ONTHELE YOKULILONGESWA 34
Longokela Komaulo Ombimbiliya
“Vokupunga nawa ovipuka, mavakanoñgonoka.” — DAN. 12:10.
OTYIIMBO 98 Ombimbiliya — Yatumwa Okuhonekwa na Huku
ETYI MATULILONGESAa
1. Oityi tyipondola okutukwatesako tuhambukilwe okulilongesa omaulo Ombimbiliya?
OMUKWENDYE umwe utiwa o Ben wati: “Ame ndyityihole tyokulilongesa omaulo Ombimbiliya.” Okuti noove utyihole? Ine ove tyina utala ñgaa tyikupwilisa? Tyipondola tyina ove utala ñgaa okulilongesa omaulo Ombimbiliya ngoti tyalema. Mahi, ngwe ine unoñgonoka umwe nawa omokonda yatyi Siovaa eepakela Mondaka yae, upondola umwe pahe okutyipaka komutima tyokulilongesa-o.
2. Oityi matulilongesa monthele ei?
2 Monthele ei, kamatupopi vala omokonda yatyi twesukisila okunoñgonoka omaulo Ombimbiliya, mahi tupu matupopi oñgeni tuna okulilongesa-o tweenoñgonoke. Pahe haa atupopi omaulo evali eli momukanda wa Ndaniyele tutale oñgeni okweenoñgonoka tyipondola okutukwatesako pehepano.
OITYI TWESUKISILA OKULILONGESA OMAULO OMBIMBILIYA?
3. Oityi tuna okulinga tunoñgonoke nawa omaulo Ombimbiliya?
3 Opo tunoñgonoke nawa omaulo Ombimbiliya tuna umwe okwiita tukwatesiweko. Soka ñgeno mwapita potyilongo tyimwe ove wehei nawa, mahi epanga liove ou mwaenda nae una upei umwe nawa. Apa muli upei umwe nawa, nonondyila mbatyo oku mbenda nako ukwii. Tyotyili ove mopandula etyi epanga liove etavela mwende nae potyilongo opo! Na Siovaa haityo ñgoo, ngwe wii umwe nawa opi tuli, opi tuhungi, neevi matukamona komutwe. Naina opo tunoñgonoke umwe nawa omaulo Ombimbiliya twesukisa okuliola omutima, atwiiti ku Siovaa etukwateseko. — Dan. 2:28; 2 Pet. 1:19, 20.
Okulilongesa omaulo Ombimbiliya matyiketukwatesako movipuka ovinene matukamona komutwe. (Tala opalangalafu 4)
4. Oityi Siovaa apakela Mondaka yae omaulo? (Jeremias 29:11) (Tala olutalatu.)
4 Siovaa ukahi umwe ngomukulu uhole ovana vae, wahanda onthwe tukakale nehambu komutwe wandyila. (Tanga Jeremias 29:11.) Mahi pahe Siovaa ha ngovo tate yetu vehei etyi matyikamoneka komutwe. Ngwe upondola okutupopila etyi matyikamoneka komutwe wandyila ya apeho etyi apopia otyili. Wapaka umwe omaulo Mondaka yae tunoñgonoke ovipuka ovinene mavimoneka tyina nkhele viheneye. (Isa. 46:10) Omaulo Ombimbiliya otyipuka tyimwe otyiwa Tate yetu wo keulu etwavela. Mahi pahe oityi una yokulinga uyumbe-ko umwe onthumbi yokuti etyi Ombimbiliya yapopia matyikamoneka umwe?
5. Oityi ovana vapondola okulilongesila kweetyi tyalingile Mak?
5 Ovana tuna-vo meongano, konosikola oku vakala vala novanthu ovanyingi vehesukile-ale neetyi Ombimbiliya ipopia. Ovipuka vapopia neevi valinga, vipondola umwe okungwangwanesa ovana Onombangi. Tala etyi tyalingile omukwendye umwe utiwa o Mak, wati: “Pweetyi ndyili mosikola andyihimbika okulipula ine etyi ovo tate vandongesa otyili umwe, ine watumine Ombimbiliya ihonekwe o Huku umwe.” Oityi ovo tate yae valingile? Ngwe wati: “Vankhwatesileko umwe nawa tyahanumanene namphila ankho valinga umwe otyiho.” Ovo tate ya Mak pokukumbulula evi apula vatangele umwe m’Ombimbiliya, Mak yatyo mwene nae elikwatesila umwe. Wati: “Mwene pahe naame andyililongesa umwe nawa omaulo Ombimbiliya, otyo ndyipopila ovana vakwetu evi nanoñgonoka.” Oityi tyatukile-ko? Mak wati: “Pahe mwene naame andyinoñgonoka okuti o Huku umwe watumine Ombimbiliya ihonekwe!”
