Wahayeke Oviponyo via Vakuenyi Vikupundukise

1, 2. Oñgeni Ombimbiliya yaula okuliyawisa kuovanthu va Jeova?

MOUYE auho, muna eongano lilunda ovanthu okukala nohole na Jeova nokumuumbila. Ovanthu ovo onombangi mba Jeova. Namphila vapengesa nokulinga oviponyo, Jeova uhongolela ovanthu vae nospilitu sandu. Tutalei ononkhalelo mbumwe Jeova eveyamba.

² Mo 1914, ovanthu vafenda Jeova ankho kavehi. Mahi Jeova ayambe ovilinga viokuivisa. Mokonda yotyo, ovanthu ovanyingi velilongesa otyili tyo Mbimbiliya iya avakala Onombangi. Jeova wapopia konthele yomahuviso maakamoneka etyi ati: “Kehehi makakala ovityita ekwi, iya okatutu makakala elongo liapama. Pomuvo watyo ame Jeova mandyityilumbanesa.” (Isaías 60:22) Hono onthue tutyeete nawa okuti eulo olio likahi nokufuisuapo. Ovanthu va Jeova vekahi ngelongo enene. Mahi mouye muna omalongo ovanthu vehehi okuveeleka novanthu va Jeova.

3. Oñgeni ovanthu va Huku valekesa oluembia?

³ Mokueenda kuononthiki mbuno mbahulililako, Jeova ukahi nokukuatesako vanthu vae vapameke oluembia vena poyavo. Mokonda “Huku oluembia” valinga atyiho opo vemuhetekele. (1 João 4:8) Jesus wapopila ovalanduli vae opo vakale “nohole kese umwe na mukuavo.” Tupu wevepopila okuti: “Ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange—inkha mukala nohole pokati kenyi.” (João 13:34, 35) Momanima ano, ovaumbili va Jeova valekesa ohole pokati kavo namphila ovanthu vomalongo vekahi movilwa. Mongeleka, movilwa via vali viouye auho, ovanthu 55 yo nomiliau vaipaelwe. Mahi ovanthu va Jeova kavaipaele omunthu nawike movilwa ovio. (Tanga Miquéias 4:1, 3.) Otyo atyivekuatesako okutualako “tyasukuka kohonde yovanthu aveho.”—Atos 20:26.

4. Omokonda yatyi ovilinga vio vanthu va Jeova vitualako okuliyawisa?

⁴ Ovanthu va Huku vatualako okuliyawisa namphila vena ondyale imwe ina epondolo, Satanasi. Satanasi “huku youye uno wovivi.” (2 Coríntios 4:4) Satanasi uhongolela omaongano opulitika ouye uno, kumwe no televisau, nolaliu, no nojornale iya uviundapesa opo atalameke ovilinga viokuivisa onondaka onongwa. Mahi kemetyivili okutalameka ovilinga ovio. Moluotyo, Satanasi utyii okuti okamuvo kae kakehi, mokonda yotyo utualako okutulola opo tuyekepo okufenda Jeova.—Revelação 12:12.

OKUTI MOTUALAKO NEKOLELO TYINA VAKUENYI VAMALINGI OVIPONYO?

5. Omokonda yatyi ovikando vimwe vakuetu vapondola okutunumanesa? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁵ Ovaumbili va Huku velilongesa okuti tyakolela okukala nohole na Huku novanthu. Jesus wati: “‘Una okukala nohole na Jeova Huku yove nomutima wove auho, nomuenyo wove auho, nonondunge mbove ambuho.’ Otyo, otyo otyitumino tyotete, otyinene vali. Tyavali tyelifwa notyo, otyetyi: ‘Una okukala nohole na mukuenyi ngetyi ulihole ove muene.’” (Mateus 22:35-39) Mahi Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu aveho vatyitwa ovakuankhali mokonda yonkhali ya Andau. (Tanga Romanos 5:12, 19.) Ngotyo ovikando vimwe umwe mewaneno upondola okupopia ine okulinga otyipuka tyimwe tyitunumanesa. Tyina tyamamoneka, oityi tuna okulinga? Okuti ohole yetu mu Jeova maitualako tyapama? Okuti matukala ovakuatyili ku Jeova no kovanthu vae? Ombimbiliya ipopia ovaumbili vamwe va Huku vapopile ine valingile ovipuka vianumanesile vakuavo. Tutalei oityi tupondola okulilongesila kuetyi tyaendele navo.

