Kala Tyipahi Wahayondywe

1-2. (a) Sesusi walondolele ovalongwa vae kutyi? (b) Etyi Sesusi akwatwa ovalongwa vakahombokele mokonda yatyi? (Tala olutalatu.)

“WATAE, komutima okotyili umwe, mahi olutu lwatopa.”a (Mat. 26:41b) Onondaka ombo Sesusi apopia, mbulekesa okuti utyii okuti pamwe tupengesa mokonda youkwankhali. Mahi tupu onondaka ombo, mbutulondola kokuti hatyiwa-ko okuliyumba unene onthumbi. Monthiki Sesusi apopia onondaka ombo, ovalongwa vae veliyumbile unene onthumbi, avati onthwe kamatuye-po-ale Omulongesi wetu. (Mat. 26:35) Otyipuka otyo ankho vasoka tyikahi umwe nawa. Tyevelingisa omokonda vala ankho kavetyii okuti mapatumbuka otyipuka tyimwe matyivelemena, nokulinga etyi tyaviuka evehetyivili vali. Otyo Sesusi evelondolela ati: “Kalei tyipahi, likwambelei mwahatalemei opo mwahatokele mokuyondywa.” — Mat. 26:41a.

² Mahi ovalongwa kavetyivilile okukala tyipahi. Okuti etyi Sesusi akwatwa vetyivilile okulikwatehila evehemuyeke-po, ine vakahombokele? Mokonda yokwahakalele tyipahi, valingile etyi vatile kamavetyilingi, okusa-po Sesusi. — Mat. 26:56.

3. (a) Oityi tyesukisila okuliyunga kokuliyumba unene onthumbi opo twahayeke-po Siovaa? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Hatyiwa-ko okuliyumba onthumbi atuti apeho matutyivili okulinga etyi tyaviuka. Twahula okuti twakoya umwe okuhayeke natyike tyituyapule ku Siovaa, mahi no ngootyo tuvakwankhali. Kokulinga etyi tyapenga katwayovokele-ko-ale. (Loma 5:12; 7:​21-23) Ine katulunguka tupondola okutumbukilwa na tyimwe, tyina tutala ñgaa ngoti etyi tuna okulinga, otyetyi vala tyapenga. Opo tukakatele mu Siovaa no Momona wae atuheveyeke-po, tuna okulinga etyi tyapopia Sesusi, tyokukala tyipahi opo twahatokele monkhali. Monthele ei, matupopi etyi tyipondola okutukwatesako. Tete matutale omovipuka patyi tuna okukala tyipahi. Pahe atupopi oñgeni matukala tyipahi tuhatokele mokuyondywa. Pokumanuhula atupopi etyi tuna okulinga tutwaleko apeho tyipahi.

OMOVIPUKA PATYI TUNA OKUKALA TYIPAHI?

4-5. Oityi tyihandela tukale tyipahi tuliyunge umwe no kononkhali mbulinga ngoti ononthutu?

⁴ Kuna ononkhali mbumwe omunthu alinga ngoti ononthutu vala, mahi nambo yatyo mbulungukwa mokonda mbupondola okutendesa oupanga wetu na Siovaa. Ononkhali ombo ononthutu mbupondola umwe okututwala kokulinga ononkhali ononene.

⁵ Atuho vala tuna evi tutumbukilwa navio vihanda okututwala kokulinga onkhali. Mahi tupu munthu na munthu mwene una-le kotyipuka tyimwe ayengenga. Vamwe momutima valwa-le nolusoke lwokulinga ovipuka viasila viouye ou, ngeevi ñgaa: Okulala nomunthu vehelinepele nae, okulipaka movituwa viasila viouye ou, vamwe okulikwata-kwata omapita, nokutala evi vitwala ovanthu kokulinga ovinepo viasila. Ava vamwe vena owoma novanthu, vamwe vahanda vala okulitumina, vamwe vanumana liwa, vamwe valwa vali novipuka ovikwavo. Tiaku wati: “Tyilola omunthu otyetyi mwene ahanda tyimukengelela, ngatyo tyimutyinda.” — Tia. 1:14.

6. Oityi twahapondola okunianga?

⁶ Ove ulii okutyi wayengenga? Hatyiwa-ko okumona opi twayengenga mahi atuniange-ko vala. Tupu ahatyiwa-ko okusoka okuti apeho matutyivili okulinga etyi tyaviuka, kamatutokela-le monkhali. (1 Swau 1:8) Paulu wetyipopia wati, “no vokwalongoka umwe mopamphepo” ine kavakala tyipahi vapondola okutokela mokulinga onkhali. (Ngal. 6:1) Naina, tuna umwe okulitala omovipuka patyi twayengena, atuhaniange-ko vala ngoti tutupu etyi twii. — 2 Kol. 13:5.

