Hohiya ‘Pomutemo wa Sah’ Pahanyime

1. M’ombimbiliya, onthyole yotyotyili yatiwawi?

“OMUTEMO [wonthyole], omutemo wotupia, omutemo wa Sah. Aloo umwe omeva omanyingi kaetyivili okunyima onthyole, nii onondongi kambutyivili okwiitwala.”b (Cân. 8:6, 7) Onondaka ombo, mbeipopia umwe nawa onthyole yotyotyili! Onondaka ombo mbapopia umwe otyili, onwe vokwelinepa mupondola umwe okukala nonthyole yotyotyili pokati kenyi.

2. Oityi vokwelinepa vena okulinga onthyole yavo yahatende?

² Ine vokwelinepa mavakala nonthyole yahapu, tyitei vala kuvo mwene. Ongo potupia vala. Potupia papondola umwe okutema apahanyimi, tyikola okunthiakana-po vala. Ine uyeka-po vala ohahohiya-po, mapahimbika umwe okuwilila katutu-katutu, apanyimi. Nonthyole pokati komulume na mukai, ipondola umwe okukala apeho tyakola, mahi oputyina vala vahohiya oupanga wavo. Pamwe, vokwelinepa vapondola umwe okukati ñgaa, onthyole yavo ili nokutenda, haunene umwe putyina vena oluhepo, na tyina vatumbukilwa nonombela, na tyina valinga otyiho tyokutekula ovana. Ine noove wanepa, hamwe wanepwa, oñgeni mohohiya ‘pomutemo wa Sah’ motyinepo tyove, pahanyime? Onthele ei maipopi ovipuka vitatu vipameka oupanga motyinepo, vieeta ehambu.c

PAMEKEI OUPANGA WENYI NA SIOVAA

3. Oñgeni okukala noupanga wapama na Siovaa tyikwatesako vokwelinepa okukala apeho nonthyole pokati kavo? (Eclesiastes 4:12) (Tala olutalatu.)

³ Opo “omutemo wa Sah” wahanyime, oo mulume na mukai vena okuundapela kumwe vapameke oupanga wavo na Siovaa. Oñgeni okupameka oupanga wavo na Siovaa matyivekwatesako motyinepo tyavo? Tyina vokwelinepa vehole umwe unene oupanga wavo na Tate yavo keulu, opo tyivepa umwe okutavela etyi apopia, avetyivili okuliyunga kovipuka vipondola okutendesa onthyole yavo pokati kavo. Ine pena-le evi viahanda okwiitendesa, avelipolo-vio. (Tanga Eclesiastes 4:12.) Omunthu wokuna oupanga omuwa na Siovaa, ulikwatehila umwe emuhetekele, akala ngeetyi ngwe ekahi, okukala omunthu wokankhenda, wapwa elundo, utyivila okwevela. (Efe. 4:32 – 5:1) Tyina vokwelinepa otyo vekahi ngootyo, onthyole pokati kavo ikula vali. Omukai umwe Ombangi utiwa o Lena, apa anepwa pena-le omanima alamba 25. Wapopia wati: “Tyipepuka vali unene okuhumba omunthu una oupanga omuwa na Siovaa, nokumulinga onthilo.”

4. Omokonda yatyi Siovaa akoyelele oo Susee na Maliya vakale oo tate ya Mesiya?

⁴ Nkhele tala vala vamwe vapopiwa m’Ombimbiliya. Pweetyi Siovaa ati pokukoya ava ankho haa mavakala oo tate ya Mesiya, wakoyele oo Susee na Maliya, ngwe pomuvo opo kwali ovanthu ovanyingi vatuka mu Ndaviti. Omokonda yatyi akoyela-po ovo? Omokonda yeetyi aveho vevali ankho vena oupanga wapama na Siovaa. Siovaa ankho utyii okuti mavatungila otyinepo tyavo konthyole vena nae. Pahe onwe vokwelinepa, oityi mulilongesila koo Susee na Maliya?

