. Ovakuavo vanumanena ononkhalamutwe mbonongeleya mokonda vesuka vala nonombongo, nokutumina vakuavo. Tupu movilongo vimwe ovatumini vailika onongeleya okulinga ovipuka vimwe.

3. Onthele ei yalingilwa-tyi?

³ Sesusi wetutuma okulinga ovalongwa vomalongo aeho. (Mat. 28:19) Oñgeni tupondola okukuatesako ovanthu vehena ongeleya okunoñgonoka Huku, avakala ovalongwa va Kilisitu? Tete tuesukisa okunoñgonoka okuti onkhalelo omunthu makala tyina tuamemupopila onondaka onongwa, itei kotyilongo ekulila. Mongeleka, onkhalelo ovanthu vo ko Europa vakala tyina veiva onondaka onongwa yelikalela unene no yovanthu vo ko Asia. Omokonda yatyi? Omokonda ko Europa ovanthu ovanyingi veii-ale ovipuka vimwe konthele yo Mbimbiliya iya valongeswa-le okuti ovipuka aviho viatungwa na Huku. Mahi ko Asia, ovanthu kavei ovipuka ovinyingi konthele yo Mbimbiliya iya vamwe kavei umwe natyike. Alo umwe ovanyingi kavetavela okuti kouye kuna Omutungi wovipuka aviho. Onthele ei, yalingwa opo itukuateseko okuhika komitima viovanthu aveho, tyihatale kotyilongo vekulila netyi vetavela.

TUALAKO OKULINGA ONONKHONO

4. Omokonda yatyi tuesukisila okutualako okuovola ovanthu?

⁴ Uhayeke-ko. Kese enima, ovanthu ovanyingi ankho vokuhesukile nongeleya vakala Onombangi mba Siovaa. Vamwe puvo ankho vatyinda-le omuenyo monkhalelo yaviuka, mahi ankho vasoya mokonda yovivi vilingwa monongeleya. Ovakuavo ankho vena ovituwa ovivi iya avalingi omapiluluko esukisa. Nekuateso lya Siovaa tupondola okukala nonthumbi yokuti matuvasi vana “vahanda omuenyo uhapu.” — Ovil. 13:48; 1 Tim. 2:3, 4.

5. Oityi tyilunda ovanthu okututehelela?

⁵ Kala nonthilo oholovona nawa onondaka mopopi. Ovanthu kavetutehelela mokonda yetyi tuvepopila, mahi omokonda yonkhalelo tutyipopia. Ovanthu vetyihole tyina tuna onthilo, atupopi navo monkhalelo ivekalesa nawa, na tyina tulekesa okuti tuesuka navo. Onthue katuvekuluminya okutehelela etyi tuhanda okuvepopila. Mahi tuovola okunoñgonoka oñgeni vatala ongeleya iya omokonda yatyi vasokela ngotyo. Mongeleka, vamwe kavahande okupopia konthele yongeleya novanthu vehei. Ovakuavo vasoka okuti katyaviukile okupula mukuavo etyi asoka konthele ya Huku. Iya vamwe vena ohonyi yokuvasiwa vatanga Ombimbiliya. Pahe soka oñgeni vakala tyina vavasiwa vekahi nokutangelwa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa! Katyesukisile onkhalelo yavo yokusoka, tuesukisa okulinga ononkhono mbokuvenoñgonoka. — 2 Tim. 2:24.

6. Oñgeni apositolu Paulu alekesa okuti tyina alongesa ankho utala onkhalelo ovanthu vekahi? Oñgeni tupondola okumuhetekela?

⁶ Ovanthu vamwe kavelitehelela nawa tyina tupopia onondaka mbumwe, ngetyi “Ombimbiliya,” “ovipuka viatungwa,” “Huku,” “nongeleya.” Tyina tuvasa omunthu ngoo, oityi matulingi? Tupondola okuhetekela apositolu Paulu atupilulula onkhalelo matupopi nae. Tyina Paulu ankho aivisa ova Sundeu, ankho undapesa Ovihonekwa. Mahi etyi apopia novanongo vo ko Gresia, ahapopi okuti etyi ankho ekahi nokulongesa tyikahi Movihonekwa. (Ovil. 17:2, 3, 22-31) Oñgeni tupondola okuhetekela Paulu? Inkha movilinga viokuivisa uvasa omunthu uhetavela ko Mbimbiliya, otyiwa uhemupopile okuti etyi ukahi nokumulongesa tyatunda mo Mbimbiliya. Inkha wiimbuka okuti omunthu una ohonyi yokuvasiwa utanga Ombimbiliya, ovola okumutangela ono testu monkhalelo ihamoneka ku vakuavo, ngetyi o motelefone.

7. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 9:20-23, oityi tuesukisa okulinga opo tuhetekele ongeleka ya apositolu Paulu?

⁷ Noñgonoka ovanthu ovetehelela nawa. Tuesukisa okuovola okunoñgonoka omokonda yatyi ovanthu tuvasa vasokela monkhalelo imwe. (Pro. 20:5) Tutalei vali ongeleka ya apositolu Paulu. Paulu ankho omu Sundeu. Mokonda yotyo, wesukisile okupilulula onkhalelo yae yokuivisa tyina ankho avasa ovanthu veheva Sundeu, mokonda ankho kavei ovipuka ovinyingi konthele ya Siovaa, Novihonekwa. Pamwe matusukisa okulinga omaovololo, nokupopia novakuatate mewaneno opo tunoñgonoke vali nawa onkhalelo yokusoka yovanthu vo motelitoliu yetu. — Tanga 1 Ova Kolindu 9:20-23.

8. Oipi onkhalelo imwe yokuhimbika etompho movilinga viokuivisa?

⁸ Etyi tuhanda movilinga viokuivisa okuvasa ovanthu ‘vesuka.’ (Mat. 10:11) Iya opo tuvase ovanthu vesuka, tuesukisa okuveyeka vapopie etyi vasoka atuvetehelela nawa. Omukuatate umwe ko Inglaterra, upula etyi ovanthu vasoka konthele yetyi tyesukisa opo otyinepo tyikale nehambu. Tupu uvepula oñgeni ovohe vapondola okutekula nawa ovana, no ñgeni vapondola okukoleleya tyina valingwa onya. Tyina amatehelela nawa ekumbululo, uvepula okuti: “Oityi usoka konthele yonondonga ombu mbahonekwa omanima 2.000 konyima?” Pahe emutangela-ko otestu motelefone yae, mahi ahapopi okuti tyikahi mo “Mbimbiliya.”

HIKA KOMITIMA VIOVANTHU

9. Oñgeni tupondola okukuatesako vana vahahande okupopia konthele ya Huku?

⁹ Opo tuhike komutima wovanthu vahahande okupopia konthele ya Huku, tuesukisa okukuatelela kovipuka vehole. Mongeleka, ovanthu vamwe vetyihole tyokutala ovipuka vikahi mouye. Omunthu ngoo, tupondola okumupopila okuti: “Hamwe utyii okuti ovipuka ovinyingi ovanthu valinga, vahetekela ku etyi tyikahi mouye. Mongeleka, opo valinge ono mikolofone vahetekela omakutwi, iya opo valinge onomakina mbokupola omalutalatu vahetekela omaiho. Oityi ove usoka tyina utala ovipuka vikahi mouye? Usoka okuti vieyako vala avike, pena omunthu wevitunga ine otyipuka otyikuavo?” Tyina tuamatehelela nawa ekumbululo liae, tupondola okuyawisako okuti: “Tyina ovanongo vahetekela omakutwi nomaiho, pamwe tupondola okulipula olie watunga ovipuka ovio vekahi nokuhetekela. Ame napanda unene onondaka mbahonekwa nomunthu umwe waliko kohale. Wahoneka okuti: ‘Okuti una walinga omakutwi keiviko? Una walinga omaiho keetepo? . . . Waavela ovanthu ounongo!’ Ovanongo ovanyingi navo vetavela okuti ovipuka viatungwa.” (Sal. 94:9, 10) Konyima tupondola okumulekesa ovidiu ipopia konthele yotyo. Upondola okunyingila mo jw.org^® pana pati “Omapulo no Nongeleka” oende monthele yati “Etyi Ovanthu Vasoka Konthele Yoku Kuatuka Omuenyo.” (Nyingila pana pati OMIKANDA > ONOVIDIU.) Tupu tupondola okumuavela ombulusula yati A Vida —  Teve um Criador? nombulusula A Origem da Vida —  Cinco Perguntas Que Merecem Resposta.

