ONTHELE YOKULILONGESWA 30
Wahatalame Kokukula Monthyole
“Nokukala noluembia opo tukule movipuka aviho.” — EFE. 4:15.
OTYIIMBO 2 Enyina Liove o Jeova
ETYI MATULILONGESAa
1. Ovipuka patyi wanoñgonoka etyi wahimbika okulilongesa Ombimbiliya?
UHINANGELA oñgeni wakalele etyi pahe wahimbika umwe okulilongesa Ombimbiliya? Tyipondola wahuvile etyi wanoñgonoka okuti Huku una enyina. Tupu tyipondola watulile umwe omutima etyi wanoñgonoka okuti Huku kapake ovanthu moifelunu yotupia vamonene-mo emone. Mokutala tupu wahambukilwe etyi wanoñgonoka okuti mamukelimona vali novenyi vokwanyima, amukakala navo mouye omupe pano pohi.
2. Tyehekwanoñgonoka vala otyili ty’Ombimbiliya, oityi vali walinga ukule motyili? (Ova Efesu 5:1, 2)
2 Tyina ankho uli nokulilongesa vali ondaka ya Huku, onthyole yove na Siovaa otyo nayo ikula. Otyo atyikutwala umwe kokulinga etyi uli nokulongehiwa. Pahe ohimbika okulinga ovipuka nonondunge otyo usoka kweetyi Ombimbiliya ipopia. Otyo pahe tyekukalesa omunthu ukahi vali nawa mokonda wahanda okulinga etyi Huku ahanda. Pahe olingi umwe lwomona uhetekela he una olwembia, noove ohetekela Tate yove wo keulu. — Tanga Ova Efesu 5:1, 2.
3. Oityi tuna okulipula?
3 Upondola okulipula ñgaa: ‘Okuti pehepano ndyihole vali Siovaa tyipona pweetyi nambatisalwa pahe? Okuti okutuka apa nambatisalwa, ovipuka ndyisoka neevi ndyilinga viyemba vali kweetyi Siovaa ahanda? Okuti pahe ndyihole vali unene vakwetu mewaneno?’ Ine ulitehela ñgaa, ‘onthyole wali nayo po tete’ ilinga ngoti yatenda, wahasoye. Novalongwa vamwe vo tete va Kilisitu po tete otyo vakalele ngootyo. Mahi Sesusi eheveyeke-po, noonthwe kemetuyeke-po. (Ehol. 2:4, 7) Utyii okuti onthyole ina twali nayo po tete pokwanoñgonoka umwe otyili ty’Ombimbiliya ipondola okutokota vali.
4. Oityi matupopi monthele ei?
4 Monthele ei matupopi oityi tuna okulinga opo onthyole yetu na Siovaa na vakwetu ikule yahatalame. Pahe atutale oviwa tupola-po tyina tuhumba vali unene Siovaa na vakwetu.
YAWISA KONTHYOLE UNA NA SIOVAA
5-6. Ovityi Paulu akondyele navio movilinga alingilile Huku, oityi tyemupele ononkhono ahayekeko?
5 Omu apositolu Paulu wali nehambu enene movilinga vya Siovaa, mahi pamwe ankho katyapepukile umwe. Paulu waendaile ovikambo ovile, ngwe pomuvo watyo opo okweenda ankho tyalema. Ankho wati umwe oe upondola okunkhila monondongi, oe upondola okuvasa ovifwanga, ponohika mbumwe wehikile umwe kokuvetwa. (2 Kol. 11:23-27) Ankho ulikwatehila umwe akwateseko vakwavo mewaneno, mahi pamwe ngwe avehesuku-ale natyo. — 2 Kol. 10:10; Fili. 4:15.
6 Oityi tyapele ononkhono Paulu ahayekeko okulingila Siovaa? Paulu wanoñgonokele umwe nawa Siovaa, wemunoñgonokelele movihonekwa, no kovipuka alingilile Paulu yatyo. Ngwe ankho utyii umwe okuti Siovaa Huku umuhole. (Loma 8:38, 39; Efe. 2:4, 5) Nae atyimupe umwe okuhumba vali unene Siovaa. Tyamonekele vala okuti Paulu uhole Siovaa, ‘mokwaundapelele ovasukuki’ ahayekeko. — Heb. 6:10.