5. Oityi ovalume vokwanepa velilongesila ku Susee?

⁵ Susee wali omunthu utavela atyiho apopilwa na Siovaa. Otyo atyimukalesa umwe ohongoi ikahi nawa yeumbo. Tutatu Huku emupopilile etyi ena okulinga meumbo liae. Aviho emupopilile wevilingile vala poola yatyo, namphila ankho ehenevilinge-ale. (Mat. 1:20, 24; 2:13-15, 19-21) Susee mokwalandula etyi tyapopia Huku, ayakulila Maliya, emukwatesako, emupe etyi esukisa. Mwene noove soka vala ovio Susee alingaile, okuti katyapele umwe Maliya okumuhumba vali, nokumulinga onthilo? Valume vokwanepa, onwe mupondola umwe okuhetekela Susee, mokwovola etyi Ombimbiliya ipopia pokutekula ombunga meumbo.d Tyina mulandula etyi Ombimbiliya ipopia naapa umwe otyipuka mwehenelinge, matyimoneka okuti muhole ovakai venyi, ya otyo matyipameka otyinepo tyenyi. Pena omukai umwe Ombangi ukala ko Vanuatu, apa anepwa palamba-le omanima alamba 20, wapopia wati: “Tyina ndyitala omulume wange usuka umwe neetyi Siovaa apopia, ngatyo umwe alinga, ame ndyimulinga vali onthilo, ndyilitehela omutima wange upumphi, neevi asoka okulinga ndyiviyumba onthumbi.”

6. Oityi ovakai vokwanepwa velilongesila ku Maliya?

⁶ Maliya mwene nae wali noupanga wapama na Siovaa. Ankho wii nawa Ovihonekwa. Mwene nae wapamekele onthumbi yae mu Huku, ankho ketei vala ku Susee. (Tala okatoi m’Ombimbiliya yokulilongeswa mu Luka 1:46) Mwene nae ankho utaindya omuvo wokusoka umwe nawa kweevi alongeswa. (Luka 2:19, 51) Tyotyili, mokonda Maliya wali noupanga wapama na Huku, tyemukalesile umwe omukai omuwa weumbo. No hono, kuna ovakai ovanyingi momaumbo velikwatehila umwe valinge nga Maliya. Tala vala, omukai umwe itiwa o Emiko wati: “Pweetyi nehenenepwe, mwene ankho ndyilinga-le apeho ovipuka vipameka oupanga wetu na Huku. Etyi pahe nanepwa, mokonda omulume wange oe ulikwambela, oe ulinga-ko efendelo liombunga, nkhati ñgaa pahe oupanga wange na Huku utei vala komulume wange. Andyityimono okuti naame mwene ndyina okutyinda omutengi wange, okupameka oupanga wange na Siovaa. Pahe andyitaindya-taindya omuvo wokukala vala andyike, atukala vala na Siovaa, okulikwambela, nokutanga, nokusoka kweevi Huku apopia.” (Gal. 6:5) Vakai vokwanepwa, ine noonwe apeho mwene mupameka oupanga wenyi na Siovaa, ovalume venyi matyivepe umwe okumuhilivika, nokumuhumba vali. — Pro. 31:30.

7. Oityi vokwelinepa velilongesila koo Susee na Maliya tyiyemba kokufendela kumwe Huku?

⁷ Oo Susee na Maliya tupu ankho velikwatesako vapameke oupanga wavo na Siovaa. Ankho vetyii okuti tyesukisa unene okufendela kumwe Siovaa meumbo. (Luka 2:22-24, 41; 4:16) Tyipondola pamwe ankho tyipwiya umwe okutyilinga, haunene umwe putyina ombunga ankho ili nokulinga onyingi. Mahi ngwe vetyivilile. Otyiwa hono vokwelinepa vataleleko! Ine muna ovana ngoo Susee na Maliya, tyipondola okumupwiya okwenda komaliongiyo, nokutaindya omuvo wokulinga efendelo lienyi mombunga. Tupu tyipondola okumupwiya onwe mwene vevali okutaindya omuvo wokulilongesa, nokulikwambela. Mwahalimbweiko okuti, tyina mufendela kumwe Siovaa, matyiti umwe onwe mufwena vali kwe, onwe mukala vali noupanga motyinepo tyenyi. Naina, tyokufenda Huku tyilinge tyo tete kovipuka ovikwavo mulinga.

8. Oityi vokwelinepa mahi valovola otyinepo tyavo vapondola okulinga vapole ouwa kefendelo liombunga?

⁸ Mahi pahe mamulingi ñgeni ine otyinepo tyenyi mwetyilovola? Pamwe tyina musoka vala ñgaa okukala kumwe mulinge efendelo liombunga, katyihiwa-le vali. Ine o ngootyo mukahi, lingei ñgoo okapuka kehehi, mahi kemuhambukiswa, okapuka onwe mweete makemuhonyeka. Ine otyo mulinga otyo, mamupameka oupanga wenyi, nokulingila kumwe vya Huku amutyivili.