6. Oityi una okulinga ine tyina ulitehela ñgaa kutyeete nawa ine etyi Ombimbiliya ipopia otyili umwe, ya omokonda yatyi?
6 Ngeetyi tyalingile Mak, ine tyina ulitehela ñgaa ngoti wasamo, kutyeete nawa ine etyi Ombimbiliya ipopia otyili umwe, wehelivele onombei, mahi tupu wahaniange-ko vala. Okukala ngootyo tyasamo tyafwa ofulusu, ofulusu okwiinianga vala ngootyo oheipolo-po, inyona umwe ovipuka. Opo tyokusamo ulipole-tyo umwe tyahanyone onthumbi yove, una okulipula ñgaa: ‘Ame ndyitavela okuti etyi Ombimbiliya ipopia matyikamoneka komutwe otyili?’ Ine nkhele kuyumbu-ko nawa onthumbi opo naina wesukisa okulilongesa evi Ombimbiliya yapopia viamonaika-le. Otyo motyilingi ñgeni?
OÑGENI TUNA OKULILONGESA OMAULO OMBIMBILIYA
Opo tuyumbe onthumbi mu Siovaa ngeetyi tyalingile Ndaniyele, tuna okulilongesa omaulo Ombimbiliya nomutima weliola, atutale umwe nawa, atusuku umwe nokunoñgonoka otyili. (Tala opalangalafu 7)
7. Oityi tulilongesila ku Ndaniyele tyiyemba kokulilongesa omaulo? (Daniel 12:10) (Tala olutalatu.)
7 Atuho vala ku Ndaniyele tulilongesila-ko umwe nawa oñgeni tyililongeswa omaulo. Ndaniyele pokulilongesa omaulo ankho una umwe etyi elilongesila-o tyitiwa umwe otyetyi, okuhanda okunoñgonoka otyili. Ndaniyele tupu wali omunthu weliola omutima, ankho utyii okuti Siovaa memukwatesako anoñgonoka omaulo putyina ngwe akakatela umwe mwe, emutavela. (Dan. 2:27, 28; tanga Daniel 12:10.) Tyimoneka okuti wali omunthu weliola omutima etyi ayumbile vala onthumbi mu Siovaa, emukwateseko. (Dan. 2:18) Ndaniyele tupu wali omunthu utala umwe nawa ovipuka pokulilongesa. Waovololele umwe nawa Movihonekwa vya Huku ali navio. (Jer. 25:11, 12; Dan. 9:2) Oñgeni noonthwe matuhetekela Ndaniyele?
8. Oityi vamwe vehetavelela okuti etyi tyipopia omaulo Ombimbiliya tyimoneka umwe? Oityi onthwe tuna okulinga?
8 Tala umwe nawa oityi ulilongesila omaulo Ombimbiliya. Okuti ulilongesa tupu omaulo Ombimbiliya okwesuka umwe nokunoñgonoka otyili? Ine otyo, opo Siovaa mekukwatesako. (Suau 4:23, 24; 14:16, 17) Oityi pamwe vamwe velilongesila omaulo Ombimbiliya? Vamwe velilongesa-o vala mokonda vahanda okuvasa-mo otyipuka tyilekesa okuti Ombimbiliya ha ndaka-ko ya Huku. Ovo yatyo vokulinga ngootyo vati: Mwene ame tyaviuka ndyityii, tyapenga ndyityii, hilulikwa-le n’Ombimbiliya mokonda ha ndaka-ko-ale ya Huku. Mahi, onthwe tuna umwe okulilongesa-yo tyokwahanda umwe okunoñgonoka otyili. Otyipuka otyikwavo tulilongesila-yo otyinene vali, okwesuka nokunoñgonoka omaulo Ombimbiliya.
