Landula Etyi Huku Apopia Tyiyemba Kovikunwa
TUTYII okuti ove upandula unene ovipuka Siovaa etwavela, tyimwe povipuka ovio, ounongo wokulikoyela etyi tuna okulinga tuhambukilwe ovipuka ovio etwavela. Ombimbiliya yapopia otyipuka tyimwe tyilekesa okuti ovinyu otyali tya Huku, yati: “Ombolo ilingwa ipe ovanthu ehambu, ei ovinyu ipepesa omwenyo.” (Omup. 10:19; Ovii. 104:15) Mokutala noove wamona-mona-le ovanthu ovanyingi vakala umwe novitateka mokonda yokunwa. Mouye tyiti vala ava okunwa vekupopia ñgana, ava vekupopia ñgana. Mahi pahe onondunge patyi ovanthu va Huku vena okulandula mbuyemba kokunwa?
Okulandula etyi Huku apopia, atwahatehela kovanthu tukala navo vo potyilongo twekulila, tyitukalesa nawa, tyitweetela oviwa viahapu.
Tyipondola wamona-mona-le ovanthu vanwa unene, vamwe otyo vakalela vala. Vamwe vanwa unene mokonda tyatiwa tyokunwa tyivekalesa nawa, ava vamwe opala valimbwe kovitateka vena-vio. Movilongo vimwe, ovanthu vokunwa unene ovo vatiwa vakola.
Mahi onthwe vanthu va Huku, tululikwa nonondunge mbutunda Komutungi wetu utuhole. Una wetulondola-le, wetupopila ovivi vituka kokunwa unene. Momukanda Omihe 23:29-35 mwapopiwa umwe nawa etyi tyikala omunthu onkholwa, novitateka vituka kokunwa unene.a Omukulu umwe utiwa o Daniel ukala ko Europa, uhinangela etyi alingaile pweetyi ehenekale Ombangi ya Siovaa, wati: “Tyokunwa unene tyandyetelele vala okulinga ovipuka vimwe viahaviukile, vimwe nokuvisoka vala hivihande.”
Oityi ovanthu va Huku vena okulinga vetyivile okuliteta kokunwa, vahamone ovitateka vituka kokunwa unene? Hatyimwe-ale vali, okuyeka vala Ondaka ya Huku ikululike mweevi usoka neevi ulinga.
Pahe tala etyi Ombimbiliya yapopia tyiyemba kokunwa, neetyi tyitwala vamwe kokunwa unene.
ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA
Ondaka ya Huku kaiilika okunwa nonondunge, yapopia umwe nawa okuti okunwa tyipondola okuhambukiswa omunthu. Yati: “Kalie okulia kwove tyahambukwa, kanwe ovinyu yove nomutima walemwa.” (Omup. 9:7) Sesusi nae pamwe wanwine ovinyu, novanthu ovakwavo vali va Huku vanwine-nwine ovinyu. — Mat. 26:27-29; Luka 7:34; 1 Tim. 5:23.
Ondaka ya Huku kayailikile okunwa nonondunge, mahi yailika ounkholwa. Yetyiyandyulula umwe nawa yati: “Mweheliyumbei kovinyu amukolwa.” (Efe. 5:18) Tupu yati: “Vokunwa unene, . . . kavakapiñgana Ouhamba wa Huku.” (1 Kol. 6:10) Tyimoneka umwe nawa okuti Siovaa wailika okunwa unene, nounkholwa. Naina, twahalandulei etyi tyipopia vaapa twekulila, mahi tulingei etyi tyapopia Huku.
Vamwe vati vapondola umwe okunwa unene nii kavakolwa, mahi otyo hatyiwa, tyinyona. Ombimbiliya yati, ‘okulinga omupika wokuliyumba vala kovinyu,’ tyipondola okutwala omunthu kokulinga vala evi viahatiwa ovievi, no kokuyapuka ku Siovaa. (Titu 2:3; Omih. 20:1) Mahi Sesusi wetulondola wati, ‘okunwa unene’ tyipondola umwe okunyona omunthu, ahakanyingila mouye omupe. (Luka 21:34-36) Naina, oityi onthwe vanthu va Huku matulingi tulitete kokunwa, twahamone ovitateka vituka-ko?
