Onthue “Katuyeke-ko”!

1. Oityi ovaumbili va Siovaa vesukisa okulinga opo vatambule ondyambi?

OVAUMBILI va Siovaa vekahi nokuhateka opo vakapewe omuenyo. Tyilinge tukahi-ale nokuhateka omanima omanyingi, tyilinge tuahimbika pehepano, atuho tuesukisa okutualako okuhateka alo tupewa ondyambi. Onondonga apositolu Paulu aavelele ewaneno lyo Filipu, mbupondola okutulunda okutualako okuhateka. Etyi Paulu evehonekela omukanda, vamwe mewaneno olio ankho vaumbila-le Siovaa omanima omanyingi. Ovakuatate ovo ankho vekahi-ale nokuhateka nawa, ine okuumbila Siovaa noukuatyili, mahi no ngotyo Paulu evepopila opo vatualeko okuhateka, ine okukoleleya. Paulu ankho uhanda ovakuatate vae vahetekele ongeleka yae ‘yokulinga ononkhono ononene opo vatambule ondyambi.’ — Fili. 3:14.

2. Omokonda yatyi ovakuatate mewaneno lyo Filipu ankho vesukisila onondonga Paulu eveavelele?

² Ewaneno lyo Filipu ankho liesukisa umwe onondonga Paulu eveavelele. Omokonda yatyi? Omokonda ovakuatate ankho veyelwe tunde apa ewaneno liahimbika. Onthiki imwe, Paulu na Sila vakongelwe opo ‘vakuate mo Masedonia.’ Pahe etyi vehika mepunda-umbo lyo Filipu menima 50 P.K. oundyale auhimbika. (Ovil. 16:9) Avavasi omukai umwe utiwa o Lidia. Lidia “ankho ukahi nokutehelela, iya Siovaa emuikula omutima” opo etavele onondaka onongwa. (Ovil. 16:14) Konyima ambatisalwa kumwe novanthu vo meumbo liae. Mahi pahe Eliapu alihimbika okueta ovitateka! Ovalume vo mepunda-umbo, avakuate Paulu na Sila avevetuala kovatumini iya avevetendeleya okuti vekahi nokuhangayalesa unene ovanthu vo mepunda-umbo. Mokonda yotyo, Paulu na Sila avavetwa, avapakwa mokaleya iya konyima avataatwa mepunda-umbo. (Ovil. 16:16-40) Okuti vasoyele? Au! Iya ovakuatate ankho vekahi mewaneno olio epe? Navo kavasoyele! Tuna onthumbi yokuti ongeleka ya Paulu na Sila yevekuatesileko okuhayeke-ko.

3. Oityi Paulu ei iya omapulo patyi matulilongesa?

³ Paulu ankho watokola okuhayeke-ko. (2 Kol. 4:16) Mahi ankho utyii nawa okuti opo atualeko okuumbila Siovaa alo konthyulilo yomuenyo wae, ankho wesukisa okusoka kondyambi. Oityi tulilongesila kongeleka yae? Onongeleka patyi mbononthiki mbetu mbulekesa okuti tupondola okutualako okuumbila Siovaa noukuatyili alo umwe tyina tuna ovitateka? Oñgeni ekevelelo lietu lipondola okutukuatesako okuhayeke-ko?

OÑGENI ONGELEKA YA PAULU IPONDOLA OKUTUKUATESAKO

4. Oityi tyakuatesileko Paulu okutualako okulinga ovilinga vya Siovaa namphila ankho ena ovitateka?

⁴ Nkhele soka kovipuka Paulu ankho ekahi nokulinga etyi ahonekela omukanda ewaneno lyo Filipu. Ankho kapondola okuenda movilinga viokuivisa mokonda ankho uli mokaleya mo Loma. Mahi no ngotyo ankho wivisa vana vekemutalelapo, nokuhonekela omikanda omawaneno o kokule. Tupu, hono ovakuatate ovanyingi kavetyivili okutunda meumbo, hamwe mokonda yokuavela ine okuakulupa. Mahi okuti vasoya? Au. Vaava oumbangi ku vana vekevetalela-po iya vahonekela omikanda ovanthu vahavasiwa momaumbo avo.