9. Otyituwa patyi tuna okukala natyo tunoñgonoke omaulo Ombimbiliya? Hangununa.
9 Liola omutima. Siovaa wati makwatesako vokweliola omutima. (Tia. 4:6) Naina, tuna okulikwambela kwe etukwateseko tunoñgonoke omaulo Ombimbiliya. Mahi tupu tuna okunoñgonoka okuti, tuna okukwatesiwako naava apa otyilinga tyokutwavela okulia kwopasipilitu momuvo watyo. (Luka 12:42) Siovaa o Huku wonganeka nawa ovipuka, naina tyatamo umwe okuti, omupika vala apa otyilinga tyokutukwatesako tunoñgonoke otyili tyili Mondaka yae. — 1 Kol. 14:33; Efe. 4:4-6.
10. Oityi ulilongesila ku Esther?
10 Lilongesa umwe nawa-nawa. Tala eulo limwe wahanda okunoñgonoka vali nawa, oovolola umwe nawa etyi omikanda viapopia tyiyemba keulo olio. Otyo tyalingile ngootyo umwe utiwa o Esther. Ankho wesuka nokunoñgonoka vali nawa omaulo apopia okuya kwa Mesiya. Wati: “Pweetyi ndyina omanima 15, andyiovolola umwe nawa etyi tyilekesa okuti omaulo atyo oo ahonekwa umwe pweetyi Sesusi eheneye.” Etyi atanga onombwingwa mbo kelunga litiwa Mar Morto, etyimono umwe okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili. Esther wati: “Ponombwingwa opo pena imwe yahonekwa etyi Sesusi eheneye, naina omaulo eli-mo atuka umwe vala ku Huku. Mahi omaulo amwe, nesukisile umwe okuti andyitange andyipaleka-po na ndyienoñgonoke vali nawa.” Mahi pahe wahambukwa, walingile welikwatesilile. Etyi elilongesa umwe nawa-nawa omaulo omanyingi Ombimbiliya wati: “Pahe ndyityilwete umwe nawa okuti naina Ombimbiliya ipopia otyili!”
11. Ouwa patyi tupola-ko tyina tunoñgonoka okuti Ombimbiliya ipopia otyili?
11 Tyina tutyimona umwe okuti evi Ondaka ya Huku yapopile vili-ale nokulingwa, tuyumba vali unene onthumbi mu Siovaa, nomweevi etupopila vitululika. Tupu omaulo Ombimbiliya, etukalesa nomutima upumphi tyina tusoka komutwe wandyila, ngatukala umwe novitateka ovinyingi pahetyino. Pahe matupopi-po kapii omaulo evali ahonekelwe na Ndaniyele apopia ovipuka vimwe vili umwe nokumoneka hono. Okweenoñgonoka matyitukwatesako atulingi ovipuka nonondunge.
OITYI TYAHANDELA OKONOÑGONOKA ONOMPHAI MBOTYIVELA TYAHONYA NEEMA?
12. Onomphai ‘mbotyivela tyahonya neema’ mbulekesa-tyi? (Daniel 2:41-43)
12 Tanga Daniel 2:41-43. Ndaniyele wapotoyolele ondyoi Yohamba Nambukondonosole. Ohamba oyo yamwene otyilolo tyina onomphai mbalingwa ‘notyivela tyahonya neema.’ Pokwatala umwe nawa eulo olio, nomakwavo eli momukanda wa Ndaniyele no momukanda Eholololo, twetyimona okuti onomphai ombo, mbulekesa outumini uli nokutumina ouye auho hono, o Anglo-Americana na vana velipaka kumwe navo. Pokwapopia outumini watyo oo wouye auho, Ndaniyele wati: “Maukati oo wapama oo waneñgena.” Waneñgena mokonda yatyi? Omokonda ovanthu vatyo vatuminwa, vokwaelekwa neema, veli nokuupola ononkhono mbokwaelekwa notyivela.b
