Nayeka Siovaa Anthyongolele

NATUNDA MEPUNDA-UMBO NATYITILUA ANDYIKAKALA KO AFILIKA

Natyitwa menima 1935, mepundaumbo lyo Darlaston mo Inglaterra. Epundau-mbo olio ovanthu ankho velihana okuti oliovanthikovei mokonda mutunda omwihi umwe omunthikovei. Etyi ankho ndyina omanima ekuana, ovo tate avahimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Siovaa. Etyi natuukisa omanima 10, andyikala umwe nonthumbi yokuti etyi nalongeswa otyili, mokonda yootyo mo 1952 andyimbatisalwa etyi ankho ndyina omanima 16.

Pomuvo opo, ankho ndyilandesa movenda imwe yokulinga ovivela, iya ovivela vimwe ovio momitole viomatuku-tuku. Andyilongeswa opo ndyilinge otyilinga otyinene movenda oyo. Otyipuka otyo andyityipande unene.

Andyisukisa okukoya otyipuka tyimwe tyesukisa unene etyi omutalelipo womaneno amphopila okuti pahe ame mandyendaisa Elilongeso lyo Mbimbiliya mewaneno. Mahi otyipuka otyo ankho matyimphuilisa unene mokonda pomuvo opo ankho ndyitala omaliongiyo momawaneno evali. Mokati kosimanu ankho ndyitala eliongiyo mewaneno lili popepi naapa ndyuundapa mo Bromsgrove, okutunda apa ndyikala paendwa onokilometu 32. Mahi konthyulilo yosimanu tyina namakondoka keumbo lietu ankho ndyitala eliongiyo mewaneno lietu mo Willenhall.

Mokonda ankho nahanda okunkhuatesako Eongano lya Siovaa andyiyekepo otyilinga ankho ndyihole, andyitavela etyi omutalelipo womawaneno amphopila. Atyinthyambukiswa unene. Okuayeka Siovaa anthyongolele pomuvo opo tyakuatesako okukala nomuenyo umwe ankho nahasoko-ale.

Etyi ankho ndyenda kewaneno lyo Bromsgrove andyinoñgonoka omphange umwe wapama motyili utiwa o Anne. Atulinepe mo 1957, iya atuho atukala ovakokoli-ndyila vomuvo auho, konyima atukala ovakokoli-ndyili vavilapo, pahe atukala ovatalelipo vomawaneno. Etyi pakala atukongwa tukaundape mo Mbetele. Anne wankhuatesako unene okukala nehambu.

Mo 1966, atuhambukwa unene etyi tuakongwa mosikola 42 yo Gileade. Etyi osikola yapwa atutumwa ko Malawi. Ovanthu vo kotyilongo otyo vena otyali iya vatambula nawa ovaenda. Mahi ankho tutyi okuti hapeho ovanthu ankho mavetutambula nawa.

MO MALAWI TUALI NOVITATEKA OVINYINGI

Tuehika mo Malawi monthiki 1 ya Fevereiro yo 1967. Etyi tuakala ohanyi nokulongeswa elaka, pahe atumbika okuundapa movilinga vyo distritu. Atuende netuku-tuku mokonda ankho tusoka okuti kuna onondongi. Mahi etyi tuehika kuna ankho kutupuale onondongi kuna vala omilola. Pamwe ankho tuyuama ombila mekomo limwe mahi ankho tyesukisa okupakapo elona opo muahanyingile omaande. Namphila tuakalele novitateka ovio mahi ankho tuhole unene otyilinga tyetu tyoumisionaliu!

Mohanyi ya Abril, andyiivi otyipuka tyimwe tyehekahi nawa mo laliu. Omutumini woko Malawi utiwa Hastings Banda ankho ukahi nokupopia okuti Onombangi mba Siovaa kavekahi nokufeta elilimu iya vekahi nokuetela ovitateka ovatumini. Mahi otyipuka otyo omatutu, ankho ukahi nokutuhunga mokonda yokuehelipake mopulitika.