6. Onkhalelo patyi Eli ehetyivilile okuviyula ovana vae?

⁶ Mongeleka, Eli ankho Omunene-nakwa wo Isilayeli, mahi ankho una ovana vevali vehetavela ovitumino via Jeova. Ombimbiliya yati: “Ovana va Eli ankho ovanthu valinga ovivi, ankho vetupu onthilo na Jeova.” (1 Samuel 2:12) Eli ankho utyii okuti ovana vae valinga unene ovivi. Nongotyo, ankho keveviyula. Mokueenda kuomuvo, Jeova ahitisa Eli no vana vae vevali. Konyima, Jeova ahayeke ovanthu vatuka mu Eli vakale vali Omunene-nakwa. (1 Samuel 3:10-14) Inkha wakalele pononthiki mba Eli onoñgonoka okuti ovana vae valinga ovipuka ovivi, okuti ñgeno tyekupundukisa? Okuti ovipuka ovivi ñgeno viatepulula onthumbi yove mu Jeova, alo umwe oyekepo okumuumbila?

7. Oñgeni David alinga onkhali onene iya oityi Huku alinga?

⁷ David ankho una ovituwa oviwa mokonda yotyo Jeova ankho umuhole. (1 Samuel 13:13, 14; Atos 13:22) Mahi nongotyo David alingi ovipuka ovivi. Puetyi Ulia ekahi kovilwa, David alala nomukai wa Ulia, Bate-seba, iya akala omulemi. David ankho kahandele vanoñgonoke etyi alinga. Aihana Ulia kovilwa emupopila opo aye keumbo liae. David ankho uhanda Ulia akalale na Bate-seba opo ovanthu vasoke okuti Ulia oe wemuavela eimo. Mahi Ulia ahaende keumbo liae. Pahe David alingi atyiho opo Ulia aipaelwe kovilwa. Mokonda yonkhali yae onene, David nombunga yae avamono ononkhumbi. (2 Samuel 12:9-12) Nongotyo Jeova akala nokankhenda nae tupu emuevela. Jeova ankho utyii okuti David uhanda okulinga etyi tyaviuka. (1 Reis 9:4) Inkha wakalele pononthiki ombo, ñgeno wakala ñgeni tyina utala onkhali ya David? Okuti ñgeno wayekapo okuumbila Jeova?

8. (a) Oñgeni Apostolu Petulu etyivilile okufuisapo etyi apopia? (b) Konyima yetyi Petulu alinga, omokonda yatyi Jeova atuaileko okumuavela ovilinga?

⁸ Ongeleka onkhuavo o yapostolu Petulu. Jesus wemuholovona opo akale omulongwa wae. Nongotyo, Petulu otyikando tyimwe apopi ine alingi otyipuka tyimwe tyahaviukile. Mongeleka, Petulu wapopile okuti nalumwe mayekepo Jesus namphila vakuavo vapondola okutyilinga. (Marcos 14:27-31, 50) Mahi etyi Jesus akuatwa, ovalongwa aveho, okukutikinyamo Petulu, avemusipo. Konyima ovikando vitatu, Petulu apopi okuti kei Jesus. (Marcos 14:53, 54, 66-72) Ngotyo, Petulu atyimuihama unene mokonda yetyi alinga. Jeova emuevela iya atualako nokumuavela ovilinga. Inkha ove wali omulongwa po muvo opo pahe onoñgonoka etyi Petulu alinga, ñgeno vatualako okukala noukuatyili mu Jeova?