13. Ine tunoñgonoka eulo olio ovipuka patyi vali ovikwavo matunoñgonoka?
13 Povipuka Ndaniyele apopile pokupotoyola ondyoi yotyilolo haunene umwe onomphai mbatyo, tulilongesila-ko ovipuka vimwe ovinene. Tyo tete okuti, outumini wouye auho wo Anglo-Americana movipuka vimwe wapama umwe. Mu tyimwe tutyimonena, otyetyi watilisile ovilongo ovikwavo Movilwa vyo Tete Viouye Auho no Movilwa vya Vali Viouye Auho. Mahi, outumini oo tupu waneñgena, waneñgeneswa umwe novanthu utumina, vati vala ovo mwene valwa poyavo ovo vatutumbisa ovatumini. Tya vali, outumini wo Anglo-Americana oo umwe wehulilila, ukapingwa vala Nouhamba wa Huku mauhanye-ko omautumini aeho ovanthu. Namphila ovilongo ovikwavo vitutumbisa umwe outumini wo Anglo-Americana, mahi havioko maviupingi. Onthwe otyo tutyii mokonda “emanya” lilekesa Ouhamba wa Huku, mauya okutyatyaula onomphai mbotyilolo, mbulekesa outumini wo Anglo-Americana. — Dan. 2:34, 35, 44, 45.
14. Oityi tutila okunoñgonoka eulo lionomphai mbotyivela tyahonya neema, tyitukwatesako okulinga ovipuka nonondunge?
14 Ove utavela okuti eulo liomuuli Ndaniyele lionomphai mbotyivela tyahonya neema, lipopia umwe otyili? Ine utavela, matyikukwatesako umwe movipuka aviho ulinga. Kumatutumba ulinge omuhona mouye uno apa katutu mauhanywa-ko-ale. (Luka 12:16-21; 1 Suau 2:15-17) Okunoñgonoka umwe nawa eulo olio, matyikukwatesako otyimono okuti ovilinga viokwivisa nokulongesa viesukisa unene. (Mat. 6:33; 28:18-20) Tyina wamelilongesa eulo olio, otyiwa ulipule ñgaa: ‘Okuti ovipuka ndyilinga vilekesa umwe okuti ndyityii okuti Ouhamba wa Huku apa kapii mauya okumana-ko omautumini aeho ovanthu?’
OITYI WESUKISILA OKUNOÑGONOKA “OHAMBA YO KOMBANDA NOHAMBA YO KOMBWELO”?
15. Hono olie “ohamba yo kombanda”, olie “ohamba yo kombwelo”? (Daniel 11:40)
15 Tanga Daniel 11:40. Mu Daniel okapitulu 11 mwapopiwa Onohamba onombali onene mouye, mbuli nokulipomba kokutumina ouye. Etyi twaeleka eulo olio nomaulo omakwavo eli m’Ombimbiliya, twetyimona okuti “ohamba yo kombanda” o Rússia novilongo ovikwavo viahula kuyo, “ohamba yo kombwelo” outumini wouye auho wo Anglo-Americana.c
Matupameka vala onthumbi yetu atuhakala notyiho otyinene, tyina tunoñgonoka okuti onkhuha ili pokati ‘kohamba yo kombanda nohamba yo kombwelo’ yapopiwa-le kohale m’Ombimbiliya. (Tala opalangalafu 16-18)
16. Oityi “ohamba yo kombanda” ili nokulinga ovanthu va Huku?
16 Ovanthu va Huku vakala movilongo vituminwa ‘nohamba yo kombanda’, veli nokukondya novipuka ovinyingi ohamba oyo ili nokuvelinga. Vamwe vavetwa, ovakwavo vapakwa movikaleya mokonda vala Onombangi mba Siovaa. Mahi ovio vili nokulinga “ohamba yo kombanda” kavivetilisa owoma, nkhele vipameka vali onthumbi yavo mu Huku. Omokonda yatyi? Omokonda vetyii okuti, ononkhumbi ovanthu va Huku veli nokumoneswa mbapopiwa-le kohale momukanda wa Daniel.d (Dan. 11:41) Okutyinoñgonoka otyo, tyipondola okupameka onthumbi yetu moviwa tukevelela, atukakatela apeho mu Huku.
17. Oityi “ohamba yo kombwelo” ili nokulinga ovanthu va Huku?
17 Kohale “ohamba yo kombwelo” nayo yamonesile umwe unene ononkhumbi ovanthu va Siovaa. Otyo tyamonekele umwe haunene Movilwa vyo Tete Viouye Auho no vya Vali Viouye Auho, pweetyi Onombangi ovanyingi vapakelwe movikaleya mokonda yokuhahande okwenda movilwa, neetyi ovana vamwe vataatelwe monosikola mokonda yokuhafende epandela. Momanima ano, ovanthu va Siovaa vakala movilongo vituminwa nohamba oyo, nkhele veli ñgoo nokukondya novipuka ovikwavo vivelola umwe vayeke-po okuhula Kouhamba wa Huku. Pamwe tyipwiya umwe tyina pahe tyameya-po tyokuholovona ovatumini, nomunthu wa Huku umwe, upondola okuyemba ku umwe povatumini mavaholovonwa. Upondola kaile-po pokukaholovona, mahi otyo momutima ena umwe oku ayembela. Naina tyahanda umwe tulipole ko viovatumini vouye ou, ha mweevi vala tulinga mahi no momalusoko etu umwe! — Suau 15:18, 19; 18:36.
