Kuatesako Vakuenyi Vetyivile Okukoleleya Ovitateka

1. Oñgeni Siovaa akumbulula omalikuambelo ovaumbili vae?

UTYII okuti Siovaa upondola okukutuma okulinga tyimwe opo akumbulule elikuambelo liomunthu umwe? Otyo haunene Siovaa upondola okutyilinga ine ove umukulu wewaneno, umukuatesiko wovakulu vewaneno, umukokoli-ndyili ine omuivisi. Ove upondola okukuatesako ovakuendye, no vokuakulupa. Tyina omuumbili umwe wa Siovaa amemuiti emukuateseko, Siovaa upondola okutuma omukulu wewaneno aa omuumbili omukuavo omukuatyili opo ‘emukuateseko nokumupameka.’ (Kolo. 4:11) Kuonthwe, elao limwe enene okuumbila Siovaa nokukuatesako vakuetu tufenda navo! Haunene tuna umwe okukuatesako vakuetu tyina vatumbukilwa nomukihi novihuna natyina veyelwe.

KUATESAKO VAKUENYI TYINA PAMONEKA OMUKIHI

2. Omokonda yatyi tyipuiyila unene okukuatesako vakuetu momuvo womukihi?

² Tyitupuiya unene okukuatesako vakuetu momuvo wovihuna. Mongeleka, pamwe tuhanda okukatalelapo omapanga etu mahi katupondola okuendako. Tupu pamwe tuhanda okukonga vamwe vena ovitateka opo veye okulia meumbo lietu mahi katupondola okuvekonga. Iya tyina vamwe mombunga yetu vekahi nokumona ononkhumbi tyitupuiya unene okuvekuatesako. Mahi no ngotyo onthwe tuhanda okukuatesako vakwetu iya Siovaa uhambukwa unene tyina onthwe tulinga atyiho opo tuvekuateseko. (Pro. 3:27; 19:17) Oityi tupondola okulinga?

3. Oityi tulilongesila kuetyi tyalingile ovakulu wewaneno lya Desi? (Jeremias 23:4)

³ Etyi ovakulu vewaneno vesukisa okulinga. Inkha umukulu wewaneno, noñgonoka nawa ovakuatate no nomphange. (Tanga Jeremias 23:4.) Desi, tuapopiale monthele yokualamba, wapopia okuti: “Ovakulu vewaneno vetuhonyekele novakuatate vakuetu opo tuundape navo movilinga viokuivisa nokukala kumwe.”b Ononkhono ovakulu vewaneno valingile mbakuatesileko Desi okukoleleya etyi vamwe mombunga yae vaipawa nomukihi Wokolona Vilu.

4. Oityi tyakuatesako ovakulu vewaneno avetyivili okukuatesako Desi, iya oityi ovakulu vewaneno velilongesila-ko?

⁴ Desi wapopia okuti: “Mokonda ankho ndyii nawa ovakulu vewaneno, otyo atyinkhuatesako okuvepopila oñgeni ndyilitehelela netyi ankho tyindingisa otyiho.” Oityi ovakulu vewaneno velilongesila-ko? Kuateseiko ovakuatate tyina omukihi nkhele weheneye. Kala epanga liavo. Inkha muatumbukilwa nomukihi iya pahe katyitavela okupopia navo, ovola okupopia navo no telefone. Desi wapopia vali okuti: “Monthiki ike vala pamwe ndyilikalelwa novakulu vewaneno tupu otyo vanthuma ono mesasi. Onotesitu ankho vanthangela mo Mbimbiliya mbamphamekele unene namphila mbumwe ankho ndyimbuiya-le nawa.”

