Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w21 Pepo Linene pp. 26-30
  • Napaka Siovaa Pomphangu Yotete Momuenyo Wange

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Napaka Siovaa Pomphangu Yotete Momuenyo Wange
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2021
  • Onthele-kati
  • OVILINGA VIOKUIVISA MO LIBANO
  • OMBUNGA YANGE AILUKILA KOTYILONGO OTYIKUAVO
  • OVITATEKA TUAKALELE NAVIO
  • OMATOKOLO AMWE NESUKISILE OKULINGA
  • ETOKOLO EKUAVO ANKHO NESUKISA OKULINGA
  • OTYIPUKA ANKHO TUHAKEVELELA!
  • ETOKOLO EKUAVO
  • OMATOKOLO NALINGILE NDYIPONDOLA OKUELINGA VALI
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2021
w21 Pepo Linene pp. 26-30

EHIPULULO LIOMUENYO

Napaka Siovaa Pomphangu Yotete Momuenyo Wange

TYAPOPIWA NA DYAH YAZBEK

Dyah Yazbek etyi ankho omukuendye.

MONTHIKI imwe komuhuka mo 1984, ankho ndyitunda kondyuo yange mo Caracas, ko Venezuela, ndyenda no kovilinga. Mondyila, andyihinangela Omutala Womulavi umwe natangele. Ankho upopia oñgeni ovo munthele yetu vetutala. Andyihimbika okutala onondyuo mbuli popepi, andyilipulu okuti: ‘Okuti vakuetu vanthala ngatyina ndyimuundapi vala ukahi nawa? Ine vanthala ngatyina ndyimuivisi wonondaka onongwa iya ndyikuatesako ombunga yange novilinga viange?’ Andyiimbuka okuti ovo munthele yange ankho vanthala vala ngatyina ndyimuundapi ukahi nawa. Kavanthale ngomuivisi wonondaka onongwa. Etyi nanoñgonoka otyipuka otyo andyilingi etokolo limwe.

Ame natyitwa monthiki 19 ya Maio yo 1940, mepunda-umbo litiwa Amioûn, ko Libano. Etyi pakala omanima amwe, ombunga yetu ailukila kepunda-umbo litiwa Tripoli, oku nekulila mombunga imwe ina ehambu, ifenda Siovaa Huku. Onthue tuvetano, ovahikuena vetatu novakuendye vevali. Ovo tate vetulongesile okuti, onombongo hatyipuka tyakolela vali momuenyo wetu. Ombunga yetu ankho yesuka vala nokulilongesa Ombimbiliya, nokuenda Komaliongiyo, nokukuatesako ovanthu okunoñgonoka Huku.

Mewaneno lietu ankho muna ovalembulwa ovanyingi. Umwe ankho omukuatate utiwa Michel Aboud, ankho weendesa elilongeso Liombimbiliya mewaneno. Omukuatate oo, ankho walongeswa otyili ko New York, ehimbika okuivisa mo Libano mo 1921. Ame ndyihinangela okuti, namphila omukuatate oo ankho omulembulwa, mahi wakalele nonthilo novahikuena vevali Anne na Gwen Beavor evekuatesako, namphila ankho valongeswa Mosikola yo Gileade, avakala omapanga omawa. Nahambukilwe unene etyi nelivasa na Anne ko Estados Unidos. Etyi palamba omanima amwe, tupu andyilivasi na Gwen, ankho pahe wanepwa na Wilfred Gooch iya vaundapa mo Mbetele yoko Londres ko Inglaterra.

OVILINGA VIOKUIVISA MO LIBANO

Etyi ankho ndyimukuendye mo Libano Onombangi mba Siovaa kavehi. Mahi ankho tuna ehambu liokupopila ovanthu etyi tukahi nokulilongesa mo Mbimbiliya. Namphila ankho ononkhalamutwe mbonongeleya vehetyihande. Ndyihinangela ovipuka vimwe namuene tyina ankho tuivisa.

