Petupu Natyike Tyipundukisa Ovaviuki

1-2. Oityi omuhoneki umwe apopia? Iya oityi matulilongesa monthele ei?

HONO, ovanthu ovanyingi vapopia okuti ovalanduli va Sesusi, mahi kavalingi ovipuka evelongesa. (2 Tim. 4:3, 4) Omuhoneki umwe wapopia okuti: “Inkha pononthiki mbetu kueile omunthu omukuavo, apopi ovipuka Sesusi apopile . . . , okuti ñgeno tuemuanya ngetyi tuaanyene Sesusi? Yoo, ñgeno tuemuanya.”

² Ovanthu ovanyingi potyita tyotete, vamuene omahuviso a Sesusi tupu veivile ovipuka ankho alongesa, mahi no ngotyo kavemutavelele. Omokonda yatyi? Monthele yokualamba tuelilongesile ovipuka vikuana vilekesa omokonda yatyi ovanthu vaanyenene etyi Sesusi ankho alongesa netyi alinga. Monthele ei, matutale vali ovipuka vikuana, vilekesa omokonda yatyi ovanthu hono vaanyenena ovalanduli va Sesusi, noñgeni tupondola okulityilika okuyekapo okuumbila Siovaa.

(1) SESUSI ANKHO UTUPU OKAPUNGULULA

3. Oityi Sesusi ankho alinga tyalingisisa ovanthu okumuanya?

³ Etyi Sesusi eli pano pohi wakalele novanthu aveho. Ankho ulia novanthu vokuamona no vokuahepa. Mahi wakalele vali omuvo omunyingi novokuahepa. Tupu Sesusi ankho una okankhenda novanthu vapopiwa okuti kavasilivila nokulinga “ononkhali.” Ovanthu vamwe vomalityindailo, tyina ankho vamona ovipuka Sesusi alinga kavemutavela. Avapulu ovalongwa va Sesusi okuti: “Omokonda yatyi mulila novatanthi velilimu no vokulinga ononkhali?” Sesusi evekumbulula okuti:” Vokuna ekongoko kavesukisa omuhakuli, mahi ovavei vesukisa. Ame heilile ovaviuki, mahi neila ovakuankhali opo velivele.” — Luka 5:29-32.

4. Ngetyi tyapopia eulo lya Isaiya, oityi ova Sundeu ankho vakevelela konthele ya Mesiya?

⁴ Oityi Ovihonekwa vipopia? Omanima omanyingi konyima, puetyi Mesiya eheneye pano pohi, omuuli Isaiya wahonekele okuti, kametavelwa iya mayalwa novanthu. Wahonekele okuti: “Ankho watombua, nokuyelwe novanthu, . . . Kuonthue ankho ongatyina otyipala tyae tyahikwa. Ankho watombua, katuasukile nae.” (Isa. 53:3) Eulo eli, ankho lipopia okuti Mesiya maanyua “novanthu” iya ova Sundeu vopotyita tyotete ankho vena okutyinoñgonoka.

5. Oñgeni ovanthu vatala ovalanduli va Sesusi?

⁵ Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo. Ononkhalamutwe ononyingi mbonongeleya, vehole unene okukala novanthu vankhimana, na vana ouye uno uti ovanongo. Ononkhalamutwe ombo, mbuyeka ovanthu ovo, vakale monongeleya mbavo, atee umwe natyina valinga etyi tyihelikuatele novitumino vya Huku. Mahi ononkhalamutwe mbonongeleya vatala omapita ovaumbili va Huku. Omokonda yatyi? Omokonda katuvahona, katuankhimanene, tuvakuatyili ku Siovaa. Ongetyi Paulu apopia, Huku waholovona “ovanthu vehesilivila mouye.” (1 Kol. 1:26-29) Mahi no ngotyo, Siovaa uhole ovaumbili vae aveho ovakuatyili.

6. Oityi Sesusi apopia mu Mateusi 11:25, 26? Iya oñgeni tupondola okumuhetekela?

⁶ Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? (Tanga Mateusi 11:25, 26.) Tuahayekei okuhongilinyua novanthu vomouye vahaumbila Siovaa. Tutavelei okuti ovanthu vomutima weliola vekahi nokulinga ovilinga vya Siovaa. (Sal. 138:6) Tupu tusokei kovipuka ovinyingi Huku alingila ovanthu vae, namphila ovanthu vomouye vasoka okuti kavei natyike, havanongo-ko.

