Pola Esilivilo Konkhuta Jeova Aava

1, 2. (a) Oñgeni Onombangi mba Jeova vatala Ombimbiliya? (b) Onthele patyi Yombimbiliya uhole vali unene?

ONTHUE Nombangi mba Jeova tuhole Ombimbiliya. Itupameka, ituavela ekevelelo, tupu itulongesa okukala nonthumbi. (Romanos 15:4) Ombimbiliya ha mukanda una omalusoke ovanthu, mahi “ondaka ya Huku.”—1 Tessalonicenses 2:13.

² Ovanyingi puonthue, tuna ononthele mbumwe Mbombimbiliya tuhole vali. Vamwe vehole vali ono Evandyeliu mokonda mbupopia ovituwa oviwa via Jeova no via Jesus. (João 14:9) Ovakuavo vehole vali omikanda vipopia omaulo, ngomukanda wa Revelação utupopila ‘ovipuka mavimoneka apa katutu.’ (Revelação 1:1) Vamwe vapamekwa tyina vatanga ono Salmo, iya vakuavo vahambukwa tyina vatanga omalondolo ekahi momukanda wa Provérbios. Tyayandyuluka nawa okuti, Ombimbiliya omukanda wovanthu aveho.

3, 4. (a) Oñgeni tutala omikanda vietu? (b) Omikanda patyi omikuavo tuhole okupewa vina ava viahonekelwa?

³ Mokonda tuhole Ombimbiliya, tupu tuhole omikanda vietu viapolwa Mondaka ya Huku. Omikanda aviho tuna, onombulusula, Nomutala Womulavi, no Despertai!, nomikanda omikuavo, onkhuta Jeova etuavela. Iya omikanda ovio aviho vitukuatesako okufuena vali ku Jeova tupu nokupameka ekolelo lietu.—Tito 2:2.

⁴ Omikanda vietu ominyingi viahonekelwa Onombangi ambuho mba Jeova. Mahi, ononthele mbumwe mbahonekelwa vala ovanthu vamwe ovakuendye ine ovohe. Ononthele ononyingi, nono vidiu, mbukahi mo site yetu, mbalingilwa haunene ovanthu vehe Nombangi mba Jeova. Omikanda ovio aviho, vilekesa okuti Jeova ukahi nokufuisapo omulao wae wokulongesa ovanthu aveho.—Isaías 25:6.

5. Tuna onthumbi yokuti Jeova uhambukilwa tyi?

⁵ Ovanyingi puonthue tuna omuvo omunyingi wokutanga Ombimbiliya nomikanda vietu. Mahi, hapeho tuna omuvo omunyingi wokutanga omikanda aviho tupewa. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova uhambukwa unene tyina tuundapesa nounongo omuvo wetu pala okutanga nokulilongesa Ombimbiliya. (Efésios 5:15, 16) Mahi, kuna otyitateka tyimwe tuna okulityilika. Otyitateka patyi?

6. Oityi tyipondola okutulingisa atuhamono ouwa utundilila konkhuta Jeova etuavela?

⁶ Inkha katulunguka, tupondola okusoka okuti ononthele mbumwe Mbombiliya ine omikanda vimwe, ha pala onthwe. Mongeleka, onthele patyi Yombimbiliya imoneka ngoti ha pala onthue? Iya inkha onthue katulingi onthele yovanthu vahonekelwa omukanda? Okuti utanga liwa-liwa ononthele ombo ine ulityilika okutanga omukanda auho? Inkha ongotyo, tukahi nokupumbwa ononthele onongwa mbupondola okutukuatesako. Oñgeni tupondola okulityilika otyitateka otyo? Tuna okuhinangela okuti atyiho tyahonekwa, tyatunda ku Jeova. Mombimbiliya tutangamo okuti: “Ame, Jeova, ame Huku yove, Una ukulongesa opo upoleko ouwa.” (Isaías 48:17) Monthele ei, matulilongesa ovipuka vitatu vipondola okutukuatesako okupola ouwa konkhuta aiho itunda ku Jeova.