Onthiki imwe ankho tukahi nokuivisa nomphange yange Sana mosapalalu imwe. Apa ankho tukahi nokuivisa, apeya elombe limwe, alihimbika okuyayesa omphange yange, alimutahula, elivete. Tyafuile ankho pena ou waihana elombe lina. Omunthu umwe alikalela kopulisa. Etyi onopulisa mbeya ambupopila omunthu umwe opo akuateseko omphange yange. Onopulisa ambutyindi-po elombe. Etyi mbemupaka mokaleya, ambumono okuti elombe ankho liatyinda outa. Onopulisa ambupulu elombe okuti: “Ove naina ulongesa otyili tya Huku, ine ulongesa oungangala?”

Onthiki onkhuavo, ewaneno lietu ankho lialukala ekalela opo tukaivise onondaka onongwa, komphangu kuehena ovaivisi. Ankho tuahambukwa unene, mahi apa ankho tuli apeya ovanthu vamwe avehimbika okutuleva, nokututonga omamanya, alo umwe emanya limwe alivete tate momutwe. Atuho otyo tutala tate wepuila monohonde motyipala. Tate akondoka na me mekalela, no onthue atuvelandula, mahi tyatila unene owoma. Mahi onondaka me apopile etyi ekahi nokusekuna tate ohonde himembulimbwa, watile: “Siovaa, veevela-vo mokonda etyi valinga kavetyii.”

Monthiki onkhuavo vali, andyikatalelapo vetu, kotyilongo natyitilwa. Meumbo lya vavoo andyivasi-mo elombe limwe. Ankho lityii umwe okuti ombunga yange Onombangi mba Siovaa. Ame ankho ndyina vala omanima epandu. Alinthale alimphulu okuti: “Ove, omokonda yatyi wahambatisalelwa?” Andyilipopila okuti, ame nkhele ndyimona, opo ndyimbatisalwe nesukisa okunoñgonoka vali etyi Ombimbiliya ilongesa, nokukala nekolelo liapama. Alinumana alipopila vavoo okuti natomboka.

Tuali vali novitateka ovikuavo. Mahi ovanthu ovanyingi vakala ko Libano vekahi nawa, vatambula nawa ovanthu. Vamwe alo umwe tutomphola navo konthele Yombimbiliya iya ovanyingi tukahi nokulilongesa navo Ombimbiliya.

OMBUNGA YANGE AILUKILA KOTYILONGO OTYIKUAVO

Etyi ndyikahi nokulongeswa, omukuatate umwe omukuendye watunda ko Venezuela eya ko Libano. Ahimbika okuenda komaliongiyo mewaneno lietu, avakala omapanga nomphange yange Wafa. Etyi pakala omuvo umwe, avelinepe na Wafa, avakakala ko Venezuela. Wafa ankho wetuivaluka unene. Mokonda yotyo, etuhonekela omukanda opo tuilukile ko Venezuela. Atutavela atuilukila ko Venezuela!

Onthue tuehika mo Venezuela mo 1953 mepunda-umbo litiwa Caracas, popepi na apa pakala omutumini wotyilongo otyo. Ankho ndyihambukwa unene okutala omutumini, tyina alamba nomatuku-tuku ae omawa. Mahi ko o tate, ankho tyipuiya unene okutyiliya otyilongo otyipe, nelaka lipopiwa-mo, nokulia novikuavo vali. Mahi etyi vekahi umwe nokutyiliya apamoneka tyimwe tyetusoyesile unene.

Okuhimbikila kokumbili okuenda nokokulio: O tate. O me. Ame mo 1953 etyi tuailukila ko Venezuela nombunga yange

OVITATEKA TUAKALELE NAVIO

Tate ehimbika okuvela. Otyipuka otyo atyituhuvisa unene, mokonda tate ankho ukahi nawa, una etimba likahi nawa. Onthue ankho katunemumone wavela. Kosipitali atyitiwa una ouvela utiwa o cancer, atandwa. Mahi etyi palamba osimanu ike, tate anyimi.

Katutyivili okupopia onkhalelo tuakalele etyi tate anyima. Ame ankho ndyina vala omanima 13. Ame ankho hisoko okuti tate nthiki imwe manyimi iya motyitateka tyina ankho hityii inkha kumbi mandyikala vali nehambu. Tupu tyepuiyile unene ku me okutavela okuti omulume wae wanyima umwe. Mahi ankho tutyii okuti tuna okutualako iya Siovaa etukuatesako okukoleleya. Etyi ndyina omanima 16, andyimanuhula okutanga mosikola yomo Caracas. Pahe andyisoko okuti nesukisa okukuatesako ombunga yange.