(2) SESUSI WAANYENE OMALUSOKE APENGA

7. Omokonda yatyi Sesusi apopila okuti ova Faliseu vena omaandambeyo? Iya oñgeni ngwe vakalele?

⁷ Nokuakola omutima Sesusi wapopilile ononkhalamutwe mbonongeleya okuti, kavalongesa otyili konthele ya Siovaa. Mongeleka, wapopia okuti ova Faliseu vena omaandambeyo mokonda yonkhalelo vakoha omavoko nonkhalelo vatekula ovo tate yavo. (Mat. 15:1-11) Ovalongwa va Sesusi avahuvu unene nonondaka mbae, avapulu okuti: “Utyii okuti onondaka wapopia mbanumanesa ova Faliseu?” Sesusi evekumbulula okuti: “Omuti Tate yange keulu ahatuikilwe mautukuluapo. Veyekei. Ovamphoki, ovahongoli veheetepo. Inkha omumphoki uhongelela omumphoki mukuavo aveho mavatokela metoto.” (Mat. 15:12-14) Namphila ononkhalamutwe mbonongeleya ankho veyele etyi Sesusi apopia, mahi Sesusi kayekele-ko okulongesa otyili.

8. Oñgeni Sesusi alekesa okuti, onongeleya hambuho mbuhambukiswa Huku?

⁸ Tupu, Sesusi wapopile okuti ononkhalamutwe mbulongesa omatutu. Kapopile okuti onongeleya ambuho mambutavelwa na Huku. Sesusi, watile ovanthu ovanyingi mavapolesapo ondyila onthanda itualako kehanyauno, iya vehehi avapolesapo ondyila yahita ituala komuenyo uhapu. (Mat. 7:13, 14) Onondaka ombo mbalekesa okuti, vamwe vapopia okuti vafenda Huku, mahi haeko vekahi nokufenda. Tupu apopi okuti: “Lungukei kovauli vomatutu, veya kuonwe notyikova tyongi, mahi, mokati omahunyu alia ovanthu. Onwe mamuveimbukila kovipuka valinga.” — Mat. 7:15-20.

9. Ovipuka patyi ononkhalamutwe ankho mbulongesa, Sesusi alekesa okuti viapenga?

⁹ Oityi Ovihonekwa vipopia? Omaulo Ombimbiliya apopile okuti, Sesusi makaliwa nombili ena nondyuo ya Siovaa. (Sal. 69:9; Suau 2:14-17) Ombili Sesusi ankho ena, oyo yemulundile okupopia okuti ononkhalamutwe mbulongesa omatutu, nokulinga oviso viahaviukile. Mongeleka, ova Faliseu ankho valongesa okuti, tyina omunthu amankhi pesala ohande ina omuenyo: mahi Sesusi walongesile okuti tyina omunthu ankhia, ukahi ngatyina elele. (Suau 11:11) Ova Sanduseu ankho kavetavela okuti omunthu wankhia upondola okukala vali nomuenyo, mahi Sesusi wakondolele omuenyo epanga liae Lasalu. (Suau 11:43, 44; Ovil. 23:8) Tupu, ova Faliseu ankho vavela onombei Huku mokonda yovipuka ovivi; mahi Sesusi walongesile okuti omunthu oe ukoya, inkha mafende Huku, ine kememufende. — Mat. 11:28.

10. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi veyele etyi tulongesa?

¹⁰ Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo. Ovanthu ovanyingi vetuyele mokonda onthue tulekesa ovanthu mo Mbimbiliya, okuti etyi ononkhalamutwe mbonongeleya valongesa omatutu. Ononkhalamutwe mbulongesa okuti, Siovaa umonesa ononkhumbi ovanthu motupia. Vevelongesa ovipuka ovio, opo vevetilise owoma. Mahi onthue onombangi mba Siovaa tufenda Huku wohole, tulongesa ovanthu okuti omalusoke oo apenga. Tupu, ononkhalamutwe mbonongeleya mbulongesa okuti, omunthu una ohande ihankhi, mahi onthue tulongesa okuti otyo omatutu. Mokonda, ankho kuali ohande opo ñgeno kutupu etutilo. Namphila onongeleya ononyingi mbulongesa okuti, ovipuka aviho vienda momienyo viovanthu, o Huku wevipanga, mahi onthue tulongesa okuti kese munthu oe ukoya ankho mafende Huku ine kememufende. Oñgeni ononkhalamutwe mbonongeleya mbukala tyina tupopia okuti etyi valongesa omatutu? Vetunumanena unene!