5. Oityi ovakulu vewaneno vesukisa okulinga opo vakuateseko ovakuatate, iya oñgeni vena okutyilinga?

⁵ Tyimwe upondola okulinga opo utyivile okukuatesako vakuenyi, okuvelinga omapulo ekahi nawa. (Pro. 20:5) Upondola okuvepula ñgana: Okuti onwe muna okulia, novihemba, novipuka ovikuavo vali? Okuti pena tyimwe tyilekesa okuti mamutewa movilinga? Okuti muesukisa okukuatesiwako okuita ekuateso kovatumini? Ovakuatate vaavelele Desi okulia. Mahi otyipuka tyemukuatesileko vali unene okulambela movitateka ankho enavio, otyetyi ovakulu vewaneno ankho vemupopila. Ngwe wati: “Ovakulu vewaneno ankho velikuambela na ame. Namphila ame nahahinangela ovipuka ankho vapopia melikuambelo, mahi ndyihinagela okuti tyina ankho velikuambela ndyilitehela nawa. Otyipuka tyina tyakala ngatyina Siovaa eya nokumphopila okuti: ‘Ove kukahi awike.’” — Isa. 41:10, 13.

6. Oityi atuho mewaneno tuesukisa okulinga opo tukuatesako vakuetu? (Tala olutalatu.)

⁶ Etyi onthwe atuho mewaneno tuesukisa okulinga. Ovakulu vewaneno ovo vena otyilinga tyokupameka ovakuatate nonomphange mewaneno. Mahi Siovaa wapopia okuti atuho tuesukisa okupameka nokukuatesako vakuetu. (Gal. 6:10) Opo tupameke vakuetu katuesukisile-ale okulinga ovipuka ovinene. Mongeleka, omona umwe upondola okunthinda olutalatu elutumu komukuatate umwe iya otyo atyimupameka. Omukuendye upondola vala okukalandelako ovipuka omphange umwe esukisa. Tupu vamwe mewaneno vapondola okuteleka okulia kumwe kuapepa nawa avekutuala keumbo liomukuatate umwe wavela. Mahi tyotyili tyina motyilongo atyiho muna ouvela ovakuatate aveho vesukisa okupamekwa. Tyimwe tupondola okulinga okutomphola navo momaliongiyo nokukevetalelapo momaumbo avo, mahi ine katyitavela atupopi vala navo kotelefone. Ovakulu vewaneno navo vesukisa okukuatesuako. Vamwe po nombangi mba Siovaa vatuma omikanda viokupandula ovakulu vewaneno mokonda yononkhono valinga momukihi ou mbokupameka vakuavo. Naina otyiwa nonthwe tulinge onthele yetu ‘yokutualako okulipameka na vakuetu nokulikuatesako’! — 1 Tes. 5:11.

KUATESAKO VAKUENYI TYINA VAUHULUKILWA NOVIHUNA

7. Oityi tyimoneka-po tyina tuauhulukilwa novihuna?

⁷ Ovihuna viuhulukila vala ovanthu aveho iya vipondola okutumonesa ononkhumbi. Ovanthu ovanyingi vapeseka umwe komaumbo avo nokunyimisa vavo vehole. Ovipuka ovio tupu vimoneka umwe novakuatate vetu. Oityi tupondola okulinga opo tuvekuateseko?

8. Oityi ovakulu vewaneno nononkhalamutwe mbo nombunga vesukisa okulinga tyina kuhenemoneke ovihuna?

⁸ Etyi ovakulu vewaneno wesukisa okulinga. Vakulu vewaneno, kuateseiko ovakuatate tyina nkhele kuhenemoneke ovihuna. Popilei ovakuatate aveho mewaneno etyi vesukisa okulinga tyina kuamamoneka ovihuna netyi vesukisa okulinga opo vapopie no onwe. Margaret, tuapopiale monthele yokualamba, wati: “Ovakulu vewaneno, monthele yokuati Etyi Tyesukisa Mewaneno vetupopilile okuti ohika okukuata otupia petupu apa tyihamoneka. Avetupopila okuti inkha ovatumini vetupopila opo tutunde momaumbo tuesukisa okuvetala liwa-liwa.” Iya otyipuka otyo vapopile ankho vetyipopia umwe momuvo watyo mokonda etyi pakala vala onosimanu ononthano pohika opo apakwate otupia. Mefendelo liombunga ononkhalamutwe mbombunga vesukisa okupopila vomeumbo liavo etyi vesukisa okulinga tyina pamamoneka ovihuna. Inkha onwe mulipakelamo no vana venyi etyi muesukisa okulinga tyina kuamamoneka ovihuna, tyina viameya mamutyivili okutula omutima.