7. Oityi tuna okulinga tuyawise vali konthyole tuna na Siovaa?
7 Matuyawisa vala konthyole tuna na Siovaa tyina tulilongesa umwe nawa Ondaka yae. Tyina utanga Ombimbiliya, suka umwe nokunoñgonoka oityi etyi uli nokutanga tyikulongesa tyayemba ku Siovaa. Lipula ñgaa: ‘Apa ñgana otyityi tyilekesa umwe okuti tyili Siovaa unthyole? Oityi tyapopiwa apa tyimpha umwe okuhumba vali unene Siovaa?’
8. Oityi vali tuna okulinga tuyawise konthyole tuna na Huku?
8 Otyipuka otyikwavo tuna okulinga tuyawise konthyole tuna na Siovaa, okulikwambela apeho atumupopila atyiho tyili komutima wetu. (Sal. 25:4, 5) Ngwe Siovaa metwiivi umwe etwavela etyi twaita. (1 Suau 3:21, 22) Omukai Umwe Ombangi ukala ko Ásia utiwa o Khanh, wati: “Po tete ankho ndyihole Siovaa mokonda yeetyi vala nemunoñgonoka, mahi pahe etyi natala ukumbulula omalikwambelo ange andyikala vali nonthyole onene nae. Otyo atyimphe umwe okulinga vala ovipuka vimuhambukiswa.”b
KULA MOLWEMBIA NA VAKWENYI
9. Oityi tutila Timotiu ankho uli nokukula molwembia na vakwavo?
9 Etyi Paulu alinga omulongwa wa Kilisitu, akala vala omanima ehehi avelinoñgonoka nomukwendye umwe ukahi nawa utiwa o Timotiu. Timotiu ankho wati umwe oe uhole Siovaa oe uhole vakwavo. Paulu wahonekelele Ova Filipu ati: “Ndyitupu vali nawike wapua-elundo [nga Timotiu], memukuatesako nomutima auho muetyi tyimusukalalesa.” (Fili. 2:20) Paulu apa ankho keli nokupopia okuti Timotiu utyivila okwonganeka nawa ovipuka, utyivila okulongesa nawa, mahi etyi eli nokupopia apa tyemuhuvisa umwe unene, otyipuka Timotiu ehole vakwavo mewaneno. Tyotyili wo momawaneno Timotiu ankho apila, tyina vameivi okuti Timotiu meya ankho vahambukwa unene. — 1 Kol. 4:17.
10. Oityi o Anna nomulume wae valingile, tyalekesa umwe okuti vehole vakwavo mewaneno?
10 Noonthwe hono tusuka umwe nokwovola etyi tulinga tukwateseko vakwetu tufenda navo. (Heb. 13:16) Tala etyi Anna wapopiwa-le monthele yokwalamba, valingile nomulume wae. Nthiki imwe potyilongo tyavo palokele ombila imwe onene yeya nomphepo, etyi yatya atyiti nae nomulume wae avaende peumbo lya vamwe Onombangi. Vevevasa ondywo yavo yayambuluka, ovikutu viavo aviho viasila. Anna wati: “Atutyindi-po ovikutu viavo atukevekohelako, atuvingomala nawa, atuviviukisa pahe atuvikondola. Otyipuka tyina twalingile ngoti ankho hatyineneko-ale, mahi tyaeta-po oupanga umwe omunene pokati ketu na hono umwe.” Mokonda Anna nomulume wae vehole vakwavo mewaneno, otyo atyivetwala umwe kokuvekohelako ovikutu viavo. — 1 Suau 3:17, 18.
11. (a) Oñgeni vakwetu vakala tyina tuvelinga olwembia? (b) Omu mutyipopila Provérbios 19:17, oityi Siovaa alinga tyina onthwe tulinga olwembia vakwetu?