11. Ngetyi Sesusi apopia mu Suau 8:45-47, oityi Huku ahanda ovanthu vae valinge?

¹¹ Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? Inkha onthue tuhumba otyili, matutavela etyi Huku etupopila. (Tanga Suau 8:45-47.) Onthue kamatulingi nga Satanasi Eliapu, okuhetavela otyili. Nalumwe matulingi ovipuka vihelikuatele netyi tulilongesa Mombimbiliya. (Suau 8:44) Huku uhanda ovanthu vae ‘vayale otyivi’ mahi ‘avakakatela motyiwa’ ngetyi tyalingile Sesusi. — Loma 12:9; Heb. 1:9.

(3) SESUSI WAMONESILWE ONONKHUMBI

12. Oityi tyalingisile vali ova Sundeu okupunduka?

¹² Otyipuka patyi otyikuavo tyalingisile ova Sundeu okuyala Sesusi? Paulu wati: “Onthue tuivisa Sesusi waipaelelwe momuti, iya otyo kova Sundeu emanya lipundukisa.” (1 Kol. 1:23) Omokonda yatyi ova Sundeu ovanyingi vapundukile mokonda yonkhalelo Sesusi aipawa? Omokonda kuvo, Sesusi waipawa ngondingavivi omukuankhali, ha ngatyina o Mesiya. — Deut. 21:22, 23.

13. Oityi ova Sundeu vaanyene Sesusi vahaimbukile?

¹³ Ova Sundeu aveho vaanyene Sesusi, kavaimbukile okuti vemutendeleya vala, kalingile natyike, iya tupu walingwa vala onya. Tupu Sesusi wakoyesilwe vala onya. Onkhalelo akoyesilwe, ha ngetyi muene ankho ovitumino vipopia pomuvo pana. (Luka 22:54; Suau 18:24) Ova Sundeu avahaovola ovanthu vapondola okuava oumbangi wotyotyili konthele ya Sesusi, mahi avaovola ovanthu “vaava oumbangi womatutu konthele ya Sesusi opo vetyivile okumuipaa.” Etyi omunene-nakwa amona okuti Sesusi kalingile natyike tyapenga, pahe ahimbika okumulinga omapulo opo atale ankho ukumbulula monkhalelo yapenga. Ovipuka ovio aviho valingile, ankho kavielikuatele novitumino. (Mat. 26:59; Malu. 14:55-64) Pahe etyi Sesusi atutiliswa ova Sundeu avaavela “onombongo ononyingi mbopalata” omafualali o Loma opo ayandyanese omatutu, mokonda apa Sesusi ankho apakwa kepo. — Mat. 28:11-15.

14. Oityi Ombimbiliya yapopile konthele yononkhia mba Mesiya?

¹⁴ Oityi Ovihonekwa vipopia? Namphila ova Sundeu ovanyingi vo pononthiki mba Sesusi ankho kavakevelela okuti Mesiya una okunkhia, mahi tala etyi eulo limwe Liombimbiliya lipopia. Liati: “Oe waava omuenyo wae mononkhia, avalulilwa kumwe nonondingavivi. Watyindapo onkhali yovanthu ovanyingi, oe wakala omuitiliko wonondingavivi.” (Isa. 53:12) Mokonda ankho eulo likahi nokufuisuapo, ova Sundeu ankho vetupu natyike tyivelingisa okuaanya Sesusi.

15. Ovipuka patyi Onombangi mba Siovaa mbutendeleyua tyilingisa ovanthu okupunduka?

¹⁵ Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo! Nga Sesusi watendeleyilwe ovipuka ovinyingi ahalinge, na hono Onombangi mba Siovaa vatendeleyua nokulingwa onya. Tutalei onongeleka mbumwe. Okuhimbikila menima 1930 alo 1940 ovakuatate vetu voko Estados Unidos apeho ankho venda kombonge opo vayakulile efendelo lietu. Ovakoyesi ankho vetuyembesila umwe tyawina omphela. Tupu mepunda-umbo lyo Quebec, mo Canada, ovanthu vonongeleya novatumini vetutyitukililepo opo vatalameke ovilinga vietu. Iya ovaivisi ovanyingi avapakwa movikaleya mokonda yokuivisa Ouhamba wa Huku. Mo Alemanha ovatumini ovanyingi voutumini wova Nazista, vaipaele ovakuatate ovanyingi mokonda yekolelo liavo. Momanima ano, ovakuatate ovanyingi nonomphange ko Rússia, vekahi nokumoneswa ononkhumbi, nokupakwa movikaleya, mokonda yokulongesa Ombimbiliya. Tupu, ovatumini vapopia okuti ‘Onombangi vekahi nokututyitukilapo’. Atee umwe, Ombimbiliya melaka lyo Rússia mokonda muna enyina Siovaa, vati kaikahi nawa.

