Okuti Ove Utyihinangela?

Okuti welilongesa Omitala Viomulavi aviho vienima lino? Ine welilongesa-vio, tala ine utyivila okukumbulula omapulo aa:

Ouwa patyi mopoloko ine ukwata nawa omuvo wove wokupopia na Siovaa, nokumutehela, nokusokolola?

Ovipuka matulingi maviende nawa, matukala ovalongesi ovanongo Vondaka ya Huku. Tupu onthumbi yetu mu Siovaa maipame vali, atumuhumbu. — w22.01, pomafo 30-31.

Ouwa patyi matupoloko ine tuyumba onthumbi mu Siovaa, no muvana vetukalela komutwe?

Ou omuvo wokulilongesa okuyumba onthumbi monkhalelo Siovaa alinga ovipuka, nokuahañgoñgo tyina tupopilwa vimwe novakulu vewaneno. Tyina ononkhumbi ononene mbamahimbika, onthwe matukakala tyafwapo opo tutavele etyi tupopilwa nava vetukalela komutwe, namphila evi mavetupopila pamwe mavikamoneka ngoti kavikahi nawa. — w22.02, pomafo 4-6.

Oityi oandyu ankho yahanda okupopia, etyi yapopila Sakaliya etyi tyayemba “kopulumu pomankhanya [omutumini] Solombambele”? (Zac. 4:8-10)

Emonekelo olio, liakuatesileko ovanthu va Huku okunoñgonoka okuti namphila mokutala kuavo ngoti ondyuo ya Huku ankho kamaikala ngo yotete, mahi maipu okutungwa aikala umwe ngetyi Siovaa ahanda. — w22.03, pomafo 16-17.

Oñgeni matukala ‘ongeleka ongwa . . . mokupopia’? (1 Tim. 4:12)

Matutyilingi tyina tupopia nawa novanthu movilinga viokuivisa, tyina tuiimba nomutima auho momaliongiyo, na tyina tuaava omakumbululo apameka vakuetu momaliongiyo, nokupopia otyili, nokupopia ovipuka vipameka vakuetu, nokuahapopi ovipuka vileva vakuetu. — w22.04, pomafo 6-9.

Oñgeni omanyama ekuana (omauhamba) apopiwa momukanda wa Daniel okapitulu 7, elifwa nenyama liapopiwa momukanda Eholololo 13:1, 2?

Enyama liapopiwa momukanda Eholololo 13, kalihangununa vala outumini wike, ngetyi o Loma. Mahi, lihangununa omautumini aeho atumina ouye atee mononthiki mbuno. — w22.05, pefo 9.

Oityi matyilekesa okuti tuyumba onthumbi mouviuki wa Huku?

Ine umwe wetulinga etyi tyapenga, onthwe katumunumanena aa okumupakela onkhongo, mahi tuyekela ovipuka pomaoko a Siovaa. Siovaa oe maviukisa ovipuka. — w22.06, pomafo 10-11.

Tyina omukwatate alinga elikuambelo meliongiyo, oityi ena okuhinangela?

Tyina omukwatate elikuambela, kapondola okulinga ngatyina aviyula vakuavo mewaneno aa okulinga omaiviso. Haunene umwe pokulinga elikuambelo liokuhimbika eliongiyo, kesukisa okupopia “sonondaka ononyingi.” (Mat. 6:7) — w22.07, pomafo 24-25.

Onondaka mbokuati “vana valinga ovipuka ovivi, avatutila pala ekoyeso” mbuhangununa-tyi? (Suau 5:29)

Ovanthu ovo kamavakakoyeswa okutalela kovipuka valingaile etyi ankho vehenenkhie. Mahi okutalela kovipuka mavakalinga mouye omupe tyina vamatutiliswa. — w22.09, pefo 18.

Oityi Omukwatate J. F. Rutherford apopile motyonge tyalingilwe mu Setembro yo 1922?

Motyonge tyalingililwe mo Cedar Point, Ohio, U.S.A., Omukwatate J. F. Rutherford wapopile okuti: “Ohamba ikahi nokutumina! Iya onwe muna okutyipopila ovanthu. Naina, ivisei, ivisei, ivisei Ohamba Nouhamba wayo!” — w22.10, pomafo 3-5.

Isaías okapitulu 30, kapopia ovipuka Siovaa alinga opo etukuateseko okukoleleya. Ovipi?

Okapitulu oko kapopia okuti Siovaa (1) utehelela omalikwambelo etu iya weekumbulula, (2) utuhongolela iya (3) utuyamba pehepano tupu meketuyamba komutwe wandyila. — w22.11, pefo 9.

Oityi tupopila okuti etyi tyipopia o Salmo 37:10, 11, 29 tyafuisilwepo-ale kohale iya matyikafuiswapo vali nawa komutwe wandyila?

Onondaka mba Daviti mbupopia ovipuka oviwa ovanthu va Huku ankho vena pomuvo Salomau ankho ekahi nokutumina mo Isilayeli. Sesusi nae wapopile ouye omupe, iya apopi onondaka mbuvasiwa mo Salmo 37:11. (Mat. 5:5; Luka 23:43) — w22.12, pomafo 8-10, 14.