Oñgeni Okulilongesa Ombimbiliya Tyitukuatesako Okukoleleya Movitateka?

1. Ovitateka patyi, vamwe povanthu va Huku vena?

OKUTI ukahi nokulambela movitateka? Hamwe omukuatate umwe mewaneno wekulinga tyimwe tyekunumanesa. (Tia. 3:2) Tupu hamwe, ava ulongeswa navo ine ava uundapa navo vekukuela mokonda Umbangi ya Siovaa. (1 Pet. 4:3, 4) Iya tyipondola hamwe ombunga yove ikutyika okuenda komaliongiyo, nokupopila vakuenyi etyi ukahi nokulilongesa. (Mat. 10:35, 36) Mokonda yovitateka ovio, upondola okusoka okuti, hahe vali okuyekapo okuumbila Siovaa. Mahi kala nonthumbi yokuti, Siovaa mekukuatesako okulambela movitateka ovio aviho. Tupu mekuavela ounongo opo ulinga omatokolo omawa.

2. Ngetyi tyipopia Ova Loma 15:4, oñgeni okutanga Ombimbiliya tyipondola okutukalesa?

² Mombimbiliya, Siovaa watuma okuhoneka-mo onongeleka mbovanthu ovakuankhali vali novitateka. Omokonda yatyi? Omokonda utyii okuti, tupondola okulilongesilako ovipuka ovinyingi. Otyo Siovaa atumine apositolu Paulu okuhoneka onondaka tuvasa momukanda Ova Loma 15:4. (Tanga.) Okutanga omahipululo oo, tyipondola okutupameka nokutuavela ekevelelo. Mahi hakutanga vala tyapwa. Tuesukisa okuyeka etyi tuatanga tyinyingile momutima wetu, atyipilulula onkhalelo yetu yokusoka. Mahi oityi tupondola okulinga ankho tuna otyitateka tyimwe, mahi ngwe Ombimbiliya kaipopi natyike? Tupondola okulinga ovipuka vikuana: (1) Okulikuambela, (2) Okusoka, (3) Okusokolola, (4) Okuendelamo. Pahe matulilongesa oityi tupondola okulinga movipuka ovio vikuana.b Iya opo tunoñgonoke nawa ovipuka ovio, matulilongesila kongeleka Yohamba Daviti, na apositolu Paulu.

3. Tyina wehenehimbike okulilongesa Ombimbiliya, oityi una okulinga? Iya omokonda yatyi?

³ (1) Likuambela. Tyina wehenehimbike okulilongesa Ombimbiliya, likuambela ku Siovaa ekukuateseko okupola ouwa kuetyi molilongesa. Mongeleka ita ku Siovaa ekukuateseko okuvasa onondongwa mambukukuatesako motyitateka tyove. Tupu mambukukuatesako okulinga omatokolo omawa. — Fili. 4:6, 7; Tia. 1:5.

4. Oityi tyipondola okukukuatesako okunoñgonoka nawa omahipululo Ombimbiliya?

⁴ (2) Soka. Siovaa wetutunga nounongo wokusoka. Opo unoñgonoke nawa etyi ukahi nokutanga Mombimbiliya, una okusoka oñgeni ovipuka ankho vikahi, oityi ankho tyikahi nokumoneka, nokusoka omokonda yatyi omuhoneki ahonekela onondaka ombo. Soka oñgeni ovanthu ankho velitehelela.

5. Okusokolola oityi? Iya oityi tulinga opo tusokolole?

⁵ (3) Okusokolola. Tyihangununa okusoka nawa-nawa etyi tuatanga. Tupu tyihangununa okusoka oñgeni matuendela muetyi tuatanga. Okusokolola tyitukuatesako okuhonyeka etyi twii-ale, netyi tukahi nokulilongesa. Okutanga ohasokolola o ngatyina wamona ovinthimbu viofoto yomunthu. Omono-ko vala onthele imwe yolutu. Kumetyivili okuimbuka olie! Okutanga osokolola o ngatyina uhonyeka ovinthimbu viofoto oyo aviho, opo utyivile okunoñgonoka olie omunthu watyo. Opo utyivile okusokolola upondola okulipula okuti: ‘Oñgeni ehipululo eli lipondola okunkhuatesako? Oñgeni Siovaa mankhuatesako? Oñgeni etyi nelilongesa tyipondola okunkhuatesako motyitateka tyange?