TAINDYEI OMUVO WOKUKALA VALA VEVALI

9. Omokonda yatyi omukai nomulume vokwelinepa, tyesukisila umwe vataindye omuvo, avakala vala mwene vevali?

⁹ Omulume nomukai vokwelinepa, mamukala vala apeho nonthyole yapama tyina mutaindya omuvo wokukala amuho. Ine otyo mulinga otyo, mamulinoñgonoka vali nawa, onoñgonoka vali nawa evi mukwenyi asoka. (Gên. 2:24) Tala etyi oo Lilia na Ruslan vanoñgonoka etyi velinepa pahe. Apa velinepa pena-le omanima alamba 15. Omukai watyo Lilia, wati: “Twetyinoñgonokele okuti kamatukala nomuvo omunyingi wokukala vala mwene vevali, mokonda ononthiki ambuho ankho tuna vala ovilinga ovinyingi meumbo, no oku tuundapa, neetyi pahe twakala novana ovilinga avilingi ovinyingi. Atutyimono okuti, ine katwovola omuvo wokukala vala mwene onthwe vevali, onthyole yetu maitende umwe atwahakala noupanga omuwa.”

10. Oñgeni vokwelinepa mavalandula onondunge mbuli momukanda Ova Efesu 5:15, 16?

¹⁰ Oityi vokwelinepa vena okulinga, vataindye umwe omuvo wokukala aveho vevali? Vena umwe okukala nomphango yatyo yokuti, oola yongandi tuna okukala vala mwene vevali. (Tanga Ova Efesu 5:15, 16.) Omulume umwe Ombangi ukala ko Nigeria utiwa o Uzondu, wati: “Tyina ame ndyipanga evi mandyilingi, ndyipaka-po umwe nomuvo matukala vala mwene vevali nomukai wange. Otyo tyokukala nomukai wange otyo umwe ndyipaka komutwe.” (Fili. 1:10) Tala etyi Anastasia, omukai umwe womutalelipo womawaneno mo Moldávia alinga, opo momuvo enao alinge umwe etyi tyitiwa otyetyi. Wati: “Oola omulume wange ena ovilinga, ame naame ndyilinga ovilinga viange, opo tyitie tyina amamane, atutyivili okukala atuho.” Mahi pahe mamulingi ñgeni, ine ovilinga muna-vio tyimupwiya okutaindya omuvo wokukala vala mwene vevali?

11. Ovilinga patyi oo Akila na Pilisila ankho valinga aveho?

¹¹ Pomuvo wono apositolu, kwali ovakulu vamwe ankho velinepa vatiwa oo Akila na Pilisila. Ovakulu vatyo ovo ovanthu ankho vevehole unene. Vokwelinepa hono vapondola okulilongesila kuvo. (Loma 16:3, 4) Namphila Ombimbiliya yahapopile unene otyinepo tyavo, mahi etyi ipopia tyilekesa okuti vali ovanthu vaundapela kumwe, vaivisa aveho, velikwatesako poyavo. (Ovil. 18:2, 3, 24-26) Ngwe soka, apa vala Ombimbiliya ipopia Akila, na Pilisila imupopia-po, apeho vapopilwa vala kumwe.

12. Oityi vokwelinepa vena okulinga vamone omuvo wokukala aveho? (Tala olutalatu.)

¹² Oñgeni vokwelinepa mavahetekela oo Akila na Pilisila? Sokei kovipuka ovinyingi ove nou mwelinepa nae mwesukisa okulinga. Okuti hahahe ovipuka ovio tyina muti pokuvilinga, amuvilingi amuho, atyahati ou ulinga etyi ou ulinga etyi? Oo Akila na Pilisila ankho vaivisa aveho. Okuti noonwe apeho mulipakaila-mo mwivise amuho? No movilinga umwe ovikwavo oo Akila na Pilisila ankho vaundapa aveho. Pamwe tyipondola ove nou mwelinepa nae, kamuundapa povilinga vike. Mahi okuti, movilinga vyo peumbo mupondola okulipakela-mo muundape amuho? (Ecl. 4:9) Tyina mulikwatesako mulingile kumwe ovipuka, mamutyimono okuti naina mwelikwata-po, amumono vali omphitilo yokutomphola. Ovakulu vamwe vatiwa oo Robert na Linda, apa velinepa pena-le omanima alamba 50. Robert wati: “Tyotyili onthwe tutupu-ale omuvo omunyingi wokukala-vo vala vevali pokapuka kamwe ketutalukiswa-vo. Mahi tyina ame ndyikoha omalonga otyo omukai wange eelimbala, na tyina pamwe ndyiya vala nokutukaula ouholi pepata lietu, nae eya atulitukulisako, ndyitehela nahambukwa umwe. Tyina tulingila kumwe ovipuka, tulikwata-po vali, onthyole yetu aikulu vali.”