18. Oityi tuna okulinga tyina tutala onkhuha ili pokati konohamba ombo onombali? (Tala olutalatu.)
18 va vahayumbu onthumbi momaulo Ombimbiliya, ovo vala vapondola okulinga unene otyiho tyina vatala “ohamba yo kombwelo” mbuli nokulikuha ‘nohamba yo kombanda’. (Dan. 11:40, okatoi.) Onohamba ombo ambuho onombali, mbuna omauta amwe omanene, apondola umwe okwipaa atyiho tyina omwenyo kombanda yeheke. Mahi onthwe tutyii okuti Siovaa otyo kemetyiyeke-ale tyilingwe. (Isa. 45:18) Naina onthwe tyina tutala onkhuha ili pokati ‘kohamba yo kombanda, nohamba yo kombwelo’, katyitulingisa otyiho, tyipameka vali onthumbi yetu mu Huku. Tyilekesa umwe nawa okuti onthyulilo youye ili popepi.
TWALAKO OKULILONGESA NAWA OMAULO
19. Oityi tuna okunoñgonoka tyayemba komaulo Ombimbiliya?
19 Onthwe katutyii oñgeni omaulo amwe Ombimbiliya makaenda. Nomuuli Ndaniyele, una ovipuka ovinyingi ahonekele otyo mahi ehevii-ale. (Dan. 12:8, 9) Mahi tyokuhetyii vala oñgeni eulo limwe malikaenda, otyo katyilekesa okuti etyi tyapopiwa kamatyikalingwa. Onthwe tuyumba onthumbi mu Siovaa, tutyii okuti metuholololela umwe etyi tuna okunoñgonoka momuvo watamo, ngeetyi alingaile kohale. — Amós 3:7.
20. Ovipuka patyi ovinene vapopiwa m’Ombimbiliya matukamona apa katutu, oityi onthwe tuna okulinga apeho?
20 Apa katutu ovanthu mavakati “tuna ombembwa tukahi metuliyo.” (1 Tes. 5:3) Haa pahe ovatumini avapilukila-po omalongeso omatutu aveekombo-ko aeho. (Ehol. 17:16, 17) Aveya pahe kovanthu va Huku. (Eze. 38:18, 19) Ovipuka ovio mavikavitukila umwe movilwa viahulilila-ko vyo Alumangendom. (Ehol. 16:14, 16) Onthwe tutyii umwe nawa okuti ovipuka ovio apa katutu maviya. Mahi mokuheneye, onthwe apeho tupandulei Tate yetu wolwembia wo keulu, mokulilongesa umwe nawa omaulo Ombimbiliya, nokukwatesako vakwetu velilongese-o.
OTYIIMBO 95 Otyitei Tyitualako Okuyandyuluka
a Ouye ou ngauvila-vilapo okukala omapita, onthwe tutyii okuti ovipuka komutwe oku mavikaviuka. Otyo twetyinoñgonokela mokwelilongesa nawa omaulo Ombimbiliya. Monthele ei, matulilongesa omokonda yatyi tyesukisila okulilongesa evi Ombimbiliya yatile mavikamoneka. Tupu matulilongesa umwe nawa omaulo amwe evali ahonekelwe na Ndaniyele, atutale ouwa tupola-ko tyina tweenoñgonoka umwe nawa.
b Tala onthele yati: “Jeova Uhololola Etyi ‘Matyiya Apa Katutu’” m’Omutala Womulavi 1 ya Pepo Linene yo 2012 pomafo. 7-9.
c Tala onthele yati “Hono, Olie ‘Ohamba yo Kokulio Kuekumbi?’” m’Omutala Womulavi wa Maio yo 2020, popalangalafu 3-4.
d Tala onthele yati “Hono, Olie ‘Ohamba yo Kokulio Kuekumbi?’” m’Omutala Womulavi wa Maio yo 2020, popalangalafu 7-9.