9. Omokonda yati una onthumbi yokuti Huku apeho uviukisa?

⁹ Monongeleka ombo ambuho, tuaimbuka okuti ovaumbili vamwe va Jeova valingile ovipuka viapenga vianumanehile vakuavo. Inkha otyo tyimoneka hono, oityi ove molingi? Okuti moyekepo okuenda komaliongiyo alo umwe okuyala Jeova novanthu vae? Ine moimbuka okuti Jeova una okankhenda iya ukevelela ovanthu velivele? Mahi ovikando vimwe omunthu walinga onkhali onene kaimbuka etyi alinga nokulivela. Okuti matuyumbu onthumbi yokuti Jeova utyii iya malingi otyipuka tyimwe momuvo watyo? Jeova upondola okupola omunthu mewaneno inkha tyesukisa. Okuti una onthumbi yokuti Jeova apeho ulinga etyi tyaviuka?

TUALAKO OKUKALA OMUKUATYILI

10. Oityi Jesus anoñgonoka konthele etyi tyalingile Juda Iskaliote na Petulu?

¹⁰ Mombimbiliya tutangamo konthele yovanthu ovanyingi vatuaileko noukuatyili mu Jeova no kovanthu, namphila ovanthu ovakuavo ankho valinga ovivi. Jesus wava ongeleka ongwa. Konyima yokualinga elikuambelo otyinthiki atyiho opo Tate yae emukuateseko, aholovona ovalongwa vena 12. Mahi umwe puvo, Juda Iskaliote, konyima emuyondyo. Tupu Apostolu Petulu opopi okuti kei Jesus. (Lucas 6:12-16; 22:2-6, 31, 32) Jesus kavelele onombei Jeova ine ovalongwa ovakuavo etyi vamwe puvo vemunumanesa. Mahi, Jesus watuaileko okufuena ku Tate yae tupu atualako okumuumbila noukuatyili. Mokonda yotyo, Jeova emuyambe etyi emututilisa iya konyima emuvialeka akala ohamba Youhamba keulu.​—Mateus 28:7, 18-20.

11. Eulo patyi lio Mbimbiliya lipopia konthele yovaumbili va Jeova momuvo uno?

¹¹ Ongeleka ya Jesus itulongesa okukala ovakuatyili ku Jeova no kovanthu vae. Nonthue tuna omahunga omawa okutyilinga. Tutyeete okuti Jeova ukahi nokuhongolela ovaumbili vae kononthiki mbuno mbonthyulilo. Ukahi nokuvekuatesako okuivisa otyili mouye auho, iya ovo vala valinga otyilinga otyo. Tyilityili velikuata okapandi iya vahambukilwa ovipuka aviho Jeova evelongesa. Jeova wapopia konthele oyo etyi ati: “Tala! Ovaumbili vange mavakwililila nehambu mokonda yonkhalelo yavo ongwa yomutima.”​—Isaías 65:14.

12. Oñgeni tuna okutala oviponyo via vakuetu?

¹² Onthue tuna ehambu mokonda Jeova utuhongolela nokutukuatesako okulinga ovipuka oviwa. Tyelikalela notyo, ovanthu mouye wa Satanasi vetupu ehambu nekevelelo. Owova okuyala Jeova novanthu vae mokonda mewaneno muna omunthu wapopia ine walinga otyipuka tyahaviukile! Mahi, tuna okutualako noukuatyili na Jeova nokulandula ehongolelo liae. Tupu tuesukisa okulilongesa oñgeni tutala noñgeni tukala tyina vakuetu valinga oviponyo.

OÑGENI UNA OKULINGA?

13, 14. (a) Omokonda yatyi tuna okupwa elundo navakuetu? (b) Omulao patyi tuna okuhinangela?

¹³ Oityi molingi inkha omukuatate umwe upopia ine okulinga otyipuka tyimwe tyikunumanesa? Ombimbiliya itulondola okuti: “Uhakanyauke okunumana momutima wove, mokonda okunumana kukala momutima weova.” (Eclesiastes 7:9) Ovanthu aveho ovakuankhali iya vapengesa. Ngotyo katupondola okukevela ovakuatate apeho vapopie nokulinga ovipuka viaviuka. Tupu kamatyitukuatesako okutualako okusoka kotyivi valinga. Inkha tulinga ngotyo, tupondola okuhakala nehambu namphila tuumbila Jeova. Haunene, ekolelo lietu lipondola okutenda, iya atuyekepo eongano lia Jeova. Konyima, atuyekepo okuumbila Jeova ine okuhakala vali nekevelelo liokukala mouye omupe.