13. Opo vokwelinepa velikwate-po umwe, oityi vena okulinga?

¹³ Mahi tupu hinangela okuti, okukala vala kumwe hatyoko matyimukwatesako amulikwate-po. Omukai umwe wanepwa ukala ko Brasil wati: “Hono mokonda kwakaka ovipuka ovinyingi vitutalula, netyimona okuti tupondola okutokela molusoko lwokuti, mokonda tukala-le peke ngootyo tuna umwe omuvo wokukala kumwe. Naina, tyesukisa apa, hakukala vala kumwe, mahi okulinoñgonoka umwe nawa, nokunoñgonoka etyi mukwenyi esukisa.” Tala etyi oo Bruno nomukai wae Tays valinga opo velinoñgonoke umwe nawa. Bruno wati: “Tyina tuli kumwe, katukala nonotelefone, tukala vala mwene vevali tyehena natyike tyitutalula.”

14. Ine vokwelinepa kavahande okukala kumwe, oityi vena okulinga?

¹⁴ Mahi pahe, molingi ñgeni ine ou mwelinepa nae kahanda okutaindya omuvo mukale kumwe? Tyipondola hamwe evi musuka navio kavilii, okuti hatyo, pamwe okukala kumwe mulinkhila vala omalunyeñgenyeñge. Opo pahe, molingi ñgeni? O ngeetyi twapopia-le ponthyimbi. Potupia kapati vala nthiakanwee, omutemo aulingi liwa omunene. Pesukisa umwe okupaka-po ononkhwii, katutu-katutu otyo omutemo ulinga omunene. Noonwe haityo ñgoo, hetekelei nkhele okukala kumwe okamuvo kehehi ononthiki mbatyo ambuho. Tyina muli kumwe, ovolei okulinga otyipuka amuho muhole, amwahalingi etyi tyeeta omalunyeñgenyeñge pokati kenyi. (Tia. 3:18) Ine muhimbikila umwe koupuka oututu, mamukati umwe ñgaa onthyole yenyi yatema vali.

LILINGEI ONTHILO

15. Oityi tutila onthilo yesukisa unene opo onthyole motyinepo ikule?

¹⁵ Onthilo motyinepo yesukisa unene. Onthilo tupondola okuyeeleka nomphepo ifila omutemo ulinge omunene. Tyina kwehena omphepo, omutemo kausete-ale uwilila umwe. Na tyina motyinepo mwehelilingwa onthilo, onthyole kaisete-ale itenda umwe. Mahi tyina omulume na mukai velikwatehila umwe velilinge onthilo, opo ngootyo vekahi nokuhohiya onthyole yavo ikule. Mahi etyi una okupaka momutwe otyetyi: tyesukisa-po apa, hakuti ame ndyili nokulinga onthilo mukwetu, mahi tyesukisa okuti, okuti tyina mukwetu anthala ndyiya umwe nokumulinga onthilo! Oo Penny na Aret, apa velinepa pena-le omanima alamba 25. Omukai watyo Penny wati: “Okulilinga onthilo pokati ketu, tyeeta omphepo ongwa meumbo. Onthwe mokonda, tyina umwe apopia tulitehelela umwe nawa, ame pahe ndyipopia umwe atyiho tyili komutima wange, ndyitupu-ale otyinkhe.” Naina, oityi una okulinga ou mwelinepa nae etyimone umwe okuti tyotyili umulinga onthilo? Nkhele tala etyi tyalingile oo Ambalayau na Sala.