6. Omokonda yatyi tuesukisila okuendela muetyi tuelilongesa?

⁶ (4) Okuendelamo. Sesusi wapopile okuti, inkha katuendela muetyi tuelilongesa, tukahi ngomulume omuhima watungila ondyuo moluheke. Watunga umwe, mahi ononkhono-mphuila vala. Omokonda yatyi? Omokonda etyi ombila yeya aihanyepo. (Mat. 7:24-27) Tyelifwa notyo, ankho tulikuambela, atusoko, atusokolola mahi atuhaendela muetyi tuelilongesa, opo petupu-ale etyi tualinga. Mokonda tyina tuamakala novitateka ine okumoneswa ononkhumbi, matusoyo mokonda petupu apa tuapamena. Mahi inkha tuendela muetyi tuelilongesa, matyitukuatesako movipuka vitatu. Tete, matulingi omatokolo omawa. Vali, matukala nombembwa; Tatu matukala nekolelo liapama. (Isa. 48:17, 18) Novipuka ovio tuapopia, pahe matutale etyi tulilongesila kuetyi tyaendele Nohamba Daviti.

OITYI ULILONGESILA KOHAMBA DAVITI?

7. Ehipululo patyi matulilongesa pahetyino?

⁷ Okuti kumbi waendeluale konyima nepanga liove, ine o umwe mombunga? Inkha ongotyo, mohambukwa unene okulilongesila Kohamba Daviti nomona wae Abisalau. Abisalau waendele konyima tate yae, ahande okukala ohamba pomphangu ya tate yae. — 2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14.

8. Oityi upondola okulinga opo Siovaa ekukuateseko?

⁸ (1) Likuambela. Tyina wehenehimbike okulilongesa ehipululo limwe, likuambela ku Siovaa, omupopila oñgeni ukahi mokonda yokulingwa onya. (Sal. 6:6-9) Popia umwe etyi tyili mombungo. Ita ku Siovaa ekukuateseko okuvasa onondongwa, mambukukuatesako okukoleleya motyitateka tyove.

9. Oityi tyaendele na Daviti na Abisalau?

⁹ (2) Soka. Tyina ulilongesa ehipululo lya Daviti, soka oñgeni akalele etyi omona wae ahanda okumupunda outumini. Abisalau walingile atyiho opo ovanthu vemuhumbe. (2 Sam. 15:7) Etyi Abisalau amono okuti pahe omuvo ukahi nawa, atumu ovanthu ko Isilayeli. Ankho wevetuma opo vakahindile ovanthu okuhula kwe, akale ohamba. Tupu Abisalau ahongilinya Aitofeli epanga lya Daviti opo emutyitukile-po. Abisalau elilingi ohamba, tupu ahande okuipaa Daviti. Okuti otyipuka otyo ankho tyapepuka ku Daviti? Au. (Sal. 41:1-9) Etyi Daviti eiva etyi Abisalau ahanda okulinga, akaholama ko Selusalei. Abisalau nomafualali ae, avakaluisa Daviti. Mahi movilwa omo, Abisalau nomafualali ae ngamo vaipaelwa.

10. Oityi tyaendele Nohamba Daviti?

¹⁰ Pahe, soka oñgeni Daviti akalele novitateka ovio aviho. Daviti ankho uhole omona wae Abisalau. Tupu ankho uyumba onthumbi mu Aitofeli. Mahi aveho vevali, avemuende konyima. Namphila ankho o Daviti vahanda okuipaa, mahi etyi vaipawa atyimuihama unene. Daviti ankho upondola okuhayumbu vali onthumbi momapanga omakuavo. Asoko okuti aveho vahula ku Abisalau. Tupu ankho upondola okusoka okuti, hahe ndyikale andyike, ndyikaholame vala andyike. Tupu ankho upondola okusoya. Mahi okuti ongotyo akalele? Au, welikuatehilile akoleleya movitateka. Omokonda yatyi akoleleyile?

11. Oityi Daviti alingile povitateka?

¹¹ (3) Sokolola. Onondongwa patyi upondola okulilongesila kehipululo eli? Lipula okuti: “Oityi Daviti alingile tyemukuatesileko?” Daviti katilile owoma, pahe alingi vala ovipuka tyihasoko nawa. Tupu kasukalalele akala tyihei etyi malingi. Oityi alingile? Welikuambelele ku Siovaa emukuateseko. Tupu waitile komapanga ae emukuateseko. Iya wasokele umwe etyi malingi. Namphila ankho aihamenwa unene, mahi kayekelepo okuyumba onthumbi mu vakuavo. Watuaileko okuyumba onthumbi mu Siovaa no momapanga ae.