10. Oñgeni tupondola okuhimbika etompho nomunthu uhahande okupopia konthele ya Huku?

¹⁰ Ovanthu ovanyingi vahanda ouye ukale nawa komutwe wandyila. Mahi vamwe puvo vena owoma wokuti hamwe ohi maihanyua-ko iya atuho atunkhi. Omutalelipo umwe womawaneno wo ko Noruega wapopia okuti ovanthu vokuhahande okupopia konthele ya Huku, ovikando ovinyingi vetyihole tyokupopia konthele yovipuka vikahi nokumoneka mouye. Tete ukukunya ovanthu iya konyima evepulu okuti: “Ove usoka okuti hamwe ouye maukala nawa komutwe wandyila? Ine ongotyo, ovalie mavapilulula ouye? Okuti ovatumini, ovanongo, ine omunthu omukuavo?” Tyina amakumbulula, emutangela otestu ipopia konthele yovipuka oviwa mavikamoneka komutwe wandyila. Ovanthu vamwe vahuva tyina vanoñgonoka okuti ohi naina kamaikahanyuako iya ovanthu mavakakalako apeho. — Sal. 37:29; Ecl. 1:4.

11. Omokonda yatyi tuesukisila okupopia novanthu mononkhalelo mbelikalaila, iya oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka ya Paulu ikahi mu Ova Loma 1:14-16?

¹¹ Tuna okuundapesa ononkhalelo mbelikalaila tyina tupopia novanthu. Omokonda yatyi? Omokonda ovanthu velikalaila. Otyipuka tyimwe omunthu umwe ehole, omukuavo utyiyele. Vamwe vetyihole tyokupopia konthele ya Huku. Mahi ovakuavo tuesukisa okuvenyingila monkhalelo vehetyiimbuka okuti tukahi nokupopia konthele Yombimbiliya. Katyesukisile oñgeni ovanthu vekahi, tuesukisa okuundapesa onomphitilo tuna opo tupopile ovanthu aveho onondaka onongwa. (Tanga Ova Loma 1:14-16.) Mahi tuhalimbueiko okuti o Siovaa ukulisa otyili momutima womunthu uhanda okumunoñgonoka. — 1 Kol. 3:6, 7.

OÑGENI MATUIVISA KOVANTHU VO KO ASIA

12. Oityi tupondola okulinga opo tuivise kovanthu vo ko Asia vehetavela okuti kouye kuna Omutungi?

¹² Mouye auho, ovaivisi ovanyingi velivasa novanthu vatunda kovilongo vyo ko Asia. Vamwe vatunda kovilongo omu ovatumini vailika onongeleya mbumwe. Ovanthu ovanyingi vakala movilongo ovinyingi vyo ko Asia, kavenesoke nawa-nawa inkha kouye kuna umwe Omutungi. Vamwe vena olumbwe iya vetavela okulilongesa Ombimbiliya, mahi ovakuavo ponthyimbi velityilika okulilongesa ovipuka ovipe. Oityi tupondola okulinga opo tuhike komitima viovanthu ovo? Ovaivisi vamwe vapopia okuti otyipuka tyimwe tyivekuatesako, okunyingila ovanthu ngatyina pehena etyi vahanda, nokulekesa okuti vesuka navo. Iya inkha tyitavela avevepopila oñgeni okuendela monondonga mbo Mbimbiliya tyevekuatesako.

13. Oityi tyipondola okukuatesako ovanthu okusuka no Mbimbiliya? (Tala olutalatu luo kondye.)

¹³ Ovanthu ovanyingi vahuva unene nonondonga mbo Mbimbiliya. (Ecl. 7:12) Omphange umwe ukala ko Nova York, wivisa kovanthu vapopia Olusinesi, wati: “Ndyilinga ononkhono mbokulekesa okuti nesuka novanthu iya andyivetehelela nawa. Inkha vamphopila okuti onongendi, ndyivepula okuti: ‘Okuti ukahi nokutyiliya? Wavasa-le ovilinga? Ovanthu vakuno vekahi nokukutekula nawa?’” Okulinga ngotyo, pamwe tyikuatesako omphange oo okuhimbika etompho. Tyina tyitavela, pamwe omphange uvepula vali okuti: “Oityi tuesukisa okulinga opo tulivile na vakuetu? Ndyipondola okukulekesa onondaka mbumwe mbukahi mo Mbimbiliya? Mbati: ‘Okuhimbika okutañguna tyikahi ngokuyeka omaande ankho ahitikwa. Tundapo tyina nkhele muhenehimbike okuyaya.’ Kuove, okuti onondaka ombo mbupondola okutukuatesako okulivila na vakuetu?” (Pro. 17:14) Okutomphola novanthu monkhalelo ngoyo, tyipondola okutukuatesako okuimbuka ovalie mavahande okutaleluapo.