Mohanyi ya Setembro, atutange o jornale yapopia okuti omutumini ukahi nokuhunga ovakuatate okuti vekahi nokueta ovitateka motyilongo. Melingiyo alinga novatumini ovakuavo, apopi okuti malingi tyimwe opo atetulule otyitateka otyo, iya apopila vakuavo navo vetyitavele. Iya otyipuka apopia atyitavelua monthiki 20 ya Outubro yo 1967. Kapakalele-ale ehimbwe onopulisa ambuiki ombetele, iya onomisionaliu ambuhimbika okutewa motyilongo.

Etyi tuakala ononthiki ononthatu mokaleya, atutaatelwa kotyilongo tyimwe ankho tyituminwa no Grã-Bretanha tyitiwa Maurício. Mahi ovatumini vomotyilongo otyo avehetuyeke tukale-mo onomisionaliu. Pahe atutumwa okukaundapa ko Rodésia (pehepano o Zimbabwe) Etyi tuehika oko, omutumini umwe ehetuyeke tunyingile motyilongo etupopila okuti: “Onwe muatewa ko Malawi tupu kamuayekelwe okukala ko Maurício. Pahe mweya vali okutilila kuno?” Anne Ahimbika okulila. Ankho tyimoneka umwe ngatyina uti petupuale ou wesuka nonthwe! Pomuvo opo ankho andyihande umwe okukondoka kotyilongo tyetu ko Inglaterra. Mahi omutumini oo etupopila okuti ine muhuka tukapopia no vombonge, opo tupondola okulala mombetele onthiki oyo. Tuasoyele unene mahi atuyumbu vala onthumbi mu Siovaa. Onthiki onkhuavo komakumbi atupewa omukanda ulekesa okuti tuetavelwa tukale onomisionaliu mo Zimbabwe. Ehambu nakalele nalio monthiki ina, na hono hililimbwa. Nelimonena-ko umwe okuti Siovaa ankho ukahi nokutukuatesako.

OTYILINGA OTYIPE, OKUUNDAPELA OMBETELE YOKO MALAWI MO ZIMBABWE

Mombetele yoko Zimbabwe, andyuundapa Moseketa Yovilinga yoko Malawi noko Mozambique. Ovakuatate voko Malawi ankho vekahi nokumonesua ononkhumbi. Otyilinga tyange ankho okupitiya omikanda vitumwa novatalelipo vomawaneno voko Malawi. Nthiki imwe, etyi ankho ndyikahi nokupitiya omikanda kongulohi, andyilili umwe etyi namona okuti ovakuatate vetu nonomphange vekahi nokumomesa unene ononkhumbi.a Mahi tupu tyamphamekele unene okutala ekolelo liovakuatate ovo. Namphila ankho vekahi nokumona ononkhumbi mahi no ngotyo ankho vatualako okuumbila Siovaa noukuatyili. — 2 Kol. 6:4, 5.

Tupu tualingile atyiho tuvila opo tupameke ovakuatate vetu voko Malawi navana vatilila ko Moçambique mokonda yonokhumbi. Ovakuatate vokupitiya melaka lyo Chicheva, lipopiwa vali unene ko Malawi, avatilila mongalandya yomukuatate umwe ukala ko Zimbabwe. Omukuatate oo eveavela ondyuo naapa ankho vapondola okupitiyila. Avatualako notyilinga tyavo tyokupitiya omikanda vietu.

Tupu atuonganeka nawa ovipuka opo ovatalelipo vomawaneno voko Malawi valinge ovionge omanima aeho melaka lyo Chicheva ko Zimbabwe. Ankho vakalinga omalongomona otyonge. Tyina pahe vakondoka ko Malawi, ankho vatuaila ovipuka ovakuatate vooko. Etyi pakala, atuonganeka Osikola Yovilinga Viouhamba, opo tupameke ovatalelipo ovo vomawaneno.