¹⁴ Ngotyo, oityi tyipondola okukuatesako okutualako nehambu movilinga via Jeova putyina vakuenyi valinga ovipuka vikunumanesa? Apeho soka komulao ou upameka: “Mandyilingi eulu epe noohi omphe, iya ovipuka viokohale kavikahinangelwa vali, tupu kamavikeya vali komutima.” (Isaías 65:17; 2Pedro 3:13) Jeova mekekuyamba ngotyo inkha utualako noukuatyili mwe.

15. Oityi Jesus apopia okuti otyo tuna okulinga tyina vakuetu vamalingi oviponyo?

¹⁵ Tyotyili, onthue nkhele katukahi mouye omupe. Ngotyo inkha omunthu umwe ulinga otyipuka tyitunumanesa, tuesukisa okusokolola kuetyi Jeova ahanda tulinge. Mongeleka, Jesus wati: “Inkha muevela ovanthu oviponyo viavo, tupu Tate yenyi keulu memuevela vienyi. Mahi, inkha kamuevela ovanthu oviponyo viavo, na Tate yenyi kamemuevela oviponyo vienyi.” Iya etyi Petulu apula Jesus inkha una okuevela “ovikando epandu-vali,” Jesus akumbulula okuti: “Ame hikupopila okuti: Alo ovikando epandu-vali, mahi: Alo ovikando 77.” Jesus wetulongesa okuti apeho tuna okupwa elundo opo tuevele vakuetu.​—Mateus 6:14, 15; 18:21, 22.

16. Ongeleka patyi ongwa Jose etusila?

¹⁶ Ongeleka ya Jose itulongesa oñgeni tuna okukala tyina vakuetu vamalingi otyipuka tyitunumanesa. Jose nondenge yae ankho ovo vala ovana va Jako na Rakele. Jako ankho una vali ovana ovakuavo ekwi, mahi ankho uhole vali Jose. Mokonda yotyo ankho vena onkhi na Jose. Ankho vemuyele unene avemulandesa akala omupika, atualwa ko Egitu. Etyi palamba omanima omanyingi, ohamba yoko Egitu ailingi Jose omutumini wavali wotyilongo, mokonda ankho yahuvile novilinga viae oviwa. Konyima ovakulu va Jose avakalanda okulia ko Egitu mokonda ankho vena ondyala. Etyi vamona Jose, avehemuimbuka, mahi Jose eveimbuka. Namphila vemulingile omapita, Jose ehevekoyesa. Mahi evelolo opo atale inkha tyilityili vapiluluka. Etyi Jose aimbuka okuti vapiluluka, evepopila okuti ame ndenge yenyi. Konyima evepameka iya evepopila okuti: “Muhatilei owoma. Ame mandyitekula onwe novana venyi.”​—Gênesis 50:21.

17. Oityi ove uhanda okulinga tyina vakuenyi vamalingi oviponyo?

¹⁷ Hinangela okuti mokonda ovanthu aveho vapengesa, tupu nove upondola okunumanesa vakuenyi. Ngotyo inkha wiimbuka okuti walinga otyipuka tyimwe tyanumanesa omunthu umwe, landula onondonga mbo Mbimbiliya. Muiita ekuevele, iya linga atyiho opo ukale nombembwa nae. (Tanga Mateus 5:23, 24.) Nonthue otyo tuhanda tyina vakuetu vetuevela. Ngotyo nonthue otyo tuna okuvelinga. Colossenses 3:13 itupopila okuti: “Tualeiko okukoleleya moviponyo viavakuenyi, nokulievela pokati tyihakuluminyua, inkha umwe una ehunga liokunumana na mukuavo. Ngetyi Jeova emuevela, nonwe evelei vakuenyi.” Inkha tyili-tyili tuhole ovakuatate vetu, kamatutualako okunumana mokonda yotyipuka tyimwe valingile tyetunumanesa. (1 Coríntios 13:5) Tupu inkha tuevela vakuetu, na Jeova metuevela. Ngotyo tyina vakuetu vetunumanesa, tuna okukala nokankhenda navo nga Tate yetu Jeova, una okankhenda nonthue.​—Tanga Salmo 103:12-14.