OITYI UNWINA, UNWA ÑGENI?
Ine uti ndyinwe vala ngeetyi tyinuwa potyilongo tyetu, otyo tyipondola okukunyona. Omunthu wa Huku, tyina ati pokulia no pokunwa, usoka kweetyi matyihambukiswa Huku. Ombimbiliya yati: “Tyilinge mulia tyilinge munwa tyilinge mulinga vali otyipuka tyimwe otyikwavo, aviho mulinga vipe omunkhima Huku.” (1 Kol. 10:31) Pahe tala omapulo aa, nonondunge ononkhwavo Ombimbiliya ipopia:
Okuti ndyinwa vala tyotyindywe tya vakwetu? Okutunda 23:2 yati: “Wahalandule vala movanyingi.” Motesitu oyo, Siovaa walondolele ova Isilayeli vahalandule vala movanthu vahalingi etyi tyimuhambukiswa. Etyi tyapopile Siovaa, na hono ovanthu vae otyo vena okulandula. Ine tuliyeka vala, evi visoka ava tukala navo, neevi valinga pokunwa noonthwe ngavio tulinga, matyituyapula ku Siovaa no kovitumino viae. — Loma 12:2.
Okuti ndyinwa opo ovanthu vahanthombe? Movilongo vimwe ovanthu vanwa vala unene, otyo vati katyapengele. (1 Pet. 4:3) Mahi tala vala etyi tyapopia 1 Ova Kolindu 16:13, yati: “Pahukei, pamenei monthumbi yenyi, pamekei umwe tyokwakola, lingei umwe ononkhono.” Okuti okunwa kupa omunthu ononkhono? Nii vala, atee nkhele kumupola-mbo vali. Okunwa kunyona ovanthu, kupola onondunge mbovanthu polukalo. Wokunwa, evi asoka neevi alinga, kevilingi vali nonondunge. Naina, omunthu unwa unene o wokwahapamene, hakuti o wokuna ononkhono. Momukanda wa Isaiya 28:7, mwapopiwa ovanthu vamwe vatiwa, vavomba, vatanthauka, vapengesa, mokonda yovinyu.
Ononkhono mbotyotyili, mbutuka ku Siovaa. Opo tukale nambo tuna okupahuka, nokupamena monthumbi. (Ovii. 18:32) Onthwe vanthu va Huku, matutyivili vala okukala tyapama, putyina tulunguka atwahalingi evi vipondola okutunyona, nokunyona oupanga wetu na Siovaa. Sesusi etyi ali pano pohi, wali noupanga wapama na Siovaa, ovanthu ovanyingi vemulingile onthilo mokonda wali omunthu wakola omutima, wehena owoma nokulinga etyi tyaviuka.
Okuti unwa opo ulimbwe kovitateka viove? Omuhoneki umwe woviimbo, kononkhono mba Huku wahonekele okuti: “Pweetyi otyiho tyahanda okundeka, ove [Siovaa] wankholesile omutima omphameka.” (Ovii. 94:19) Tyina watala walinga otyiho, yumba onthumbi mu Siovaa, wahayumbe onthumbi movikunwa. Otyo tyilekesa okuti wesukisa okulikwambela vali unene ku Siovaa ekukwateseko. Ovanyingi tyevekwatesako, okutomphola nomapanga avo mewaneno vapama motyili. Okunwa unene tyinyona onondunge mbomunthu, nokusoka vala okulinga etyi tyaviuka ehetyivili. (Ose. 4:11) Daniel twapopia-le wati: “Nakondyele nokulinga vala otyiho otyinene, nokulivela onombei. Andyiti ndyinwe-po kapii, pahe atyivilisapo umwe otyiho ndyina-tyo, novitateka viange, anahakala vali nomapanga, andyililovola umwe.” Oityi tyakwatesileko Daniel? Wati: “Netyimona okuti nesukisa okuyumba onthumbi mu Siovaa, hamovikunwa-ko. Etyi nalinga ngootyo, pahe andyimono vali ononkhono mbokukoleleya movitateka ovio nali navio.” Siovaa apeho utwavela ononkhono, na tyina umwe tusoka okuti kamatutyivili. — Fili. 4:6, 7; 1 Pet. 5:7.