Mu Fevereiro yo 1975, andyikatalelapo ovakuatate voko Malawi ankho vatilila Moçambique. Ovakuatate ovo ankho vekahi umwe nokulandula etyi eongano lya Siovaa liapopia. Pomuvo opo eongano ankho liapopia okuti pahe momawaneno muna okukala ovakulu vewaneno ovanyingi, iya ovakuatate ovo otyo umwe ankho vekahi nokulinga. Ovakulu ovo womawaneno ankho vaonganeka nawa ovipuka opo vakuateseko ovakuatate, avahimbika okulinga omalongomona no tesitu yonthiki, Nomutala Womulavi, nokulinga ovionge. Avaovola omphangu apa mavalingaila otyonge, avaonganeka ovanthu vokukomba, novokutuaila okulia ovakuatate, naava vatala nawa ovipuka opo ovanthu vehelivete. Ovakuatate ovo valingile ovipuka vihuvisa nekuateso lya Siovaa. Etyi natunda-ko naame ankho ndyapamekwa umwe unene novipuka ovio valingile.

Momanima 1970, ombetele yoko Zâmbia ahimbika okuhongolela ovilinga ko Malawi. Mahi no ngotyo, halimbilwe ovakuatate vetu voko Malawi. Apeho ankho ndyiveitilako momalikuambelo, nokuvelingilako ovipuka ovikuavo. Mokonda naame ankho ndyumwe povakulu vo Komisau yo Filiale yoko Zimbabwe, pamwe ankho ndyikala nomaliongiyo novakuatate vokombala Yonombangi mba Siovaa, kumwe novakuatate voko Malawi novo ko África do Sul novo ko Zâmbia. Apeho ankho tulipula okuti: “Oityi vali tupondola okulinga na tukuateseko ovakuatate voko Malawi?”

Etyi pakala, pahe ovakuatate vetu avahamoneswa vali ononkhumbi. Ovakuatate vokuatundile ko Malawi pahe avakondoka, iya vana vokuesalele-ko pahe ankho vatula omutima. Ovilongo vina viokuli popepi no Malawi pahe navio aviahailika vali ovilinga vyo Nombangi mba Siovaa. Otyilongo tyo Moçambique natyo atyahailika vali onombangi okutuka mo 1991. Mahi pahe ankho tulipula okuti: ‘Onalupi Onombangi mba Siovaa ko Malawi mavayovoka?’

NAKONDOKA KO MALAWI

Ovipuka ko Malawi katutu-katutu avihimbika okupiluluka iya mo 1993 omutumini ahailika vali Onombangi mba Siovaa. Nthiki imwe ankho ndyikahi nokupopia nomisionaliu imwe amphulu okuti: “Ove mokondoka ko Malawi?” Ame ankho ndyina omanima 59, andyimukumbulula okuti: “Au, ame nakulupale!” Mahi monthiki yatyo oyo umwe atutambula omukanda watunda Kononkhalamutwe Mbonombangi Mba Siovaa utupopila tukondoke ko Malawi.

Onthwe ankho tuhole unene ovilinga vietu ko Zimbabwe, ngotyo etyi tuapopilwa okuti tuna okukondoka tyetupuiyile unene. Ankho tutyihole unene okuundapa mo Zimbabwe mokonda tuna-mo omapanga ekahi nawa. Ononkhalamutwe Mbonombangi mba Siovaa ankho vetupopila okuti onthwe mwene tuna okukoya okuenda aa okuhaende. Mwene ankho tupondola umwe vala okukala ko Zimbabwe. Mahi andyisoko etyi tyalingile Ambalayau na Sara. Namphila ankho vakulupale mahi no ngotyo avetavela etyi Siovaa evepopila. — Gên. 12:1-5.

Atutavela etyi eongano lya Siovaa lietupopila iya monthiki 1 ya Fevereiro yo 1995, atukondoka ko Malawi. Nakalele-ko omanima 28. Akuonganekwa Okomisau yo Filiale, tyati ame novakuatate vevali. Liwa-liwa atuhimbika okuonganeka ovilinga vyo Nombangi mba Siovaa.