ONONDONGA MBUTUKUASAKO OKUPOLA OUWA KUETYI TUTANGA MOMBIMILIYA

7. Omokonda yatyi tuesukisa okuikula omutima tyina tutanga Ombimbiliya?

⁷ Ikula Omutima tyina utanga. Tyotyili ononthele mbumwe Mbombiliya mbahonekelwa otyikundyi tyimwe tyovanthu. Mahi, Ombimbiliya ipopia nokuayandyuluka okuti: “Ovihonekwa aviho viatumwa okuhonekwa na Huku nokuna esilivilo.” (2 Timóteo 3:16) Otyo tuesukisila okuikula omutima tyina tutanga Ombimbiliya. Omukuatate umwe wovola okuhinangela etyi apondola okulilongesila kehipululo limwe Liombimbiliya. Otyo tyimukuatesako okulilongesila kovipuka vilinga ngoti kaviayandyulukile nawa mehipululo. Ngotyo tyina nkhele tuhenetange Ombimbiliya, tuna okulikuambela ku Jeova opo aikule omutima wetu nokutuavela ounongo wokunoñgonoka ovipuka tuhanda okulilongesila kuetyi matutange.​—Esdras 7:10; tanga Tiago 1:5.

8, 9. (a) Tyina tutanga Ombimbiliya, omapulo patyi tuna okulilinga? (b) Onondonga konthele yovakulu vewaneno mbutulongesa tyi konthele ya Jeova?

⁸ Lilinga omapulo. Tyina utanga Ombimbiliya, talama olilingi omapulo ngaa: ‘Oityi tyindongesa konthele ya Jeova? Oñgeni ndyipondola okuundapesa onondonga ombo momuenyo wange? Oñgeni ndyipondola okuundapesa onondaka ombu opo ndyikuateseko vakuetu?’ Tyina tusokolola komapulo oo, matupolo vali ouwa kuetyi tutanga Mombimbiliya. Tutalei ongeleka imwe. Ombimbiliya ipopia ovituwa ovakulu vewaneno vena okukala navio. (Tanga 1 Timóteo 3:2-7.) Mokonda ovanyingi puonthue katuvakulu vewaneno, mahi tupondola okusoka okuti onondonga ombo kambutukuatesako monkhalelo naike. Mahi, tuna okulilinga omapulo etatu ekahi pombanda, opo tutale oñgeni onondonga ombo mbupondola okutukuatesako.

⁹ “Oityi tyindongesa konthele ya Jeova?” Jeova wava onondonga mbuna okufuisuapo novakulu vewaneno. Onondonga pala ovalume vayunga ewaneno. Otyo tyilekesa okuti ewaneno liakolela ku Jeova. Ombimbiliya ipopia okuti welilanda “nohonde yomona wae.” (Atos 20:28) Ngotyo Jeova ukevelela ovakulu vewaneno vaave ongeleka ongwa, iya mavakakoyeswa okutalela konkhalelo vatekula ovanthu vomewaneno. Jeova uhanda tulitehelele okuti tuapama monkhalelo tutekulwa novakulu vewaneno. (Isaías 32:1, 2) Tyina tutanga onondonga mbupopia konthele yovakulu vewaneno, tulilongesila oñgeni Jeova esuka nonthue.

10, 11. (a) Tyina tutanga onondaka mbupopia konthele yovakulu vewaneno, oñgeni tupondola okumbuundapesa momuenyo wetu? (b) Oñgeni tupondola okuundapesa onondonga ombo opo tukuateseko vakuetu?

¹⁰ “Oñgeni ndyipondola okuundapesa onondonga ombo momuenyo wange?” Inkha ove nkhele kumukulu weuaneno, tanga apeho onondonga mbupopia konthele yavo iya ohetekela okuendelamo. Inkha ukahi nokuovola “okuvasa otyilinga tyokukala omukulu weuaneno” ovola okuimbuka onondonga ombo momuenyo wove. (1Timóteo 3:1) Mahi Ovakristau aveho vapondola okulilongesila konondonga ombo. Mongeleka, Jeova ukevelela atuho tupole pokati nokukoyesa nawa vakuetu. (Filipenses 4:5; 1 Pedro 4:7) Tyina ovakulu vewaneno “vaava ongeleka kotyunda” onthue tupondola okulilongesila kuvo “nokuhetekela ekolelo liavo.”​—1 Pedro 5:3; Hebreus 13:7.