Ine uhole okunwa, otyiwa ulilinge omapulo aa, utale ine unwa nonondunge: ‘Okuti pena-le wove ine hamwe epanga liove, wekutile pokunwa apa wahanda okulambesa?’ Ine pena ou wekupopilile-tyo, opo naina, una okulitala nawa pamwe hamwe kulieete vala una umwe nokulambesa. ‘Okuti pehepano ndyinwa vali unene tyipona kohale?’ Ine una nokunwa vali unene, opo pahe tyina nokulinga otyinthyiliye. ‘Okuti hityivili vali okukala ononthiki tyahanu?’ Ine kutyivili vali okukala ononthiki tyahanu, pahe opo tyalinga umwe otyinthyiliye tyove.
Opo naina, otyiwa wende konondotolo vekekupole-tyo. Vamwe velipola tyokunwa mokonda vetyimona okuti tyili vala nokuveetela, ava vamwe kavanu tupu omokonda umwe vala kavahande. Ine una wove, hamwe epanga liove welipola tyokunwa, matyimoneka vala okuti una okankhenda tyina umulinga onthilo, ohemupopi omapita.
Tyipondola hamwe noove mwene wetyimona etyi una okulinga ulitete kokunwa. Vamwe veliteta umwe kokunwa, nga anwa vala omphindo ike kwapwa, ava vamwe vati umwe mosimanu ndyina vala okunwa like, okuti hatyo, ndyina vala okumakela katutu poola yokulia. Ava vamwe vakoya umwe ovikunwa viatyo vanwa, kavanu vala atyiho. Umwe ulipola ovikunwa ovikwavo, esala vala novinyu, pamwe onoselevesa, mahi otyo anwa umwe nonondunge. Tupu, kahonyeka ovikunwa mokopo ike. Tyina omunthu amati etyi ndyinwa etyi hinu, matyimupepukila vali okuliteta kokunwa. Omunthu wa Huku wapama motyili katyimulingi navi pu vakwavo tyina ena ovikunwa ahanu.
Tupu otyiwa okusoka ku vakwetu. Ova Loma 14:21 yati: “Ine okulia ohitu, hamwe okunwa ovinyu, hamwe okulinga vali tyimwe mukwenyi tyimutokesisa, opo hahe vali okwehetyilingi.” Oityi una okulinga ulinge etyi tyapopia otesitu oyo? Okuhumba vakwenyi. Ine muna apa muli na mukwenyi utala ñgaa okunwa matyimulingisisa, olwembia una nae, malukutwala umwe kokwahanu monthiki omo. Matyimoneka okuti usuka na vakwenyi, uvelinga onthilo, tyina wahasoko vala kwoove mwene mahi osoko kweetyi tyikalesa nawa vakwenyi. — 1 Kol. 10:24.
Ovatumini pamwe vehole okupaka-ko ovitumino ovanthu va Huku vena umwe okulandula. Pamwe vati ovana kavapondola okunwa, tyina utaha na tyina uundapa nonomakina mbumwe, kupondola okunwa. — Loma 13:1-5.
Siovaa wetwavela ovipuka ovinyingi vituhambukiswa, etuyekela-vio mwene tulikoyele. Tyimwe povipuka ovio etwavela, ounongo wokulikoyela etyi matuli neetyi matunu. Naina, tulingei evi vilekesa okuti tupandula ounongo oo twapewa, ya twahanda okuhambukiswa Tate yetu wo keulu.
a Vamwe vokutala Ekongoko mo Estados Unidos vati, nokunwa umwe vala unene onthiki ike, tyipondola okutwala omunthu kokulinga ovipuka evi: okwiipaa, nokuliipaa, nokulala novanthu kononkhono, nokuhinda vala omalwei, nokulinga vala ovinepo viasila, nokupolapo eimo.