7. Okutyi tuna okuliyunga vali unene? Tutyieleka natyi?

⁷ Nga twamona apa twayengenga oityi tuna okulinga? Tuna umwe okututumba tuliyunge kweevi vihohiya etyi tyili-ale momutima tyahaviukile opo twahalinge onkhali. Otyo tupondola okutyieleka nomapunda-umbo okohale. Pohika ankho payengenga vali unene momapunda-umbo okohale, o ponombundi. Otyo konombundi mbomapunda-umbo ankho kukalela unene ovayungi. Noonthwe otyo tuna okulinga otyo. Tuna umwe okuliyunga vali unene kovipuka twii okuti vihohiya etyi tyili momutima tyahaviukile. — 1 Kol. 9:27.

OITYI TUNA OKULINGA TUKALE TYIPAHI?

8-9. Oityi omukwendye wapopiwa momukanda Omihe 7 ankho ena okulinga, ahalinge onkhali? (Omihe 7:​8, 9, 13, 14, 21)

⁸ Oityi tuna okulinga tukale tyipahi twahalinge onkhali? Tala etyi tyalingile omukwendye umwe wapopiwa momukanda Omihe okapitulu 7. Etyi alingile tyitulondola. Walalele nomukai ekunga. Ovelesikulu 22 yati omukwendye oo “kelisetaile-ale vali,” alandula momukai oo. Onovelesikulu ononkhwavo mbulekesa okuti pena vali ovipuka ovikwavo alingile viemutwaile kokulinga onkhali.

⁹ Oityi alingile tyemutwaile kokulinga onkhali onene? Otyipuka tyotete, waenda kokawii-wii ‘akwata ponthele petapalo pakala omukai otyihayo.’ Aviuku umwe peumbo liomukai oo. (Tanga Omihe 7:​8, 9.) Etyi amona omukai oo ahakondoka-ko, etavela okuhipwa ombesu nomukai oo. Etyi omukai oo ahimbika okupopia okuti waava-le otyilikutila, ngwe emutehelela. Mokutala wapopia ngootyo opo omukwendye oo asoke okuti kalingi-le ovivi. (Tanga Omihe 7:​13, 14, 21.) Ine omukwendye oo kalingile ouhima wokulinga ovipuka ovio, ñgeno kekehikile kokulinga etyi tyapenga alingi onkhali.

10. Oityi tyipondola okutwala omunthu kokulinga ngeetyi tyalingile omukwendye wapopiwa momukanda Omihe?

¹⁰ Otyipuka tyapopia Omihe, tyilekesa umwe nawa etyi tyipondola okumonekela omunthu ufenda Siovaa. Pamwe upondola okulinga onkhali onene, pahe haa ati:‘Mukwe naame etyi tyandyenda hetyimwene-ale, nakati vala ñgaa nalinga onkhali.’ Mahi ine usoka-po umwe nawa, metyimono okuti naina pena-le ovipuka vimwe alinga-linga tyehetyikolele, viekemutwala kokulinga onkhali. Ovipuka viatyo ovio, pamwe omapanga omavi, ovitalukiso ovivi, nokulipaka movipuka viehekahi-ale nawa kovanthu va Huku, tyilinge una apa enda tyilinge omo Internete. Tupu pamwe tyipondola wayeka-po-ale okulikwambela nokutanga Ombimbiliya, nokwenda komaliongiyo no movilinga viokwivisa. Pamwe onkhali yae yaenda umwe ngo yomukwendye wapopiwa momukanda Omihe. Katyemuuhululile vala, walinga-le ovinyingi viemutwala kokwiilinga.

11. Oityi tuna okulinga twehehike kokulinga onkhali?

¹¹ Oityi tulilongesila-ko? Tulilongesila-ko okuti etyi tuna okuliyunga hankhali vala, tuna okuliyunga no kovipuka vipondola okututwala kokulinga onkhali. Otyipuka otyo Salomau wetyipopia umwe nawa etyi ahipulula etyi tyalingile omukwendye nomukai ekunga. Walondola wati, “wahaye no monondyila mbae.” (Omih. 7:25) Tupu wati, “kalela kokule omukai oo. Wahafwene kombundi yeumbo liae.” (Omih. 5:​3, 8) Naina opo tuliyunge konkhali, tuna okukala kokule novipuka vipondola okututwala kokwiilinga.b Otyo tyilekesa okuti na tyina umwe otyipuka tyimwe pamwe tyahapengele kovanthu va Huku, ine onthwe tutyii okuti tyipondola okutulingisisa onkhali, hahe vali okuhetyilingi. — Mat. 5:​29, 30.