¹¹ “Oñgeni ndyipondola okuundapesa onondaka ombu opo ndyikuateseko nambo vakuetu?” Onthue tupondola okuundapesa onondonga pala Ovakulu vewaneno opo tukuateseko ovalongwa vetu novanthu vesuka notyili opo vanoñgonoke oñgeni ovakulu vewaneno velikalela no nonkhalamutwe mbonongeleya. Onondonga ombo mbupondola okutukuatesako okuhinangela otyilinga otyinene ovakulu vewaneno vena. Tupu mbutukuatesako okala nonthilo novakuatate ovo. (1 Tessalonicenses 5:12) Tyina tukala nonthilo navo, ngotyo mavahambukilwa otyilinga tyavo.​—Hebreus 13:17.

12, 13. (a) Inkha tuundapesa omikanda vietu, omaovololo patyi tupondola okulinga? (b) Popia ongeleka ilekesa oñgeni mehipululo tupondola okuvasamo ovipuka vihayandyulukile nawa.

¹² Ovolola. Tyina tutanga Ombimbiliya, tupondola okukumbulula omapulo ekahi pombuelo:

• Olie wahoneka onthele ei Yombimbiliya?

• Opi eihonekela iya onalupi yahonekwa?

• Oityi tyaendelepo etyi omukanda ou wahonekua?

Ondonga ombo mbupondola okukuatesako okuimbuka o vipuka vihayandyulukile nawa mehipululo.

¹³ Mongeleka, Ezequiel 14:13, 14 yati: “Ankho otyilongo tyimwe tyilinga onkhali mokuhatualako noukuatyili muame, mandyivetandavekela okuvoko kuange andyihanyepo ovimbundu viavo. ‘Ankho ovalume ava vetatu —Noe, na Daniele, na Job—vakalele motyilongo otyo nouviuki wavo, ñgeno veliyovola,’ otyo tyapopia Tatekulu Jeova.” Ankho tulinga omaovololo, matuimbuka okuti Ezequiel wahoneka onondaka ombo etyi kuakamba omanima 612 opo Kristu eye. Noe na Job ankho vankhiale omanima omanyingi kohale, mahi Jeova nkhele ankho uhinangela ekolelo liavo. Mahi Daniel, nkhele ankho una omuenyo. Ankho una omanima 20 etyi Jeova apopia okuti omuviuki nga Noe na Job. Oityi tyitulongesa? Jeova utala iya upanda ovaumbili vae aveho vekolelo okukutikinyamo ovakuendye.​—Salmo 148:12-14.

POLA OUWA KOMIKANDA VIETU OMINYINGI

14. Omikanda ominyingi vialingilwa ovakuendye pala tyi? Oñgeni vakuavo navo vapondola okupolako ouwa? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹⁴ Omikanda pala ovakuendye. Tuhole okulongesiwa okuti tupondola okupola ouwa kononthele ambuho mbo Mbimbiliya. Tyelifwa notyo, tupu tupondola okupola ouwa komikanda vietu aviho. Tutalei onongeleka mbumwe. Momanima ano, Jeova ukahi nokuavela onondonga ononyingi ovakuendye.^[1] (Tala okatoi konthyulilo yonthele.) Onondonga ombo mbuvekuatesako tyina valolwa kosikola nokulityilika ovitateka ovikuavo putyina vekula. Mahi oñgeni ovanthu aveho vapondola okupola ouwa konondonga mbukahi momikanda ovio? Tyina tutanga onondonga ombo, tulilongesa konthele yovitateka vio vakuendye no vahikuena iya atukala nounongo wokuvekuatesako.