11 Ine tulinga olwembia vakwetu, atukala umwe nokankhenda navo, mavetyimono okuti tuli nokuhetekela Siovaa. Pamwe tupondola okulingila vakwetu otyipuka, tyina tutyitala ngoti tyitupu-ale apa tyilifwe, mahi naina kuvo otyinene umwe. Khanh twapopia-le konyima oku, uhinangela unene ava vemukwatehileko, wati: “Ndyivepandula unene ava ankho twenda navo movilinga viokwivisa. Ankho veya umwe okumphola meumbo, haa avanthwala atukalia, haa pahe avanthyindikila umwe avanthyikiya meumbo. Pahe netyimona umwe okuti naina ankho ndyivepwilisa unene, mahi ankho vetyilingila umwe okunthyole.” Otyili, pamwe vamwe matuvelingila umwe ovipuka oviwa, mahi avehesuku-ale natyo. Khanh wapopia ava vemukwatesileko wati: “Nahanda ñgeno naame ndyina-vo etyi ndyivelingila ndyivepandule otyipuka otyo vandingile, mahi ame ñgaa pehepano aveho vala hikwii vali nii vala oku vakala. Mahi Siovaa ukwii oku vakala, pahe ndyilikwambela vala evelingile-vo vala etyi ame nehevilile.” Etyi tyapopia Khanh otyili umwe. Siovaa kalimbwa oviwa tulingila vakwetu, ngavilingi vala ovitutu. Ngwe uhambukwa unene tyina atala tulikwatehila umwe tukwateseko vakwetu, tyimukala umwe ngatyina uti ongele ena-yo noonthwe. — Tanga Provérbios 19:17.
Omunthu wokuhanda okuundapela vali Siovaa, usuka nokukwatesako vakwavo. (Tala opalangalafu 12)
12. Oityi ovakwendye vena okulinga tyimoneke okuti vehole vakwavo mewaneno? (Tala omalutalatu.)
12 Ine umukwendye, oityi molingi tyimoneke okuti uhole vakwenyi, wahanda okuvekwatesako? Omukwendye umwe utiwa o Jordan nthiki imwe wapulile komukulu wewaneno oityi ina okulinga akwateseko vali ewaneno. Omukulu oo wewaneno emupandula etyi eli-ale nokulinga ovipuka oviwa, mahi pahe emupakaila-mo ovipuka ovikwavo apondola okulinga. Emuti tyimwe apondola okulinga, okuhika liwa tyina eliongiyo nkhele lihenehimbike akukaunya ovanthu, nokwava vali omakumbululo momaliongiyo, nokuundapa vali unene movilinga viokwivisa novaivisi vo motyikwindyi tyavo, nokusoka umwe kovipuka apondola okulingila vakwavo evekwateseko. Jordan alingi umwe otyo atolelwa, otyo atyimutwala umwe kokuhumba vali vakwavo mewaneno mahi tupu alongokela-ko ovipuka ovinyingi. Jordan pahe etyinoñgonoka okuti naina omunthu kahimbika vala okukwatesako vakwavo tyina amalingi omukwatesiko vovakulu vewaneno, mahi utyilinga-le tyina ehenekale notyilinga otyo. — 1 Tim. 3:8-10, 13.
13. Oityi tutila onthyole umwe yatwala Christian kokukala vali omukulu wewaneno?
13 Ine wali-ale omukwatesiko wo vakulu vewaneno hamwe omukulu wewaneno, Siovaa kalimbwa ovilinga walingile, nonthyole una-yo yekutwaile umwe kokulinga ovilinga ovio. (1 Kol. 15:58) Nonthyole una-yo pehepano Siovaa uyeete. Omukulu umwe utiwa Christian tyemwihamene unene asoyo etyi atiwa kamakala vali omukulu wewaneno. Mahi wati: “Ame nasokele umwe andyiti mwene mandyilingila umwe vala Siovaa himemuyeke-po mandyimuhumbu, tyilinge ndyina otyilinga mewaneno, tyilinge ndyitupu.” Etyi pakala pahe Christian alingi vali omukulu wewaneno. Wati: “Pahe ankho natila owoma okupewa vali otyilinga otyo. Mahi andyisoko andyiti, ine mwene Siovaa mokankhenda kae wampha vali otyilinga etyi, opo mandyityilingi umwe, mahi mandyityilingila okumuhole nokuhole vakwetu mewaneno.”
14. Oityi tulilongehila ku Elena?
14 Ovanthu va Siovaa vehole umwe ovanthu aveho naava nkhele vahafende Huku. (Mat. 22:37-39) Omukai umwe Ombangi ukala ko Geórgia utiwa o Elena, wati: “Po tete ankho ndyenda tupu movilinga viokwivisa okuhole umwe vala Siovaa. Mahi pahe etyi onthyole ndyina na Tate yange keulu yekula, nolwembia ndyina na vakwetu alukulu. Ndyisoka kovitateka ovanthu vena-vio, pahe andyitale oityi ñgeno ndyina okupopia navo matyivekalesa umwe nawa. Okusoka ngootyo, tyimpha umwe okusuka nokuvekwatesako.” — Loma 10:13-15.