12. Omphango patyi Sombe alingile? Ine weilandulile yemukwatesileko okuhehiki kokulinga-tyi? (Sombe 31:1)

¹² Opo tuliyunge kweetyi tyipondola okututwala kokulinga onkhali, otyiwa umwe okulinga omphango yatyo. Na Sombe otyo alingile. “Walingile omphango nomaiho ae,” ahalinge omunthu womaiho omale. (Tanga Sombe 31:1.) Opo Sombe ehehike kokulala nomukai wehe-wae, ankho una okulinga otyo apanga. Noonthwe tulingei umwe omphango, tuliyunge kovipuka aviho vipondola okutulingisisa onkhali.

13. Oityi twesukisila okutala nawa evi tusoka? (Tala olutalatu.)

¹³ Tuna umwe okuyunga nawa evi tusoka. (Oku. 20:17) Vamwe vehole okuti okusoka vala ovipuka ovivi mahi ohevilingi, katyapengele-ale. Mahi okusoka ngootyo tyapenga. Omunthu ukalela vala okusoka ovipuka ovivi, weeta momutima ovipepe viokulinga etyi tyapenga. Omunthu okulinga ngootyo, ongatyina eli nokuhinda etyi haa matyimukengelela tyimutwale no monkhali. Otyili, pamwe matukati umwe ñgaa momutima mweya omalusoke ahaviukile. Tyina omalusoke atyo oo ameya-mo, etyi tuna okulinga otyetyi: Okweepola-mo liwa-liwa atupinginya-mo omawa. Ine otyo tulinga otyo, omalusoke omavi kamaekulila momutima wetu aekehika kokutweetela ovipepe twehemevili vali okulwa navio, vipondola okututwala kokulinga onkhali. — Fili. 4:8; Kolo. 3:2; Tia. 1:​13-15.

14. Oityi vali tuna okulinga tukale tyipahi twahatokele mokuyondywa?

¹⁴ Oityi vali tuna okulinga tukale tyipahi twahatokele mokuyondywa? Etyi tuna okupaka komutima otyetyi: Apeho tyina tutavela ovitumino vya Siovaa, matupolo-ko ouwa. Namphila pamwe matyitupwiya umwe okupaka omalusoke etu mweetyi Siovaa ahanda tyaviuka, neetyi tuhanda, mahi okulinga ngootyo matukala nomutima uli pomphangu, atukala nehambu.

15. Oityi tutila okulilonga okusoka kovipuka viaviuka, matyitukwatesako atukala tyipahi tuhatokele mokuyondywa?

¹⁵ Twesukisa okulilonga okusoka kweevi viaviuka. Ine tulilonga “okuyala otyivi atuhumbu otyiwa,” matutyivili okulinga etyi twapanga tyokulinga etyi tyaviuka, atuliyungu kweevi vipondola okututwala kokulinga onkhali. (Amo. 5:15) Okusoka kweevi viaviuka, matyitwavela ononkhono atwahalingi onkhali tyina nthiki imwe tutumbukilwa notyipuka tyihanda okutulingisisa onkhali.

16. Oityi tutila okulipaka mweevi vipameka oupanga wetu na Huku, matyitukwatesako atukala apeho tyipahi? (Tala olutalatu.)

¹⁶ Oityi tuna okulinga tulilonge okusoka kweevi viaviuka? Tuna okulipaka mweevi vipameka oupanga wetu na Huku. Okwenda komaliongiyo no movilinga viokwivisa, matyitutwala kokulinga vala ovipuka vihambukiswa Siovaa, atwehehiki kokutokela mokulinga onkhali. (Mat. 28:​19, 20; Hemb. 10:​24, 25) Tyina tutanga Ondaka ya Huku, nokulilongesa-yo, atusoko nawa kweetyi twatanga, matumono ononkhono mbokuhumba otyiwa atuyale otyivi. (Susu. 1:8; Ovii. 1:​2, 3; 119:​97, 101) Wahalimbwe etyi Sesusi apopilile ovalongwa vae. Wevetile: “Likwambelei mwahatalamei opo mwahatokele mokuyondywa.” (Mat. 26:41) Tyina tulikwambela ku Tate yetu keulu, metukwatesako atumono vali ononkhono mbokulinga etyi twapanga tyokumuhambukiswa. — Tia. 4:8.

KALA APEHO TYIPAHI

17. Okutyi Petulu ankho ayengenga?

¹⁷ Ovipuka vimwe vitutwala kokulinga etyi tyapenga, ine tulikwatehila tutyivila umwe okulipola-vio. Mahi kuna vimwe matututumba vala navio twehemevili-ale okulipola-vio avitupu umwe. Tala etyi tyalingile omutumwa Petulu. Tyemulingisisile okwaanya Sesusi tutatu, owoma novanthu. (Mat. 26:​69-75) Nthiki imwe Petulu akolo umwe omutima, ape ovanthu oumbangi Mombonge. Tyina utala ñgaa ngoti owoma una ali nao, pahe ankho wapita. (Ovil. 5:​27-29) Okutuka opo apakala umwe omanima, hono onthiki imwe Petulu ayeke-po okulia n’Ovakwa-Kilisitu vokwahaile ekwendye, mokonda “ankho watila owoma vokwapita ekwendye.” (Ngal. 2:​11, 12) Opo pahe owoma ankho wemukondokela vali. Mokutala owoma kawemupwile-ale.

18. Oityi tyihandela okulunguka tyina tusoka okuti ovipepe vimwe twali navio twelipola-vio?

¹⁸ Noonthwe pamwe tyipondola umwe ngatyo tyitweenda ngootyo. Pamwe tuna umwe otyipuka tyimwe ankho tulwa natyo, atulingi ngoti twelipola-tyo, mahi atyitukondokela vali. Tala etyi tyapopia omukulu umwe Ombangi, wati: “Ndyakalele omanima ekwii nokututumba ndyilipole ovipepe viokutala evi vitwala ovanthu kokulinga ovinepo viasila. Mahi naina ovipepe ovio, ankho vialinga vala ngatyina uti viayolamena onthiki mandyivasiwa apa papondola okundingisisa andyitale vali etyi tyipondola okunthwala kokulinga etyi tyapenga.” Mahi omukulu oo welikwatehilile umwe ahalingi etyi tyapenga. Wetyimwene okuti ononthiki ambuho ena omwenyo mouye ou wovivi, una vala okulinga ononkhono ahakondoke vali movipepe omo. Omukai wae novakulu vewaneno, vemukwatesileko unene, nae mwene elikwatehila umwe, ehevitale vali.

19. Oityi tuna okulinga tyina pena otyipuka tyimwe otyivi twahanda okuyeka-po, mahi otyo komutima tyahatundu-ko-ale?

¹⁹ Oityi tuna okulinga tyina pena otyipuka tyimwe otyivi twahanda okuyeka-po, mahi otyo komutima tyahatundu-ko-ale? Tuna okulinga etyi Sesusi apopile twahatokele mokuyondywa. Watile: “Kalei tyipahi.” Na tyina umwe ulitehela ñgaa ngoti wapama, no ngootyo lunguka kovipuka vipondola okukulingisisa onkhali. (1 Kol. 10:12) Wahayeke-po okulinga ovipuka vikupa ononkhono mbokwaanya omalusoke okulinga evi viahaviukile. Omihe 28:14 yati: “Uhambukwa oyou uvindya apeho.” — 2 Pet. 3:14.

OVIWA VITUKA KOKUKALA TYIPAHI

20-21. (a) Oviwa patyi vituka kokukala tyipahi twahatokele mokuyondywa? (b) Ine onthwe tulinga-ko etyi tuvila, Siovaa malingi-tyi? (2 Ova Kolindu 4:7)

²⁰ Ine tukala tyipahi atuliyungu kweevi vipondola okutulingisisa onkhali kamatulivele. ‘Ehambu lituka kokulinga onkhali lilamba ondyila.’ Mahi okulandula ovitumino vya Siovaa, tyieta ehambu liahapu. (Hemb. 11:25; Ovii. 19:8) Ngwe omo umwe, mokonda twatungwa umwe pala okulandula ovitumino vya Siovaa. (Ehim. 1:27) Okutavela ku Siovaa, tyitukalesa nomutima upumphi, atukala apeho mondyila itwala komwenyo wahapu. — 1 Tim. 6:12; 2 Tim. 1:3; Sunda 20, 21.

²¹ Tyili “olutu lwatopa.” Mahi otyo katyilekesa okuti kamatutyivili-ale okulipola omalusoke ahaviukile. Apeho vala ine tuhatekela ku Siovaa, ngwe metwavela ononkhono twahalinge evi viapenga. (Tanga 2 Kolindu 4:7.) Wembumona ononkhono Huku metwavela, mbatiwa ononkhono mbalambakana. Mahi noonthwe mwene tuna okulikwatehila ononthiki ambuho, tuliyunge kweevi vipondola okutulingisisa onkhali. Ine onthwe tulinga-ko etyi tuvila, tuyumbei-ko onthumbi okuti Siovaa makumbulula omalikwambelo etu, kononkhono tulinga ayawisa-ko ombu mbakamba-ko. (1 Kol. 10:13) Naina mokonda Siovaa utukwatesako, matutyivili okukala tyipahi twahatokele mokuyondywa.