15. Omokonda yatyi Ovakristau ovakulu vena okusuka nomikanda viahonekelwa ovakuendye?

¹⁵ Ovakristau ovakulu kavapondola okutomba okutanga omikanda vipopia konthele yovakuendye. Ovitateka ovinyingi viapopiwa momikanda ovio Ovakristau aveho venavio. Mongeleka, onthue atuho tuesukisa okuamena omatavelo etu, nokuyunga nawa omalusoke etu, nokuanya okuhindilwa okupuena omapangwe, nokulityilika omapanga omavi. Ngotyo, namphila omikanda ovio viahonekelwa ovakuendye novahikuena, onondonga mbukahimo mbapolwa Mombimbiliya iya Ovakristau aveho vapondola okupolako ouwa.

16. Omikanda vietu vikuatesako ovakuendye valinge tyi?

¹⁶ Omikanda viahonekelwa ovakuendye tupu vipondola okuvekuatesako okupameka oupanga wavo na Jeova. (Tanga Eclesiastes 12:1, 13.) Iya ovakulu navo vapondola okupolako ouwa. Mongeleka, o Despertai! ya Abril yo 2009, ankho muna onthele yati: “Ovakuendye Vapula . . . Oñgeni Ndyipondola Okutanga Ombimbiliya Monkhalelo Ihambukiswa?” Monthele oyo muna ovipuka ovinyingi vikuatesako iya muakutikinya okakasa upondola okuteta momukanda iya okeundapesa melilongeso liove. Okuti novakulu vapolako ouwa? Omukai umwe una ovana wapopia okuti okutanga apeho Ombimbiliya ankho tyimupuiya. Mahi aundapesa onondonga mbonthele oyo iya pahe utualako nokutanga Ombimbiliya. Wapopia okuti: Utyihole tyokunoñgonoka oñgeni omikanda vio Mbimbiliya vielikuata kumwe iya asokolola kuvio. Wayawisako okuti: “Nalumwe nakalele nehambu liokutanga Ombimbiliya ngo pehepano.”

17, 18. Oñgeni tupolako ouwa tyina tutanga omikanda vialingilwa ounyingi? Popia ongeleka.

¹⁷ Omikanda pala ounyingi. Okuhimbikila menima lio 2008 tukahi nokulinga Omutala Womulavi wokulilongeswa. Omukanda oo walingilua Onombangi mba Jeova, mahi tupu tukahi nokulinga Omutala Womulavi wounyingi. Oñgeni tupondola okupola ouwa komikanda ovio? Tutalei ongeleka ei. Tyina ukonga omunthu umwe opo eye Kondyuo Yomaliongiyo iya eya, uhambukwa. Tyina omulongomoni apopia ove usoka komueenda wove. Ulipula oñgeni ekahi nokulitehela mokonda yovipuka ekahi nokuiva iya oñgeni onondaka ombo mbupondola okupilulula omuenyo wae. Mahi omutima wae auhikwa nelongomona olio iya ove opandula unene elongomona olio.

¹⁸ Tupu tyipondola okumoneka tyina tutanga omikanda vialingilwa ovaunyingi. Mongeleka, Omutala Womulavi wounyingi no nonthele mbukahi mo jw.org mbuundapesa onondaka mbapepuka okunoñgonoka pokuhangununa Ombimbiliya. Tyina tumbutanga, tuyawisa kenoñgonoko lietu nokupanda vali otyili Tyombimbiliya twii nawa. Tupu, tulilongesa ononkhalelo onomphe mbo kuhangununa omatavelo etu movilinga viokuivisa. Tyelifwa notyo, o Despertai! ipameka onthumbi yetu yokuti kuna Omutungi. Tupu itukuatesako okulilongesa oñgeni tupondola okuyakulila omatavelo etu.​—Tanga 1 Pedro 3:15.

19. Oñgeni matulekesa okuti tupandula Jeova mokonda yonkhuta etuavela?

¹⁹ Tyayandyuluka nawa okuti, Jeova wava onondonga ononyingi nomalondolo pala ouwa wetu. (Mateus 5:3) Tutualeiko okutanga nokuendela monondonga ambuho Jeova etuavela. Inkha tulinga ngotyo, matupoloko ouwa tupu matupandula unene Jeova mokonda yonkhuta aiho etuavela.​—Isaías 48:17.