INE TULINGA OLWEMBIA VAKWETU SIOVAA METUYAMBE
Okulinga vala omunthu wike olwembia tyipondola umwe okweetela oviwa ovanthu ovanyingi. (Tala opalangalafu 15-16)
15-16. Ngeetyi tyilekesa omalutalatu, oviwa patyi vituka-ko tyina tulinga olwembia vakwetu?
15 Tyina tulinga olwembia vakwetu tufenda navo, naava umwe vahafende Huku vapola-ko ouwa. Etyi Omukihi Wokolona wahimbika, omukulu umwe Ombangi utiwa o Paolo nomukai wae, avahimbika okulongesa ovaivisi vokwakulupa oñgeni vapondola okwivisa nonotelefone. Omwivisi umwe ankho wehetyivili-ale okwivisa notelefone pahe etyivili umwe. Ngayo umwe akonga nayo ombunga yae veye kehinangelo. Pwaava akonga, vena 60 avatalela ehinangelo monotelefone! Etyi tyalingile ovo Paolo nomukai wae tyakwatesako umwe nomwivisi oo nombunga yae. Etyi pakala omwivisi oo ahonekela Paolo ati: “Napandula umwe unene etyi mwetulongesa onthwe wokwakulupa, himalimbwa otyipuka mwapiniyala umwe unene nokutulongesa, no kokuti Siovaa usuka unene noonthwe.”
16 Kovipuka viatyo ngoovio, oko umwe Paolo etyimonena okuti naina okulinga olwembia vakwetu, tyesukisa vali unene tyipona enoñgonoko, nounongo. Ngwe wati: “Ame nali omutalelipo womawaneno. Pahe hono ndyityilwete umwe okuti, ovaivisi tyipondola kavahinangela-le vali omalongomona nalingaile mahi nkhele vahinangela ovipuka ovikwavo nevelingilile.”
17. Olie vali upola-ko ouwa tyina tulinga vakwetu olwembia?
17 Tyina tulinga olwembia vakwetu, noonthwe tupola-ko umwe oviwa vimwe ovinene. Umwe utiwa o Jonathan ukala ko Nova Zelândia, wetyimwene umwe nawa otyipuka otyo. Nthiki imwe Motyasapalo komakumbi, amono omukokoli-ndyila uli nokwivisa aike ngwe omutenya watokota. Jonathan asoko ati mandyiundapa-undapa nomukokoli-ndyila ou Movityasapalo komakumbi. Otyipuka otyo ankho wetyilingila umwe vala okwaetehila-mo onkhenda mukwavo, “naina nae ankho mapolo-ko oviwa vimwe ovinene.” Jonathan wati: “Pomuvo opo, ame ankho tyokwivisa hityihole-ale nawa-nawa. Mahi etyi natala otyipuka omukokoli-ndyila una alongesa, novanthu ovanyingi eli nokukwatesako, naame pahe ovilinga viokwivisa andyivihumbu umwe vali. Mahi tupu pahe namonena-po epanga enene vali liankhwatesako andyikulu vali motyili, andyihambukilwa ovilinga viokwivisa, andyikala vali epanga lya Siovaa.”
18. Siovaa uhanda tulinge-tyi?
18 Siovaa wahanda twahatalame kokukula monthyole tuna nae na vakwetu. Monthele ei twetyimona okuti, matukulu vala monthyole tuna na Siovaa tyina tutanga Ondaka yae, nokusoka kweetyi twatanga, nokutomphola nae apeho melikwambelo. Matuyawisa vala kolwembia tuna na vakwetu mewaneno, tyina tuvekwatesako. Tyina onthyole yetu ikula, tukala vali omapanga a Siovaa, atulikwate-po vali nombunga yetu tufenda nayo Siovaa. Ngwe oupanga wetu na Siovaa noupanga wetu na vakwetu tufenda navo maukala-kalako apeho!
OTYIIMBO 109 Kala Nohole Yokomutima
a Tyilinge twahimbika vala pahe okulilongesa otyili, tyilinge twahimbika-le kohale okufenda Siovaa, atuho vala tuna okukula motyili. Monthele ei matupopi otyipuka otyinene matyitutwala umwe kokukula motyili: Okukula monthyole na Siovaa, na vakwetu. Pahe, otyiwa umwe utie ove usoka kweetyi matulilongesa monthele ei, ove usoka kweetyi walinga-linga-le tyilekesa okuti wekula motyili, neetyi nkhele una okulinga ukule motyili.
b Omanyina amwe apilululwa.