12. Oñgeni Siovaa akuatesileko Daviti?

¹² Oñgeni Siovaa akuatesileko Daviti? Inkha wovolola momono okuti, Siovaa waavelele Daviti ononkhono esukisa opo alambele movitateka. (Sal. 3:1-8; Onondaka mbo tete) Siovaa wayambele omatokolo Daviti alingile. Siovaa wakuatesileko Daviti pokati komapanga ae ovakuatyili. Siovaa tupu wayakulile ohamba Daviti.

13. Oñgeni tupondola okuhetekela Daviti tyina umwe ametulingi etyi tyetuihama unene? (Mateusi 18:15-17)

¹³ (4) Endelamo. Lipula okuti: ‘Oñgeni ndyipondola okuhetekela Daviti?’ Inkha una otyitateka, wesukisa okutyitetulula liwa. Katyesukisile olie wapengesa, upondola okueendela monondongwa mba Sesusi tuvasa mu Mateusi 18. (Tanga Mateusi 18:15-17.) Mahi wehetyilinge tyina wanumana. Tupu, upondola okulikuambela ku Siovaa opo ekukuateseko okutula omutima, nokukuavela ounongo wesukisa motyitateka otyo. Wahayekepo okuyumba onthumbi momapanga ove. (Pro. 17:17) Tavela tyina omapanga ove ekukuatesako, tavela onondongwa Siovaa ekuavela Mondaka yae. — Pro. 3:5, 6.

OITYI ULILONGESILA KU PAULU?

14. Ovitateka patyi viapopiwa mu 2 Timotiu 1:12-16; 4:6-11, 17-22?

¹⁴ Okuti vombunga yove vekuyele mokonda Umbangi ya Siovaa? Okuti ukala motyilongo omu ovilinga vietu viailikwa? Ine ongotyo, opo nanyo onondaka mbuvasiwa momukanda 2 Timotiu 1:12-16; 4:6-11, 17-22 mbupondola okukupameka.c Omukanda oo, Paulu weuhoneka etyi eli mokaleya.

15. Oityi upondola okuita ku Siovaa?

¹⁵ (1) Likuambela. Tyina ulilongesa ehipululo lya Paulu, popila Siovaa ovitateka viove opopi oñgeni ulitehelela. Popia umwe nawa etyi tyekusukalalesa. Ita ku Siovaa ekukuateseko okuvasa onondongwa mbukahi nawa mehipululo lya Paulu, mambukukuatesako motyitateka tyove.

16. Ovitateka patyi Paulu ali navio?

¹⁶ (2) Soka. Tyina ulilongesa ehipululo lya Paulu, soka otyitateka ankho ena. Soka komunthu uli mokaleya wakutwa nomalienge, ko Loma. Paulu wapakailwe-ale mokaleya mahi motyikando etyi pahe ankho maipawa umwe. Tupu vamwe pomapanga ae vemusilepo iya tyipondola ankho wasoya unene. — 2 Tim. 1:15.

17. Oñgeni Paulu akalele etyi ankho ena ovitateka?

¹⁷ Paulu kasokele kovipuka ankho evila okulinga kohale, mokonda pahe ankho onkhuatwa. Paulu ankho upondola okunumanena ovakuatate voko Asia vemusilepo, tupu ankho upondola okuhayumbu vali onthumbi momapanga ae. Mahi Paulu hatyoko alingile. Omokonda yatyi Paulu akalele nonthumbi yokuti omapanga ae ovakuatyili, iya akala tyityii okuti Siovaa memuyambe?

18. Oityi Paulu ahalingile etyi ankho ena ovitateka?

¹⁸ (3) Sokolola. Tyina ulilongesa ehipululo lya Paulu lipula okuti: “Oityi tyakuatesileko Paulu?” Namphila Paulu ankho etyii okuti maipawa, mahi watuaileko okusoka kekevelelo liae. Paulu watuaileko okusoka oñgeni apondola okupameka ovakuatate vae. Ankho uyumba onthumbi mu Siovaa mokulikuambela apeho. (2 Tim. 1:3) Paulu kasokele unene kovakuatate vemusilepo, mahi ankho upandula ovakuatate vemukuatesako mokonda vemuhole. Tupu, Paulu watuaileko okulilongesa Ondaka ya Huku. (2 Tim. 3:16, 17; 4:13) Tyihe-otyo vala, Paulu ankho una onthumbi yokuti Siovaa na Sesusi vemuhole. Tupu, ankho utyii okuti kavemuyekele-po iya mavekemuyamba mokonda yovilinga alingile noukuatyili.