9. Oityi ovakulu vewaneno vesukisa okulinga tyina nkhele kuhenemoneke ovihuna na tyina viamalambe?

⁹ Inkha ove wakalela komutwe otyikundyi tyimwe tyokuivisa, wahakevelele atee kumoneka ovihuna opo ukale no nombalulo mbono telefone mbovaivisi. Wesukisa okukala no nombalulo mbavo pehepano. Tala inkha ombu unambo, ombo umwe navo vena. Inkha ulinga ngotyo, tyina vamatumbukilwa novihuna motyivili okuvekuatesako muetyi vesukisa. Onombalulo mbavo mbuavela wokuakalela komutwe ovakulu vewaneno opo ngwe etyivile okupopia nomutalelipo vomawaneno. Tyina ovakulu vewaneno vaundapela kumwe mavetyivili okukuatesako vakuavo mewaneno. Etyi otupia tuanyima, omutalelipo wewaneno lyo Margaret akala onoola 36 tyahalala, mokonda ankho ukahi nokukuatesako ovakulu vewaneno opo vetyivile okupopia novakuatate vena 450, vatilila kononthele ononkhuavo. (2 Kol. 11:27) Mokualinga ngotyo, avetyivili okukuatesako vakuatate aveho ankho vesukisa onomphangu apa vena okukala.

10. Omokonda yatyi ovakulu vewaneno vesukisila okupameka ovakuatate? (Suau 21:15)

¹⁰ Ovakulu vewaneno vena otyilinga otyinene tyokukuatesako ovakuatate mewaneno tyina vasoya. (1 Pet. 5:2) Tyina kuamamoneka ovihuna, ovakulu vewaneno vesukisa okunoñgonoka ine vena okulia, vena ovikutu na apa vakala. Mahi tyina pahe palambe onohanyi mbumwe, mavesukisa okupamekwa mopasipilitu. (Tanga Suau 21:15.) Omukulu umwe utiwa o Harold wakalela komutwe Vokomisau yo Filiale, tupu wakuataisako-ale ovakuatate ovanyingi okulambela movihuna wapopia okuti: “Tyina omunthu umwe amatumbukilwa notyihuna opo akale nawa palamba omuvo omunyingi. Ngwe vapondola umwe okutyiliya etyi vekahi pehepano, mahi ovipuka viamonekele navo kohale, ngetyi o umwe vehole wankhia, novityuma viavo viapesaikilapo, netyi vakalele mokuatumbukilwa novihuna ovio nkhele vipondola nongotyo veveihama unene komutima. Okusoka kovipuka ovio tyipondola okuvesoyesa. Mahi otyo katyilekesa okuti kavayumbu onthumbi mu Siovaa. Mwene ongotyo umwe ovanthu tukahi.”

11. Oityi ovohe vesukisa okulinga?

¹¹ Ovakulu vewaneno vesukisa okuendela monondongwa ombu mbokuati: “Lilei navana valila.” (Loma 12:15) Vana vokuahupa kovikuna vesukisa okukuatesuako okunoñgonoka okuti Siovaa uvehole, novakuatate vevehole. Ovakulu vewaneno vesukisa okukuatesako onombunga opo mbupameke oupanga wavo na Siovaa, ngetyi okulikuambela, nokulinga elilongeso lioulike nokuenda komaliongiyo, nokuenda movilinga viokuivisa. Tupu vesukisa okupopila ovohe opo vakuatesako ovana vavo okupameka oupanga wavo na Siovaa, otyipuka ovihuna viehevili okuhanya. Vohe, popilei ovana venyi okuti Siovaa epanga liavo iya apeho mevekuatesako. Tupu muna okuvepopila okuti ngwe vapondola okutualako okukala mombunga ya Siovaa mouye auho, muna ovanthu apeho vahanda okuvekuatesako. — 1 Pet. 2:17.