16. Oityi ovalume vokwanepa vapondola okulilongesila ku Ambalayau? (1 Petulu 3:7) (Tala olutalatu.)

¹⁶ Ambalayau ankho ulinga onthilo Sala. Tyina Sala ankho ena etyi ahanda okupopia, umutehelela umwe nawa, etyinoñgonoka nawa. Nthiki imwe, Sala wanumanene unene apopila Ambalayau atyiho tyili komutima wae, ngwe ankho oe eli nokuvela onombei. Okuti Ambalayau wanumanene emukandukila? Au. Ambalayau ankho utyii okuti Sala umutavela, umukwatesako movipuka alinga. Ambalayau emutehelela umwe nawa, asoko umwe etyi ena okulinga otyitateka otyo tyipwepo. (Gên. 16:5, 6) Otyo tyitulongesa-tyi? Onwe valume vokwanepa, onwe umwe mwetyipewa tyokululika ombunga meumbo. (1 Kol. 11:3) Mahi matyimoneka vala okuti muhole ovakai venyi, tyina nkhele mutehelela etyi vasoka tyina muna etyi mwahanda okulinga. Haunene umwe tyina otyipuka tyatyo wahanda okulinga, o potyipuka nae ahapondola okukamba. (1 Kol. 13:4, 5) Pamwe, omukai wove pena umwe tyimwe matyimutokotesa omutima, pahe esukisa okupopia atyiho tyili komutima wae. Okuti ove momulingi onthilo, omutehelela umwe nawa tyina eli nokupopia? (Tanga 1 Petulu 3:7.) Oo Angela na Dmitry, apa velinepa pena-le omanima ekehika 30. Omukai watyo Angela wapopia okuti ovipuka omulume wae alinga, utyimona umwe okuti umulinga onthilo. Wati: “Apeho tyina pena etyi tyanumanesa pahe nahanda vala ñgeno ndyipopia, omulume wange unthehelela umwe nawa. Wapwa elundo, undyeka umwe ndyipopie atyiho tyili komutima, na tyina umwe pamwe ndyipopia vala tyanumana.”

17. Oityi ovakai vokwanepwa vapondola okulilongesila ku Sala? (1 Petulu 3:5, 6)

¹⁷ Sala tupu ankho ulinga onthilo Ambalayau pokuti tyina amati tulinge etyi, emukwatesako otyipuka otyo tyiviuke. (Gên. 12:5) Nthiki imwe, Ambalayau auhuluka vala aike nokutambula ovaenda. Akapopia na Sala, Sala nkhele ayeke-ko kweetyi ankho eya nokulinga atelekele-po ovaenda ovo okulia, okulia kumwe okunyingi. (Gên. 18:6) Sala eheliseta-seta-le vali, alingi umwe etyi tyapopia omulume wae Ambalayau. Noonwe vakai vokwanepwa, mamuhetekela vala Sala, tyina mukwatesako ovalume venyi amulingi evi vapopia. Tyina mulinga ngootyo, mupameka vali otyinepo tyenyi. (Tanga 1 Petulu 3:5, 6.) Dmitry twapopia mopalangalafu yokwalamba, wapopia okuti ovipuka omukai wae alinga, utyimona umwe okuti umulinga onthilo. Wati: “Ndyipandula unene tyina ndyitala Angela ulikwatehila umwe alinge etyi nati otyo tuna okulinga, na tyina umwe pamwe twahasokele tyike. Ine etyi ame nasoka tyipenga, kambele onombei.” Ngwe tyili, tyipepuka vali okuhumba omunthu ukulinga onthilo!

18. Oñgeni vokwelinepa mavapolo-ko ouwa tyina vaundapela kumwe vahohiye onthyole yavo?

¹⁸ Hono, Satanasi wahanda umwe okunyima-po onthyole ili pokati kovanthu vokwelinepa Ovakilisitau. Utyii umwe okuti tyina vokwelinepa onthyole pokati kavo itenda, no ku Siovaa mavahimbika okuhondovoka-ko. Mahi, onthyole yotyotyili petupu natyike tyiivila okwiinyima! Naina, onthyole ili motyinepo tyenyi, ikale ngonthyole yapopiwa momukanda Cântico de Salomão. Lingei umwe omphango yokupaka Siovaa pomphangu yo tete motyinepo tyenyi, taindyei omuvo wokukala vala mwene vevali, lilingei onthilo, mokulinga onthilo evi mukwenyi asoka, neevi esukisa. Ine otyo mulinga otyo, otyinepo tyenyi matyipe omunkhima Siovaa, Ondyivi-ndyivi yonthyole yotyotyili, ya onthyole yenyi, maikatema-tema apeho ngo potupia panthiakanwa umwe nawa.