14. Oñgeni omukuatate wo ko Extremo Oriente akuatesako ovanthu vehetavela okuti kouye kuna Huku?

¹⁴ Oityi matulingi tyina omunthu etupopila okuti ketavela okuti kouye kuna Huku? Omukuatate umwe wivisa kovanthu vehesukile nongeleya ko Extremo Oriente, wati: “Kuno tyina omunthu apopia okuti ketavela okuti kouye kuna Huku, ngotyo ukahi vala nokupopia okuti ketavela okuti ovanthu vena okufenda ovikahuku vyo potyilongo. Ngotyo, ndyivepopila okuti na ame ndyitavela okuti ono huku ononyingi mbalingwa novanthu. Ovikando ovinyingi ndyivetangela Jeremias 16:20, yati: ‘Okuti omunthu upondola okulilingila-ko ono huku, mahi ngwe ha no huku-ko?’ Andyivepulu vali okuti: ‘Oñgeni tupondola okuimbuka Huku yotyotyili nono huku mbatungwa novanthu?’ Ndyivetehelela nawa tyina vakumbulula iya andyivetangela Isaías 41:23. Yati: ‘Tupopilei etyi matyikamoneka komutwe wandyila opo mulekese okuti mu no huku.’ Konyima andyivelekesa eulo lyo Mbimbiliya liafuiswapo.”

15. Oityi tulilongesila kongeleka yomukuatate ukala koutundilo wo ko Asia?

¹⁵ Tala etyi omukuatate umwe ukala koutundilo wo ko Asia alinga tyina akatalelapo ovanthu. Wati: “Ndyivelekesa onondonga mbo Mbimbiliya, nomaulo afuiswapo, nonkhalelo ouye watungwa. Konyima andyivelekesa oñgeni ovipuka ovio aviho vitukalesa nonthumbi yokuti kouye kuna Omutungi omunongo. Tyina omunthu ehimbika okutavela okuti kouye kuna Huku, pahe andyimulekesa etyi Ombimbiliya ipopia konthele ya Siovaa.”

16. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 11:6, omokonda yatyi ovalongwa vetu vesukisila okukala nekolelo mu Huku no mo Mbimbiliya? Iya oñgeni tupondola okuvekuatesako okukala nekolelo olio?

¹⁶ Tyina tuna omulongwa ankho uhesukile nongeleya, tuesukisa okutualako okumukuatesako okukala nonthumbi yokuti kouye kuna Huku. (Tanga Ova Hebeleu 11:6.) Tupu tuesukisa okumukuatesako okuyumba onthumbi muetyi Ombimbiliya ipopia. Opo tutyilinge, pamwe matusukisa okuvelongesa otyipuka tyimwe ovikando ovinyingi. Apeho tyina tulilongesa, tuesukisa okuvelekesa omahunga etukalesa nonthumbi yokuti Ombimbiliya Ondaka ya Huku. Otyo tyilekesa okuti pamwe tuesukisa okupopia konthele yomaulo Ombimbiliya afuiswapo, no ñgeni Ombimbiliya yelikuata netyi ovanongo vapopia, no ñgeni okuendela monondonga mbo Mbimbiliya tyipondola okutukuatesako okukala nomuenyo ukahi nawa.

17. Oñgeni ovanthu vakala tyina tuna ohole navo?

¹⁷ Inkha tukala nohole novanthu tyihatale inkha vesuka nongeleya ine kavesukile, matuvekuatesako okukala ovalongwa va Kilisitu. (1 Kol. 13:1) Etyi tuhanda tyina tulongesa ovanthu, okuvelekesa okuti Huku utuhole iya uhanda nonthue tukale nohole nae. Kese enima, ovanthu ovanyingi ankho vehesukile nongeleya vambatisalwa. Omokonda yatyi vaavelela onthambo oyo? Omokonda velilongesa okukala nohole na Siovaa Huku. Ngotyo, tualako okuovola ovanthu vena omutima omuwa. Lekesa okuti wesuka novanthu vatyo aveho. Vetehelela nawa tyina vapopia etyi vasoka iya ovola okunoñgonoka omokonda yatyi vasokela ngotyo. Velongesa okukala ovalongwa va Kilisitu movipuka ulinga.