12. Oityi onthwe atuho tuesukisa okulinga opo tukuateseko vakuetu vatumbukilwa novihuna? (Tala olutalatu.)

¹² Etyi onthwe atuho tuesukisa okulinga. Inkha otyihuna tyamoneka popepi naapa ukala, pula kovakulu wewaneno etyi wesukisa okulinga opo ukuateseko vakuanyi. Hamwe upondola okuvepa ondyuo apa vapondola okukala nokuvekuatesako okupindulapo onondyuo mbavo. Tupu hamwe upondola okuvekuatesako mokuveavela okulia. Nankho otyihuna tyamoneka kokule naapa ukala, nongotyo upondola okuvekuatesako. Movekuatesako ñgeni? Omo kuveitilako momalikuambelo. (2 Kol. 1:8-11) Tupu upondola okuvekuatesako mokupaka onombongo motyikasa tyokukuatesako ovilinga vya Huku mouye auho. (2 Kol. 8:2-5) Inkha tyitavela okuenda kuna kuamoneka otyihuna, popia novakulu vewaneno, ovepulu inkha tyitavela wendeko. Tyina ovakulu vewaneno vamati tyitavela, molongesiwa umwe nawa opo wihanwe apeho tyina tyesukisa.

KUATESAKO OVAKUATATE TYINA VAMONESWA ONONKHUMBI

13. Ovitateka patyi ovakuatate vakala oku ovilinga vietu viailikwa vehole okukala navio?

¹³ Kovilongo ovilinga vietu viailikwa, ovakuatate vetu vamona ononkhumbi mokonda yokuyelwe. Kovilongo oko, ovanyingi povakuatate vetu vena ovitateka viokuvela, nokuhena onombongo, nokunkhisa vavo vehole. Mokonda yovilinga vietu viailikwa, pamwe tyipuiya unene kovakulu vewaneno okupopia navana vesukisa umwe okukuatesiwako. Otyipuka otyo tyamonekele-ale na Andrei, tuapopiale monthele yokualamba. Omphange umwe ankho uli motyikundyi tyae wakalele tyehena onombongo. Ngwe ankho kapondola okuundapa mokonda wavilukile netukutuku iya pahe ankho wesukisa okutandwa. Namphila ankho ovilinga vietu viailikwa tupu ankho omukihi watyika-po, mahi ovakuatate vetu avalingi atyiho opo vemukuateseko. Iya Siovaa ankho weete atyiho tyikahi nokueenda-po.

14. Oñgeni ovakulu vewaneno valekesa okuti vayumba onthumbi mu Siovaa?

¹⁴ Etyi ovakulu vewaneno vesukisa okulinga. Andrei welikuambelele ku Siovaa iya alingi atyiho ankho evila. Oityi Siovaa alingile? Siovaa watumine ovakuatate vamwe opo vakuateseko omphange oo. Vamwe ankho vemutyindapo netuku-tuku tyina enda kosipitali. Ovakuavo ankho vemupa onombongo. Siovaa wakuatesileko omphange oo muetyi ankho esukisa pokati kononkhono ovakuatate valingile opo vemukuateseko. (Heb. 13:16) Vakulu vewaneno, tyina ovilinga vietu viamailikwa, kuateseiko ovakuatate. (Jer. 36:5, 6) Mahi apeho yumbei onthumbi mu Siovaa. Ngwe memukuatesako amutyivili okuavela ovipuka ovakuatate nonomphange vesukisa.