Omphange yange Sana na kunyatu vankhuatesileko okukala noupanga wapama na Siovaa.

Apakala omuvo umwe, omphange yange Sana anepwa nomukuatate Rubén Araujo, ankho walongeswa Mosikola yo Gileade, pahe ankho wakondoka ko Venezuela. Etyi velinepa, availukila ko New York. Etyi ombunga yange yasoka okuti ndyina okulongeswa mosikola onene, andyiilukila ko Estados Unidos ndyikakale nomphange yange Sana. Sana na kunyatu vankhuatesileko unene okukala noupanga wapama na Siovaa. Tyihe-otyo vala, mewaneno lietu lyo Espanhol ko Brooklyn ankho muna ovakuatate ovanyingi vapama motyili. Etyi nanoñgonoka omukuatate Milton Henschel nomukuatate Frederick Franz, ankho vaundapa mo Mbetele yoko Brooklyn andyihambukwa unene.

Etyi ndyimbatisalwa mo 1957.

Etyi ndyikahi nokumanuhuna okulongeswa enima liotete mosikola onene mo New York, andyihimbika okusoka etyi matyilingi momuenyo wange. Andyihinangela etyi natangele Momutala Womulavi umwe upopia okuti, Ovaumbili va Huku vesukisa okupanga ovipuka mavalingi. Ankho ndyimona okuti ovakokoli-ndyila, no vokuundapa mo Mbetele mewaneno lietu vena unene ehambu. Na ame ankho nahanda okukala ngavo. Mahi otyitateka ankho hinembatisalwe. Andyimono okuti nesukisa umwe okumbatisalwa. Ngatyo umwe ndyilinga, andyimbatisalwa monthiki 30 ya Março yo 1957.

OMATOKOLO AMWE NESUKISILE OKULINGA

Etyi nambatisalwa andyihimbika okusoka okukala omukokoli-ndyila. Ankho nahanda unene okukala omukokoli-ndyila, mahi andyityimono okuti matyimphuilisa unene. Ankho ndyisoka, oñgeni mandyikala omukokoli-ndyila, tyina ndyilongeswa mosikola onene? Andyihonekela omukanda ombunga yange, andyihoneka-mo okuti ame nahanda okuyekapo okulongeswa mosikola onene, ndyikondoke ko Venezuela ndyikale omukokoli-ndyila.

Nakondoka ko Caracas mohanyi ya Junho yo 1957. Mahi, ombunga yange ankho itupu onombongo mbokulitekula. Ankho vesukisa omunthu uvekuatesako. Oñgeni ankho ame mandyivekuatesako? Andyivasi ovilinga viokuundapa mo mbango, mahi ame ankho nahanda okukala omukokoli-ndyila, mokonda otyo tyandyeta. Ankho nahanda okulinga ovipuka ovio vivali. Mokueenda kuomanima omanyingi, ankho ndyiundapa mo mbango tupu otyo ndyimukokoli-ndyila. Ankho ndyina ehambu namphila ndyina ovilinga ovinyingi!

Pahe etyi tuelinepa nomphange Sylvia uhole unene Siovaa, woko Alemanha ankho wailukila ko Venezuela novo tate yae, ehambu liange aliliyawisa unene. Konyima atukala novana vevali, omukuendye watyo utiwa o Michel (Mike), omuhikuena watyo o Samira. Tupu me eya okukala no onthue. Mokonda ankho nesukisa okutekula ombunga yange, ovilinga vioukokoli-ndyila andyiviyeke-po. No ngotyo ame na Sylvia ankho tukala ovakokoli-ndyila vapola pokati tyina tuhaundapa.

ETOKOLO EKUAVO ANKHO NESUKISA OKULINGA

Ovana vetu ankho nkhele veli kosikola etyi pamoneka etyi napopia ponthyimbi. Tyili ankho ndyina omuenyo ukahi nawa iya ava ndyiuundapa navo ankho vandinga unene onthilo. Mahi tupu ankho nahanda vanoñgonoke okuti Ndyimbangi ya Siovaa. Mahi ankho hityii etyi nesukisa okulinga opo ndyinoñgonokwe ngotyo. Atulipakelamo nomukai wange konthele yonombongo mbetu. Ankho ndyityii okuti, inkha ndyiyekapo okuundapa mombango mandyipewa onombongo mambunkhuatesako aloo ndyivasa ovilinga ovikuavo. Mokonda ankho ndyitupu onongele, etyi ankho tuesukisa vala okukala nomuenyo wapepuka, opo tutyivile okulitekula.