5. Ngetyi Paulu ahoneka mu Ova Filipu 3:12-14, oityi tyemukuatesileko okutualako okusoka kondyambi?

⁵ Paulu kayekele otyipuka natyike tyimutalule; tyilinge ovipuka oviwa alingile ine ovivi. Alo umwe wapopia okuti ankho ulinga ononkhono ‘mbokulimbwa ovipuka vyo konyima’ opo ‘akatambule ovipuka vikahi komutwe,’ ine okupewa ondyambi. (Tanga Ova Filipu 3:12-14.) Ovipuka patyi ankho vipondola okumutalula? Tete, etyi ehenekale Omukilisitau Paulu ankho wankhimana unene mongeleya yova Sundeu. No ngotyo ankho utala ovipuka ovio “ngatyina vihasilivila.” (Fili. 3:3-8) Vali, Paulu ankho ulivela onombei mokonda yokuamonesile ononkhumbi Ovakilisitau. Mahi kayekele otyo tyimulingisise okuyekapo okuumbila Siovaa. Tatu, kasokele okuti etyi alingile movilinga vya Siovaa tyatuuka. Ovilinga viokuivisa vya Paulu viaendele nawa namphila apakelwe mokaleya, avetelwe, atyopelwe nomamanya, apinaunukile no nombapolo. Tupu pamwe ankho utupu okulia nomuvalo. (2 Kol. 11:23-27) Namphila Paulu ankho aundapa-le unene movilinga vya Siovaa iya amoneswa ononkhumbi, mahi no ngotyo ankho utyii okuti wesukisa okutualako okuumbila Siovaa noukuatyili. Nonthue otyo tuna okulinga.

6. Ovipi vimwe ‘povipuka vyo konyima’ tuesukisa okulimbwa?

⁶ Oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka ya Paulu ‘yokulimbwa ovipuka vyo konyima’? Vamwe pu onthue pamwe tusoya mokonda yononkhali tualingile kohale. Inkha ongotyo ulitehelela, ovola okulilongesa nawa konthele yotyilikutila tyeyovo. Inkha tulilongesa nawa atusokolola iya atulikuambela konthele yotyilikutila tyeyovo, matutulu omutima atuhasoyo mokonda yovivi tualingile kohale. Alo umwe matuyekepo okulivela onombei mokonda yononkhali Siovaa aevela-le. Tala otyipuka otyikuavo tupondola okulilongesila kongeleka ya Paulu. Vamwe vayekapo onomphitilo mbokukala ovahona opo vapake Ouhamba pomphangu yo tete. Inkha ongotyo, oñgeni matulekesa okuti tukahi nokulimbwa ovipuka vyo konyima? Oputyina tuhapeleya ovipuka tuasapo. (Núm. 11:4-6; Ecl. 7:10) “Ovipuka vyo konyima” tupu viakutikinya etyi tualinga movilinga vya Siovaa, novitateka tuakoleleya. Otyiwa okusoka konkhalelo Siovaa etuyamba, nonkhalelo etukuatesako mokueenda kuomanima. Okulinga ngotyo tyipondola okupameka oupanga wetu nae. Mahi, katupondola okusoka okuti tuelipua-ko. — 1 Kol. 15:58.

7. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 9:24-27, oityi tuesukisa okulinga opo tuhateke alo konthyulilo? Popia ongeleka.

⁷ Paulu ankho wanoñgonoka nawa onondaka mba Sesusi mbati: “Lingei ononkhono.” (Luka 13:23, 24) Paulu ankho utyii okuti wesukisa okutualako okulikuatehila alo konthyulilo nga Kilisitu. Ngotyo, waeleka omuenyo wetu novanthu vokuhateka opo vafetwe. (Tanga 1 Ova Kolindu 9:24-27.) Omunthu wokuhateka, ulityilika okutalukwa opo ahapumbwe ondyambi. Mongeleka, ovanthu ovanyingi tyina vahateka opo vafetwe, pamwe vahatekela momatapalo akuata po novenda, novipuka ovikuavo vipondola okuvetalula. Okuti omunthu wokuhanda okukapewa ondyambi, matalama opo atale ovipuka vimonekela mo novenda? Au! Nonthue tukahi nokuhateka opo tukapewe omuenyo, ngotyo tuna okulityilika okutalukwa. Inkha tutualako okuumbila Siovaa tyihatalukwa nga Paulu, tupondola okukala nonthumbi yokuti matukapewa ondyambi!

OÑGENI TUPONDOLA OKUTUALAKO OKUUMBILA SIOVAA TYINA TUNA OVITATEKA?

8. Ovitateka patyi vitatu matulilongesa?

⁸ Pahe matulilongesa ovipuka vitatu vipondola okutusoyesa: (1) Ovipuka ankho tukevelela vihamoneka, (2) okuvela nokukulupa, (3) ovitateka vikala ehimbwe. Okulilongesa oñgeni vakuetu vakoleleyile movitateka ovio tyipondola okutukuatesako. — Fili. 3:17.

9. Oñgeni tukala tyina ovipuka tukevelela vihamoneka?

⁹ Ovipuka ankho tukevelela vihamoneka. Tukahi nokukevelela ovipuka oviwa Siovaa alaa. Alo umwe etyi omuuli Habakuke aita Siovaa opo apole ovitateka mo Sundaa, Siovaa emupopila opo ‘atualeko nokukevelela.’ (Hab. 2:3) Mahi tyina ovipuka tukevela vimoneka ngoti vikahi nokuseta, tupondola okusoya iya atuyekepo okukala nombili. (Pro. 13:12) Otyo tyamonekele novakuatate vetu mo 1914. Pomuvo opo, ovakuatate ovanyingi ovalembulwa ankho vakevelela okuti mavaende keulu menima olio. Mahi hatyoko tyamonekele-po. Oityi ovakuatate ovakuatyili valingile?

10. Oityi ovalinepi vamwe valingile etyi ovipuka ankho vakevelela viahamonekele?

¹⁰ Tala ongeleka yovanthu vevali valambelele motyitateka ngotyo. Omukuatate Royal Spatz wambatisalua mo 1908 etyi ankho ena omanima 20. Ankho una onthumbi yokuti maende keulu. Mo 1911 apopisa omphange umwe utiwa o Pearl. Etyi emutavela, emupopila okuti: “Tyihanda tulinepe liwa, mokonda utyii-ale etyi matyimoneka nonthue mo 1914!” Oñgeni ovalinepi ovo vakalele etyi vahaile keulu mo 1914? Okuti vayekele-ko? Au, mokonda ankho vesuka vali nokukala ovakuatyili ku Siovaa tyipona okuenda keulu. Ankho vatokola okutualako nokuhateka, nokukoleleya alo konthyulilo. Avatualako okuumbila Siovaa mokueenda kuomanima omanyingi alo vankhia iya avaende keulu. Tuna onthumbi yokuti nove ukevelela omuvo Siovaa makasukukisa enyina liae, nokulekesa okuti onkhalelo yae yokutumina yaviuka, nokufuisapo omilao viae aviho. Iya upondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa makalinga ovipuka ovio momuvo anaka. Tyina omuvo oo wehenehikepo, tutualeiko okuumbila Huku nombili, atuhasoyo tyina ovipuka tukevelela vihamoneka.

11-12. Oñgeni tupondola okutualako okutala kondyambi alo umwe tyina tuakulupa? Popia ongeleka.

¹¹ Okuvela nokukulupa. Ovanthu vokuhateka vesukisa okukala nononkhono, mahi opo tutualeko okupameka oupanga wetu na Huku katuesukisile okukala nononkhono. Alo umwe ovakuatate ovanyingi vokuakulupa vatualako okulinga etyi vevila movilinga vya Siovaa. (2 Kol. 4:16) Mongeleka, etyi omukuatate umwe ankho utiwa Arthur Secordb atuukisa omanima 88, ankho waundapa-le mo Mbetele omanima 55. Pahe ankho utupu vali ekongoko. Onthiki imwe, omphange umwe ofulumelu ankho weya okumuhakula, emutale iya emupopila okuti: “Mukuatate Secord, ove waundapa-le unene movilinga vya Siovaa.” Mahi Omukuatate Secord ankho kasoko okuti welipuako. Watala kofulumelu, elimemetela okuyola iya ati: “Wapopia otyili. Mahi ovipuka tualinga konyima havioko viakolela vali. Tyakolela vali, okuhimbikila hono okuenda no komutwe.”

¹² Hamwe uumbila-le Siovaa omanima omanyingi iya pahe uvela, kutyivili vali okuundapa ngetyi ankho ulinga. Inkha ongotyo, uhasoye. Kala nonthumbi yokuti Siovaa upanda unene etyi wemulingila. (Heb. 6:10) Mahi tupu hinangela okuti hatyetyi tualingile kohale tyilekesa okuti tuhole Siovaa. Tulekesa okuti tuhole Siovaa tyina tuna ehando liokutualako okumuumbila, na tyina tulinga etyi tuvila movilinga viae. (Kolo. 3:23) Siovaa wii etyi tuvila okulinga netyi tuhevili, iya kakevelela tulinge etyi tuhevili okulinga. — Malu. 12:43, 44.

13. Oñgeni ongeleka ya Anatoly na Lidiya itukuatesako okutualako okuumbila Siovaa alo umwe tyina tumoneswa ononkhumbi mokueenda kuomanima omanyingi?

¹³ Ovitateka vikalako ehimbwe. Vamwe povaumbili va Siovaa vekahi nokukoleleya movitateka mokueenda kuomanima omanyingi. Mongeleka Anatoly Melnikc ankho una omanima 12 etyi tate yae akuatwa apakwa mokaleya iya konyima atualwa kotyilongo tyimwe tyikala kokule tyitiwa o Siberia. Ngwe ankho vakala ko Moldavia. Etyi palamba enima, Anatoly na me yae no voina-kulu yae, navo avakuatwa avatualwa ko Siberia. Pomuvo opo, ankho venda komaliongiyo kepunda-umbo ekuavo likala kokule ngwe ankho kutenda unene. Konyima, Omukuatate Anatoly apakwa mokaleya, akalamo omanima etatu. Pahe ankho uli kokule nomukai wae Lidiya, nomona wae ankho una vala enima like. Mokueenda kuomanima oo aeho vamoneswa ononkhumbi, Anatoly nombunga yae vatuaileko okuumbila Siovaa noukuatyili. Pahe una omanima 82 iya uundapa Mokomisau Yofiliyale ko Mbetele imwe yo ko Asia Central. Tuhetekelei ongeleka ya Anatoly na Lidiya, atulingi atyiho tuvila movilinga vya Siovaa. Iya tutualeiko okukoleleya ngetyi tualingile-ale kohale. — Gal. 6:9.

TUALAKO OKUSOKA KOVIPUKA TUKEVELELA KOMUTWE WANDYILA

14. Oityi Paulu ankho esukisa okulinga opo akapewe ondyambi?

¹⁴ Paulu ankho una onthumbi yokuti metyivili okutualako okuhateka alo apewa ondyambi. Mokonda ankho omulembulwa, ankho ukevelela ondyambi “Huku makaavela vana aihana.” Mahi opo akapewe ondyambi oyo, Paulu ankho utyii okuti wesukisa “okulinga ononkhono ononene.” (Fili. 3:14) Paulu wapopia onthengele-popia opo akuateseko ovakuatate mewaneno lyo Filipu okutualako okusoka kondyambi.

15. Onthengele-popia patyi Paulu apopile opo alunde ovakuatate mo Filipu okutualako “okulinga ononkhono”?

¹⁵ Paulu wahinangelesile ovakuatate mo Filipu okuti ankho mavakakala keulu. (Fili. 3:20) Omokonda yatyi ankho tyakolela okutyihinangela? Pomuvo opo, ovanthu ankho vahanda okukala ovatyitwa-tyilongo tyo Loma mokonda otyo ankho tyiveetela ouwa.d Mahi ovalembulwa ankho ovatyitwa-tyilongo tyoutumini wa Huku. Iya outumini oo, ankho mauveetelela vali ouwa tyipona okukala omutyitwa-tyilongo tyo Loma. Mokonda yotyo, Paulu alundu ovakuatate mo Filipu opo ‘vatyinde omuenyo monkhalelo yelikuata no nondaka onongwa konthele ya Kilisitu.’ (Fili. 1:27) Hono, ovakuatate ovalembulwa, navo vaava ongeleka ongwa yokutualako okulinga ononkhono opo vakapewe omuenyo uhapu keulu.

16. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 4:6, 7, oityi tuesukisa okulinga tyilinge tukevelela okukakala keulu ine okukakala mouye omupe pano pohi?

¹⁶ Tuna okutualako okulinga ononkhono opo tukapewe ondyambi, tyilinge tukevelela okukakala keulu ine okukakala mouye omupe pano pohi. Katupondola okusoka kovipuka tuasa konyima. Tupu katupondola okuyeka natyike tyitulingisise okuyekapo okuumbila Siovaa. (Fili. 3:16) Hamwe tukahi-ale omanima omanyingi nokukevelela Siovaa afuisepo omilao viae ine hamwe tukahi nokuvela nokukulupa. Hamwe tuna ovitateka vihekahi nokupwa ine hamwe tukahi nokumoneswa ononkhumbi mokueenda kuomanima omanyingi. Ngokala-kala ñgoo novitateka, ‘uhakale notyiho notyipuka natyike.’ Linga ñga: Likuambela ku Siovaa omupopila atyiho iya ngwe mekuavela ombembwa yae maikukuatesako monkhalelo ankho uhasoko. — Tanga Ova Filipu 4:6, 7.

17. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁷ Tyina omunthu wokuhateka ekahi nokuhika apa apopilwa okuti opo ena okuhikila, ulikuatesila vali. Ngomunthu oo, tualako okusoka kondyambi, nokulikuatesila alo konthyulilo. Siovaa walaa okutuavela ovipuka oviwa komutwe wandyila. Ngotyo, tualako okulinga ononkhono, nokulinga atyiho uvila movilinga vya Huku. Oityi tuesukisa okulinga opo tutualeko okuhateka monkhalelo yaviuka? Iya oñgeni tupondola okutualako okukoleleya? Onthele mailandulako maitulekesa etyi tuna okupaka tete momuenyo wetu no ñgeni tupondola ‘okutala nawa ovipuka viesukisa vali.’ — Fili. 1:9, 10.