15. Oityi tuesukisa okulinga opo tulikuatepo na vakuetu tyina tumoneswa ononkhumbi?

¹⁵ Etyi onthwe atuho tuesukisa okulinga. Tyina ovilinga vietu viailikwa, katutyivili okukala pomphangu ike na vakuetu. Naina, otyo tuesukisila okupameka oupanga wetu navakuetu pehepano. Lwaa na Satanasi wahalwe no vakuatate vove. Wahatale unene koviponyo vakuenyi valinga, iya inkha pena tyimwe muelipona na mukuenyi tyitetululei liwa-liwa. (Pro. 19:11; Efe. 4:26) Apeho ovola onomphitilo mbokukuatesako vakuenyi. (Titu 3:14) Etyi ovakuatate vakuatesako omphange una, hae vala tyapamekele tupu tyapamekele aveho vomo tyikundyi tyae. Oupanga wavo wapamene avakala umwe ngo vanthu velikwai. — Sal. 133:1.

16. Ngetyi tyipopia Ova Kolosu 4:3, 18, oityi tuesukisa okulinga opo tukuateseko ovakuatate vetu vamoneswa ononkhumbi?

¹⁶ Kuna ovakuatate ovanyingi nonomphange vatualako okuumbila Siovaa, namphila motyilongo vakala ovilinga vietu viailikwa. Vamwe veli umwe movikaleya mokonda yokufenda Siovaa. Tupondola okuveitilako momalikuambelo, nokuitilako onombunga mbavo, navana vevekuatesako movipuka vesukisa namphila vetyii okuti ine vamonwa navo vapondola okukuatwa. Ovakuatate ovo vevekuatesako okuyumba onthumbi mu Siovaa, nokuveavela ovipuka vesukisa, nokuveamena monombonge.c (Tanga Ova Kolosu 4:3, 18.) Wahasoke okuti omalikuambelo ulingila-ko vakuenyi kaesilivila-le! — 2 Tes. 3:1, 2; 1 Tim. 2:1, 2.

17. Oityi tuesukisa okulinga opo tulifuiike tyina tumoneswa ononkhumbi?

¹⁷ Lifuiika pehepano nombunga yove, opo mutale etyi muesukisa okulinga tyina muamehimbika okumoneswa ononkhumbi. (Ovil. 14:22) Mahi muhasokei unene kovipuka ovivi vipondola okumumonekela. Etyi muesukisa okulinga, okupameka oupanga wenyi na Siovaa nokunkhuatesako ovana venyi vayumbe onthumbi mu Siovaa. Inkha ulitehelela okuti walinga unene otyiho, tyipopila Siovaa. (Sal. 62:7, 8) Popila ovana vove omokonda yatyi tyesukisila okuyumba onthumbi mu Siovaa.d Tyina tuehenetumbukilwe novihuna, inkha ulifuiika oyumbu onthumbi mu Siovaa, otyo matyikuatesako ovana vove okutula omutima nokukala nombembwa.

18. Oityi tukevelela komutwe wandyila?

¹⁸ Ombembwa ya Huku ituyakulila. (Fil. 4:6, 7) Pokati kombembwa oyo, Siovaa ututulisa omutima tyina motyilongo tyetu mutumbuka omukihi, novihuna, natyina tumoneswa ononkhumbi. Siovaa utuma ovakulu vewaneno opo vetupameke. Iya onthwe atuho tuna elao likukuatesako vakuetu. Ombembwa tunayo pehepano, maiketukuatesako okukalambela movitateka matukakala navio komutwe wandyila, atee umwe “mononkhumbi onene.” (Mat. 24:21) Pehepano, tuesukisa okulinga ononkhono mbokutualako nombembwa ya Huku, nokukuatesako vakuatu opo vakale nayo. Mahi tyina ononkhumbi onene mbamalambe, petupu vali otyipuka matyiketulingisa otyiho. Matukakala umwe ñgetyi Huku ankho etuhandela tunde kohale. Matukakala nombembwa pala apeho. — Isa. 26:3, 4.