Katyapepukile okuyekapo okuundapa, mahi omukai wange na me vankhuatesileko unene. Ankho nahanda okukala vali omukokoli-ndyila. Mahi etyi pakala atuuhululwa notyipuka otyikuavo.

OTYIPUKA ANKHO TUHAKEVELELA!

Dyah na Sylvia nomona wavo Gabriel.

Omona wetu watatu Gabriel, ankho tuhakevelela.

Onthiki imwe ondotolo aipopila omukai wange Sylvia okuti omulemi. Atyiti vala onthue tuahuva, onthue tuahambukwa unene! Mahi no ngotyo ankho nahanda vali okukala omukokoli-ndyila. Andyihimbika okulipula, Inkha matyitavela ndyikale omukokoli-ndyila. Mahi atuhimbika okulifuika opo tutambule omunthu omukuavo mombunga yetu, mahi nolusoke luokukala omukokoli-ndyila.

Etyi tuelipakelamo nomukai wange atutokola okukala ovakokoli-ndyila. Omona wetu Gabriel watyitwa mohanyi ya Abril yo 1985. Namphila ankho nahaundapa vali mombango, mahi no ngotyo, andyikala vali omukokoli-ndyila mohanyi ya Junho yo 1985. Etyi pakala, andyikala nelao liokukala umwe povokuakalela komutwe ovilinga vyo Mbetele. Mahi Ombetele ankho kaikala mo Caracas, mokonda yotyo ankho ndyienda-ko tuvali ine tutatu mosimanu ono kilometulu 80.

ETOKOLO EKUAVO

Mombetele ndyiundapa ankho ikala mepunda-umbo lyo La Victoria, mokonda yotyo andyiilukila nombunga yange kepunda-umbo olio, opo tukale popepi no Mbetele. Olio ankho epiluluko enene. Mahi ndyipandula ombunga yange ankho inkhuatesako apeho. Omphange yange omukulu watyo Baha, etavela okutekula me yetu. Mike ankho wanepale, mahi Samira na Gabriel ankho tukala navo. Etyi tuailukila ko La Victoria, vasilepo omapanga avo ko Caracas. Tupu omukai wange Sylvia ankho wesukisa okutyiliya epunda-umbo epe. Iya atuho ankho tuesukisa okutyiliya ondyuo yetu omphe onthutu vali. Omapiluluko oo, ko onthue ankho kaapepukile.

Mahi ovipuka avipiluluka vali. Gabriel anepe, Samira akakala aike. Ame na Sylvia atukongwa tukakale mo Mbetele mo 2007. Mike, omona wetu omukulu watyo, omukulu wewaneno tupu omukokoli-ndyila na tembwae, Monica. Gabriel nae omukulu wewaneno iya ukala ko Itália na tembwae, Ambra. Na Samira omukokoli-ndyila iya uundapa ononthiki mbumwe mo Mbetele.

Okuhimbikila kokumbili okuenda nokokulio: Ame nomukai wange Sylvia, Mombetele yoko Venezuela. Otyiveli tyetu Mike na Monica. Omona wetu omuhikuena Samira. Omona wetu Gabriel na Ambra.

OMATOKOLO NALINGILE NDYIPONDOLA OKUELINGA VALI

Tyili, nalingile omatokolo omanyingi omanene. Mahi hilivele nii vala katutu. Ndyipondola okuwana omatokolo nalingile. Ndyipandula unene ovilinga nalingile meongano lya Siovaa. Mokueenda kuomanima namona okuti okukala noupanga wapama na Siovaa tyesukisa unene. Katyesukisile etokolo patyi molingi, tyilinge enene ine etutu, Siovaa upondola okukuavela ombembwa yae “ipona enoñgonoko aliho.” (Fili. 4:6, 7) Ame na Sylvia tuhole unene ovilinga tulinga mo Mbetele. Siovaa wayamba omatokolo aeho tualinga mokonda tuemupaka pomphangu yotete.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma