“Ovilwa Ovia Siovaa”

Mo 1999 ovatumini vo mo França avapopi okuti o Mbetele ina okuveavela onombongo mokonda yoviawa yatambula okuhimbikila menima lyo 1993 atee menima lyo 1996. Atutwala omphela oyo monombonge mbumwe mbo França vekeitehele, mahi nii atyahaende-ale nawa. Etyi omphela yetuwila ovatumini avetupolo onombongo mbetu ankho mbuli kombango mbuna 6.300.000 yonondolale. Etyi twasoka atuti hahe omphela ei twitwale Mombonge Onene Yokwamena Ovanthu mo Europa. Pweetyi omphela oyo nkhele yehenepopie, vomombonge avetwihana atuho onthwe vokuundapa Moseketa Yokupopia Nonombonge tukatomphole tutale oñgeni omphela oyo maiendekwa, atyiti no vokuundapa mombonge, novakwavo vali, atulivasi.

Atusoko okuti hamwe vomombonge mavetukuluminya tufete-ko otyinthimbu konombongo vili nokwiita. Atutyimono okuti ine tuvepako okanthimbu namphila okambongo vala kehehi, opo matuliatela kovitumino vya Siovaa. Onombongo ombo ankho mbaawa mbukwateseko ovilinga vieongano, ankho ha mbovatumini-ko. (Mat. 22:21) Mahi atweende umwe tukelivase no vomombonge tyimoneke okuti tulinga onthilo ovatumini.

Atukelivasa navo omu ankho valingila onomphela, mumwe ankho mukahi nawa. Mahi etompho alihahimbika-le nawa. Omuhikwena umwe wokuundapa omo, wati vala himbike okupopia ati, Onombangi mba Siovaa ñgeno vafeta-ko umwe otyinthimbu konombongo veli nokwitwa novatumini vo França. Atwahasete-ale atuvepulu okuti: “Onwe ñgaa mutyii umwe okuti ovatumini vo França vapola-le konombongo mbetu mbuli kombango, onombongo mbulamba po 4.000.000 notyihupe mbo no euro?”

Otyipuka otyo twapulile, naina omuhikwena una ankho ketyii, atyimuhuvisa. Etyi vokuundapa mombonge navo vetyitavela umwe okuti otyo twapopia otyili, omufikwena oo apilulula umwe olusoke ankho ena-lo. Okwiiva umwe otyo omuhikwena oo evekandukila akatuka-po, omphela ayahapopi vali. Atutyimonono umwe okuti, Siovaa uli nokupilulula ovipuka, ukahi nokuviendekela omu ankho twehetyisokela-le. Atutundu-mo tyahambukwa, tyina ankho uti vala onondyoi.

Tyina tyiti monthiki 30 ya Pepo Linene yo 2011, Ombonge Onene Yokwamena Ovanthu yomo Europa aitwamena. Vomombonge avapopi okuti Onombangi kavesukisa okufeta etyi veli nokwitwa novatumini vomo França, avapopi okuti ovatumini vomo França vena okutukondolela onombongo ankho vetupola nkhele avetuyawisilako vali. Otyipuka otyo vomombonge vapopile otyo umwe tyili nokuyakulila Onombagi ko França atee hono. Epulo lina twalingile namphila ankho twehelisokele-ale nawa, alilingi umwe ngemanya Ndaviti aipaele nalio Ngoliya, alipilulula ovipuka. Oityi twetyivilila? Twetyivila tupu omokonda “ovilwa ovia Siovaa,” ngeetyi Ndaviti apopilile Ngoliya. — 1 Sam. 17:​45-47.

Hapopo vala twaamenenwe nombonge. Namphila na hono nkhele tuyelwe, mahi okutuka umwe opo twaamenwa-amenwa-le monombonge mbovilongo 70, vatetaulula-le onomphela mb’Onombangi mba Siovaa mbuna 1.225. Ovipuka ovio vietukwatesako, ovatumini pahe vei umwe nawa ongeleya yetu, vetuyeka tulinge ovilinga vietu, twivisa, tyina twaanya okulipaka povipuka viovatumini na tyina twaanya okupakwa ohonde kavetuyayesa.

Ame mwene ankho ndyiundapa Mombala Yonombangi mba Siovaa ko Nova Iorque mo Estados Unidos. Opo pahe oñgeni nakaya potyilinga otyo ko Europa?

OMBILI YOO TATE YANKHWATESILEKO

Tate utiwa o George, mee o Lucille, vaile Kosikola Yosileyande 12, avatumwa ko Etiópia, oku natyitilwa mo 1956. Andyilukwa Filipi omwivisi wali-ko potyita tyotete. (Ovil. 21:8) Tyina tyiti vala menima ekwavo ovatumini availika ovilinga vietu. Namphila ankho ndyimona mahi ankho ndyityimona okuti ovo tate, pokwivisa no pokulinga omaliongiyo vaholama. Mokonda ankho ndyimona otyipuka tyina ankho tyinthyiwilwa-po. Pahe mo 1960 motyilongo atutaatwa-mo.

No pweetyi umwe twailukila ko Wichita Kansas mo Estados Unidos, ombili ovo tate vali nayo pweetyi onomisionaliu kaveiyekele-po. Ovo tate ankho vehole unene otyili, avetukwatesako atuho meumbo okuhumba otyili, okuti umwe nomphange yetu otyiveli Judy, nondenge yange Leslie navo vatyitilwa ko Etiópia. Etyi natuukisa omanima 13 andyimbatisalwa. Etyi palamba omanima etatu, atuho meumbo atwilukila oku kwesukisa ovaivisi ko Arequipa mo Peru.

Etyi tyati mo 1974 pweetyi ndyina omanima 18, ame na vakwetu vekwana, atunakwa no Mbetele yoko Peru tukale ovakokoli-ndyila vavilapo. Twaivisile monohika mbeheneiviswe-ale mo nomphunda mboko Andes. Tupu ankho tukaivisa umwe no kovanthu vapopia o Quechua no kovanthu vapopia o Aimará. Ankho tweenda netuku-tuku limwe enene, etuku-tuku liatyo olio ankho tuliti Otyikasa tya Nowee mokonda liafwa otyikasa. Hilimbwa otyipuka ankho tyikala ovanthu vooko, tyina namevelekesa m’Ombimbiliya okuti apa katutu Siovaa mamane-ko oluhepo, nonombela, nononkhia. (Ehol. 21:​3, 4) Ovanyingi avetavela oviwa ovipe avalingi umwe ovafendi va Huku.

ETYI NAHIMBIKA OKUUNDAPA MOMBALA YONOMBANGI

Mo 1977 omukulu Albert Schroeder wali umwe p’Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa, weile ko Peru amphopila okuti honeka o petisau ukaundape Kombala Yonombangi. Ngatyo umwe ndyilinga. Etyi tyati monthiki 17 ya Pepo Linene yo 1977, andyihimbika okuundapa m’Ombetele yoko Brooklyn. Naundapele motyilinga tyokuviukisa evi viateka, nokukomba novikwavo vali.

Mu Pepo Linene yo 1978 naile kotyonge tyovilongo ovinyingi tyalingililwe ko Nova Orleães, Luisiana, atulinoñgonoka-ko nomuhikwena umwe utiwa o Elizabeth Avallone. Oo tate yae navo ankho vehole otyili ngoo tate. Elizabeth ankho omukokoli-ndyila womuvo auho omanima ekwana ya ankho uhanda okutwalako movilinga viomuvo auho. Ankho tutomphola apeho atulinoñgonoka umwe nawa. Apahakala-le ehimbwe atulihande, etyi tyati monthiki 20 ya Kulindi yo 1979 atulinepe. Pahe atukaundapa atuho mo Mbetele.

Ko Brooklyn ankho tuli mewaneno lyo Espanhol, vakwetu vomewaneno omo ankho vetuhole unene. Momawaneno aeho etatu twakala-kala mo Brooklyn, vakwetu vo momawaneno omo vetwavelele ondundo tutwaleko notyilinga tyetu, tyokuundapa mo Mbetele. Tupandula unene omapanga etu no vetu vetukwatesileko okutekula oo tate etyi vakulupa.

ETYI NAKAUNDAPA MOSEKETA YOKUPOPIA NONOMBONGE

Etyi tyati mu Kupupu yo 1982 andyitiwa moundapa Moseketa Yokupopia Nonombonge mo Mbetele, otyipuka ankho nahasoko-ale. Etyi palamba omanima etatu andyitiwa ndyina okwenda mosikola onene ndyilongeswe etyi tyiyemba kokuteta onomphela ndyilinge omwameni wonomphela (Advogado). Mosikola omo andyimono okuti ovipuka ovinyingi ovanthu vomo Estados Unidos, no vovilongo ovikwavo vali vayekwa okulinga, viatuka umwe vala monomphela mb’Onombangi mba Siovaa. Ovipuka viatyo ovio apeho ankho tuvitomphola tyina tuli nokulongeswa.

Mo 1986 pweetyi ndyina omanima 30, andyinakwa ndyikalele komutwe Voseketa Yokupopia Nonombonge. Andyihambukwa unene etyi napewa otyilinga otyo, mahi tupu ankho ndyityii okuti pena ovipuka ovinyingi nehei.

Mo 1988 andyimane okulongeswa andyikala omwameni wonomphela, mahi andyimono okuti ovipuka nalongeswa kosikola oko viatyopola oupanga wange na Siovaa. Ovipuka vilongeswa mo nosikola ononene vitwala omunthu kokulipaka-ko, nokusoka okuti omunene vali ku vakwavo, wii atyiho. Omukai wange Elizabeth wankhwatesileko unene. Wankhwatesileko ndyilinge ovipuka ankho ndyilinga-le pweetyi neheneende kosikola, ndyipameke oupanga wange na Siovaa. Etyi pakala andyityimono umwe okuti oupanga wange na Siovaa pahe wapama. Nelimonena-ko umwe okuti naina okunoñgonoka ovipuka ovinyingi, hatyoko otyipuka tyesukisa vali. Otyipuka tyesukisa vali unene okukala noupanga omuwa na Siovaa, omuhumbu nomutima wove auho, nokuhumba vakwenyi.

OKWAAMENA NOKWOOVOLELA ONDYILA OVIWA OVIPE

Etyi namana okulongeswa andyisuku umwe natyo tyokuundapa motyilinga tyokupopia nonombonge, opo ndyiamene eongano, oviwa ovipe vimone ombundi. Okuundapa movilinga vieongano vili nokuliyawisa vialumbaanesa, tyihambukiswa mahi tupu tyilema. Kohale tyina ankho twamaavela omukanda omunthu umwe, tumwita aave etyi ena. Mahi etyi tyati mo 1990 onthwe Voseketa Yokupopia Nonombonge, ngoonthwe tunakwa tutale etyi matulingi tutalameke otyipuka otyo. Okutuka opo, Onombangi mba Siovaa pahe avahimbika okwaavela ovanthu omikanda otyali. Otyo atyipepukisa ovilinga vilingwa mo Mbetele, novilinga viokwivisa, ya pahe ankho katyisukisa vali okufeta omalilimu. Ovanthu vamwe vasokele okuti Onombangi kamavakala nonombongo, tupu kamavetyivili okwaavela ovanthu omikanda otyali. Mahi otyo hatyoko tyamonekele-po, okuhimbikila mo 1990 ovanthu vafenda Siovaa veliyawisa unene. Pahe ovanthu hono vapewa omikanda viyovola omwenyo wavo otyali vala. Netyimona okuti ovipuka vipilululwa meongano, vieenda vala nawa mokonda o Siovaa uli nokutukwatesako, nokutululika nomupika omukwatyili walunguka. — Oku. 15:2; Mat. 24:45.

Onomphela mbetu mbweenda tupu nawa ha kounongo wetu mwene. Mahi haunene tyitwala ovatumini kokutwamena omokonda yomukalelo omuwa w’Onombangi mba Siovaa. Otyo netyimwene umwe nawa mo 1998, etyi ovakulu vetatu Ononkhalamutwe mb’Onombangi novakai vavo, vaile kotyonge otyinene tyalingililwe ko Cuba. Mokonda ankho vekahi nawa, vena onthilo, novatumini mwene avelimonena-ko okuti onthwe katulipake ponondaka mbo pulitika, avetyinoñgonoka vali nawa tyipona etyi tuhole okupopia tyina twamelivasi.

Tyina ombonge imwe yehetutavelele, opo pahe ondaka twitwala mombonge onene twaamene oviwa ovipe, nokuviovolela ondyila movitumino vitavelwe. (Fili. 1:7) Twakala omanima omanyingi otyo ovatumini voko Europa novo Coreia do Sul vehetavela twehelipake moufwalali. Mokonda yootyo, vakwetu tufenda navo vena 18.000 vomo Europa naava vena 19.000 vomo Coreia do Sul avapakwa movikaleya mokonda yokwehetavela okulipaka moufwalali.

Etyi tyati monthiki 7 ya Kakwenye yo 2011 Ombonge Onene Yokwamena Ovanthu mo Europa, aipopi okuti, omunthu wokwehelipake moufwalali mokonda yetyi alongeswa, upondola okulinga otyilinga otyikwavo mo Europa. Etyi tyati monthiki 28 ya Pepo Linene yo 2018 Ombonge yomo Coreia do Sul nayo ngatyo ipopia. Ine vamwe pwaava tufenda navo vetavelele okulipaka moufwalali, opo ñgeno ombonge kayetwamenene vali.

Vakwetu vokuundapa Moseketa Yokupopia Nonombonge mouye auho veli umwe nokututumba vaamene oviwa ovipe vi’Ouhamba vimone ombundi. Tuna otyilinga tyimwe otyinene tyokwamena vakwetu tufenda navo tyina veli nokuhukaiswa novatumini. Tyilinge omphela mombonge yetwenda nawa, tyilinge yetuwila, onthwe tuhambukwa mokonda twaava oumbangi kovatumini, no konohamba, no kovanthu vovilongo ovikwavo. (Mat. 10:18) Ovakoyesi, novatumini, novanthu ovakwavo vali veya-po, vatanga omikanda vietu twahoneka, avatehelela neevi tupopia pomphela yetu. Vana vokuna omitima omiwa vesuka umwe natyo tyokunoñgonoka Onombangi mba Siovaa nokunoñgonoka ovipuka tutavela. Ya vamwe pwoovo, vehika umwe kokukala Onombangi mba Siovaa.

NDYIPANDULA SIOVAA!

Momanima 40 nakala ponomphela mbono Mbetele ononyingi, nakwata-kwata monombonge ononyingi, natomphaula novanthu ovanyingi vonombonge. Ndyihole unene vakwetu ndyiundapa navo Moseketa Yokupopia Nonombonge kuno kombala yonombangi na ava vokuundapa monoseketa ononkhwavo mbokupopia nonombonge ouye auho. Namona-mona-le ovipuka ovinyingi oviwa, ndyina ehambu.

Omufikwena wange Elizabeth momanima aa 45 wankhwatesako unene, tyilinge tyina ovipuka viapepuka tyilinge tyina vialema. Okutala etyi alinga opo ankhwateseko tyinthyuvisa unene mokonda ngwe ekongoko liae kalitwala-mo nawa.

Nelimonena-ko umwe okuti ovipuka kounongo wetu mwene nii kavitwende nawa. Ndaviti wapopia wati: “Siovaa ononkhono mbovanthu vae.” (Ovii. 28:8) Tupu wati: “Ovilwa ovia Siovaa.”