SIOVAA AHIMBIKA OKUKULISA OVILINGA

Tyihambukisua unene okutala tyina Siovaa akuatesako eongano okuliyawisa! Okutuka mo 1993 ovaivisi aveliyawisa unene. Ankho vena vala 30.000 mahi mo 1998, pahe ankho valamba po 42.000.b Ononkhalamutwe Mbonombangi mba Siovaa avetavela ko Malawi kutungwe Ombetele omphe mokonda pahe ovaivisi veliyawisa unene. Atulande ohika imwe ko Lilongwe, iya andyikoywa opo ndyikakale umwe po komisau yokutunga.

Omukuatate Guy Pierce, wali umwe pono Nkhalamutwe Mbonombangi mba Siovaa, ngae ulinga elongomona liokupakula ombetele mohanyi ya Maio yo 2001. Peile ovakuatate valamba po 2000 iya ovanyingi puvo apa vambatisalwa ankho palambale omanima 40. Ovakuatate ovo ankho vakala omanima omanyingi nokumoneswa ononkhumbi. Ankho vahepa mahi ankho vena oupanga wapama na Huku. Pahe ankho vahambukwa okutala Ombetele omphe. Mombetele aiho ankho wiiva vala ovanthu vekahi nokuimba oviimbo Viouhamba momalaka avo. Otyipuka tyina hinetyimone. Otyo tyilekesa okuti Siovaa uyamba vana vakoleleya ovitateka noukuatyili.

Etyi Ombetele yapwa okutungwa, nahambukilwe unene etyi nehimbika okulinga omalongomona okupakula Onondyuo Mbomaliongiyo. Omawaneno oko Malawi ankho ekahi nokupola ouwa kokuntungilwa onondyuo Mbomaliongiyo. Kohale ankho omawaneno alingila vala omaliongiyo monondyuo mbatungwa nomiti. Ankho pohi vayalapo vala eholi iya ovanthu ankho vapumphama kovimato vimwe viatungwa nonthata. Ovakuatate avahambukwa unene etyi vatungilwa onondyuo mbomaliongiyo mbatungwa nomatisolo. Pahe ankho vapumphama umwe kovipundi iya mufwa ovanthu ovanyingi!

Tupu nahambukilwe okutala ovakwendye vakuatesako ovanthu ovanyingi okukula motyili. Ovakwendye vamwe vomo Afilika aveliave opo vakuatesako ovilinga vya Huku iya avanoñgonoka ovipuka ovinyingi. Otyo atyivekuatesako okukala novilinga ovinyingi Mombetele nomomawaneno. Omawaneno akala novatalelipo vomawaneno ovanyingi iya ovanyingi ankho vanepale. Ovakuatate ovo vakoyele okupaka ovilinga vya Siovaa pomphangu yotete, namphila ankho otyo matyivelingisisa okuyalwa no vavo mokonda pahe ankho kamavakala no vana.

NDYINA EHAMBU MOKONDA YEEVI NAKOYELE OKULINGA

Etyi nakala mo Afilika omanima 52, andyivele. Ononkhalamutue Mbonombangi mba Siovaa avetavela etyi Okomisau yo Filiale yati mandyikaundapa ko Grã-Bretanha. Tyetusoyesile unene okusapo otyilinga ankho tuhole unene, mahi Ombunga Yombetele yoko Grã-Bretanha vekahi nokututekula nawa momanima ano pahe tuakulupa.

Ame ndyityi okuti okuayeka Siovaa anthyongolele otyo otyipuka otyiwa nakoya okulinga. Ine nakoyele vala etyi ame mwene ankho ndyihanda, ñgeno pehepano hikahi ngetyi ndyikahi. Siovaa ankho utyiyale etyi ame nesukisa okulinga opo ‘aviukise onondyila mbange.’ (Pro. 3:5, 6) Etyi ankho ndyimukuendye nahandele okuundapa movenda imwe. Mahi Eongano lya Siovaa liampha otyipuka tyimwe tyanthyambukisua unene. Kuame okuumbila Siovaa otyipuka tyinthyambukiswa unene!