19. Oñgeni Siovaa akuatesileko Paulu?

¹⁹ Siovaa walondolele Paulu okuti mamoneswa ononkhumbi mokonda yetyi akala Omukilisitau. (Ovil. 21:11-13) Oñgeni Siovaa akuatesileko Paulu? Siovaa wakumbululile omalikuambelo ae, tupu emupameka. (2 Tim. 4:17) Paulu akala nonthumbi, yokuti makapewa ondyambi yae mokonda yovilinga alinga. Tupu, Siovaa atumu Paulu opo akuateseko ovakuatate vae.

20. Ngetyi tyipopia Ova Loma 8:38, 39 oñgeni upondola okuhetekela Paulu?

²⁰ (4) Endelamo. Tyina ulilongesa lipula okuti: ‘Oñgeni ndyipondola okuhetekela Paulu?’ Nga Paulu, nonthue tupondola okumoneswa ononkhumbi mokonda Tunombangi mba Siovaa. (Malu. 10:29, 30) Opo tutualeko okukala ovakuatyili ku Siovaa tyina tuna ovitateka, tuesukisa okuyumba onthumbi mwe, nokulikuambela, nokutualako okulilongesa. Tupu tuesukisa okuhinangela okuti, otyipuka tyesukisa vali okunkhimaneka Siovaa. Tuahalimbwei-ko okuti Siovaa nalumwe metuyekepo iya nalumwe mayekepo okukala noluembia nonthue. — Tanga Ova Loma 8:38, 39; Heb. 13:5, 6.

LILONGESILA KOVANTHU OVAKUAVO VAPOPIWA MOMBIMBILIYA

21. Omahipululo patyi akuatesileko Aya na Hector okulambela movitateka viavo?

²¹ Katyesukisile otyitateka patyi tuna, tupondola okulilongesila konongeleka mbapopiwa Mombimbiliya. Mongeleka, Aya, omukokoli-ndyila ukala ko Japau, wapopia okuti ehipululo lya Sona liemukuatesileko okuhatili owoma okuava oumbangi. Hector, omukuatate umwe ukala ko Indonesia, ukala novo tate yae vehelilongesa wapopia okuti, tyemukuatesileko okulilongesa konthele ya Siovaa nokumuumbila, ongeleka ya Rute.

22. Oityi upondola okulinga opo upole ouwa konondalama no kononthele mbati, “Hetekela Ekolelo Liavo”?

²² Opi upondola okuvasa onongeleka mbovanthu vapopiwa Mombimbiliya mambukupameka? O novidiu, nonondalama, nononthele mbati “Hetekela Ekolelo Liavo” mbupondola okukukuatesako okunoñgonoka nawa omahipululo Ombimbiliya.d Tyina motale ovidiu ine motehelela, ita ku Siovaa ekukuateseko okuvasa onondongwa moundapesa momuenyo wove. Lisokela pomphangu yavo. Sokolola kovaumbili ovakuavo ovakuatyili va Siovaa, soka oityi tyevekuatesileko okulambela movitateka. Iya endela muetyi welilongesila-ko. Pandula Siovaa wekukuatesako okuvasa onondongwa ombo. Pandula tyina ukuatesuako, tupu pandula vakuenyi nokuvekuatesako.

23. Ngetyi tyipopia Isaías 41:10, 13, oityi Siovaa alaa okutulingila?

²³ Omuenyo mouye wa Satanasi kawapepukile, mokonda pamwe tyina tuna ovitateka, katwii etyi matulingi. (2 Tim. 3:1) Mahi no ngotyo, wahasoye, wahatile owoma. Siovaa mekukuatesako. Siovaa walaa okuti mekukuate menkhanya. (Tanga Isaías 41:10, 13.) Kala nonthumbi yokuti mekukuatesako, iya mekuavela ononkhono pokati Kondaka yae opo utyivile okulambela movitateka aviho.