16. Ngetyi tyipopia 1 Suau 4:1, omokonda yatyi tuhapondola okutavela atyiho ovanthu vapopia konthele Yonombangi?

¹⁶ Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? Noñgonoka nawa ovipuka konthele yotyili. Melongomona Sesusi alingila Komphunda, wapopilile ovateheleli vae okuti vamwe vapondola ‘okutendeleyua ovipuka aviho ovivi.’ (Mat. 5:11) Omatutu oo aeho atuka ku Satanasi. Satanasi oe uhongiliya ovanthu opo vayandyanese omatutu konthele yavana vehole otyili. (Ehol. 12:9, 10) Onthue tuesukisa okuaanya omatutu oo. Tupu katupondola okuyeka omatutu oo etulingisise okukala nowoma nokutendesa ekolelo lietu. — Tanga 1 Suau 4:1.

(4) SESUSI WALAVISILWE ASIWAPO

17. Ovipuka patyi viamonekele etyi Sesusi ehenenkhie ankho vipondola okupundukisa vamwe?

¹⁷ Etyi ehenenkhie Sesusi walavisilwe na umwe povalongwa vae. Umwe wapopile tutatu okuti kei Sesusi. Tupu ono apositolu ambuho ambumusipo motyinthiki ankho maipawa. (Mat. 26:14-16, 47, 56, 75) Ovipuka ovio, avihahuvisa Sesusi, mokonda ankho utyii okuti mavimoneka. (Suau 6:64; 13:21, 26, 38; 16:32) Ovipuka ovio, ankho vipondola okupundukisa ovanthu, avelipopila okuti: ‘Inkha ono apositolu mba Sesusi vemusapo, opo ame, ame-lie ndyikale omulanduli wae!’

18. Omaulo patyi afuiswapo novipuka viamonekele etyi Sesusi eheneipawe?

¹⁸ Oityi Ovihonekwa vipopia? Omanima omanyingi konyima, Siovaa wapopile Mondaka yae okuti Mesiya malaviswa nonombongo 30 mbopalata. (Zac. 11:12, 13) Tupu, Ombimbiliya yapopile okuti, memulavisa o umwe pomapanga ae. (Sal. 41:9) Iya omuuli Sakalia wapopile okuti: “Ipaa omunthita, onongi mbotyuunda ambutyandyaneswa.” (Zac. 13:7) Okuti vomutima omuwa vapundikile? Au, vapame mokonda vamona omaulo Ombimbiliya ekahi nokufuisuapo mu Sesusi.

19. Oityi vokuna omutima omuwa vei?

¹⁹ Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo. Momanima ano, vamwe ankho Onombangi mba Siovaa vayekapo okumuumbila, iya pahe vaovola okuyapula ovanthu. Vayandyanesa omatutu konthele Yonombangi mba Siovaa mo Internet no mo Laliu no mo no Jornale. Okuti vokuna omutima omuwa vapunduka? Au, mokonda vetyii okuti, Ondaka ya Huku yapopia okuti ovipuka ovio mavimoneka. — Mat. 24:24; 2 Pet. 2:18-22.

20. Oityi matyitukuatesako okuhelipunduka mokonda yavana vayekapo okuumbila Siovaa? (2 Timotiu 4:4, 5)

²⁰ Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? Tuesukisa okutualako okupameka ekolelo lietu mokulilongesa apeho Ondaka ya Huku, nokulikuambela apeho, nokuundapa nombili movilinga tuapewa na Siovaa. (Tanga 2 Timotiu 4:4, 5.) Inkha tukala nekolelo liapama, kamatusukalala nomatutu ovanthu vapopia konthele Yonombangi. (Isa. 28:16) Okuhumba Siovaa, nokupanda Ondaka yae, nokukala noluembia novakuatate, matyitukuatesako okuhelipunduka mokonda yavana vayekapo okuumbila Siovaa.

21. Namphila ovanyingi vaanya etyi tulongesa, onthumbi patyi tupondola okukala nayo?

²¹ Potyita tyotete ovanthu ovanyingi velipundukile, avaanye Sesusi. Mahi, ovakuavo avemutavela. Atee umwe, umwe Mombonge yova Sundeu “novanakwa ovanyingi avahimbika okukala nekolelo” mu Sesusi. (Ovil. 6:7; Mat. 27:57-60; Malu. 15:43) Tupu na hono ovanthu ovanyingi vatokola okutualako okulandula Sesusi. Omokonda yatyi? Omokonda vei nokuhole otyili tuvasa Mondaka ya Huku. Ombimbiliya yati: “Vana vehole ovitumino viove vena ombembwa onene iya natyike tyivepundukisa.” — Sal. 119:165.