Panda Ounongo Wapeua Wokuliholovonena

1, 2. (a) Omalusoke patyi elikalela ovanthu vena konthele younongo wokuholovona? (b) Oñgeni Ombimbiliya itulongesa konthele younongo wetu wokuholovona, iya omapulo patyi matulilongesa?

TYINA alinga omatokolo ae, omukai umwe apopila epanga liae okuti: “Ame hihande vali okusoka, mphopile vala etyi mandyilingi. Otyo tyapepuka vali.” Omukai oo ankho uhanda okupopilwa vala etyi ena okulinga, ahaundapesa ounongo wae wokusoka, otyiawa apewa Nomutungi wae. Iya ove oñgeni usoka? Okuti ove ulinga omatokolo ove ine uhanda vakuenyi vekulingileko? Oñgeni utala ounongo wove wokuholovona?

² Ovanthu tyina vapopia ounongo wokuholovona vetyipopia mo nonkhalelo mbelikalela. Vapopia okuti ovanthu vetupu ounongo wokuholovona mokonda Huku watokolale ovipuka aviho maviende novanthu. Ovakuavo vasoka okuti ounongo wokusoka ukahi vala nawa tyina tulinga atyiho tuhanda. Mahi, Ombimbiliya itulongesa okuti tuatungwa nounongo wokulinga omatokolo etu muene. (Tanga Josué 24:15.) Mombimbiliya tupu tuvasamo omakumbululo omapulo aa: Okuti ounongo wetu wokuholovona una apa uhulila? Oñgeni tupondola okuundapesa ounongo wokuholovona opo tulinge omatokolo? Oñgeni omatokolo etu alekesa okuti tuhole unene Jeova? Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo nomatokolo avakuetu?

OITYI TULILONGESILA KU JEOVA NA JESUS?

3. Oñgeni Jeova aundapesa ounongo wae wavilapo wokuholovona?

³ Jeova oe vala una ounongo wavilapo wo kuholovona, iya onthue tupondola okulilongesila konkhalelo aundapesa ounongo wae. Mongeleka, Jeova waholovona elongo lio Isilayeli likale ovanthu vae, ine “elongo liae liakolela.” (Deuteronômio 7:6-8) Ankho una omahunga omawa okutyilinga. Jeova ankho uhanda okufuisapo omulao alingile nepanga liae Abraiau. (Gênesis 22:15-18) Tupu, Jeova apeho ulekesa oluembia lwae, iya tyina aundapesa ounongo wae utyilinga nouviuki. Tutyiimbuka tyina tutala onkhalelo ankho aviyula ova Isilayeli tyina vemutyitukilapo. Tyina ankho velivela mokonda yotyipuka tyimwe valinga, Jeova ankho ulekesa oluembia nokankhenda. Wati: “Ame mandyivelula ovipute vienyi. Mandyikala noluembia navo kehando liange muene.” (Oséias 14:4) Jeova waava ongeleka ongwa yokuundapesa ounongo wae wokuholovona opo akuateseko vakuavo!

4, 5. (a) Olie watetekela okupewa na Huku ounongo wokuholovona iya oñgeni eeundapesa? (b) Omapulo patyi kese umwe ponthue esukisa okulilinga?

⁴ Jeova watunga onoandyu, novanthu iya eveavela ounongo wokuholovona. Jeova watetekela okutunga Jesus. Jesus walingua otyifuika tya Huku iya ankho una ounongo wokuholovona. (Colossenses 1:15) Oñgeni Jesus aundapesile ounongo wae? Puetyi eheneye pano pohi, Jesus waholovonene okukala omukuatyili ku Huku ahatyitukilapo Huku ngetyi tyalinga Satanasi. Etyi Jesus eya pano pohi, alingi etokolo liokuanya okulolwa na Satanasi. (Mateus 4:10) Konyima, motyinthiki tyahulilila tyononkhia mbae, Jesus apopi okuti uhanda okulinga ehando lia Tate yae. Wati: “Tate, inkha uhanda, mphole okopo ei. Mahi, tyilingwe ngetyi ove uhanda, hangetyiko ame nahanda.” (Lucas 22:42) Okuti tyitavela nonthue tuhetekele Jesus nokuundapesa ounongo wetu wokuholovona opo tunkhimaneke Jeova nokulinga ehando liae?

⁵ Tyotyili, onthue tupondola okuhetekela Jesus mokonda nonthue tuatungwa otyifuika tya Huku. (Gênesis 1:26) Mahi, onthue tutupu ounongo ngo wa Jeova. Ondaka ya Huku ihangununa nawa okuti ounongo wetu wokuholovona una apa uhulila iya Jeova ukevelela tutyitavele. Mongeleka, mombunga, omukai una okutavela komulume wae iya ovana vena okutavela ko vo tate yavo. (Efésios 5:22; 6:1) Okunoñgonoka okuti ounongo wetu wokuholovona una apa uhulila, tyitulunda okuundapesa ñgeni? Omuenyo wetu utei konkhalelo tukumbulula epulo olio.

OÑGENI OVANTHU VAMWE VAUNDAPESA OUNONGO WOKUHOLOVONA?

6. Popia ongeleka ilekesa okuti ounongo wetu wokuholovona una apa uhulila.

⁶ Tyitavela okuundapesa ounongo wokuholovona atuhalambesa apa uhulila? Yoo tyitavela! Omokonda yatyi? Mokonda okutyilinga tyituyakulila. Mongeleka, onthue tupondola okuholovona okutaha etuku-tuku atuende noku tuhanda. Mahi soka ñgeno petupu otyitumino tyipopia oñgeni ovanthu vena okutaha momatapalo. Okuti ñgeno ulitehelela nawa tyina weendela metuku-tuku? Au. Okuimbuka okuti ounongo wetu wokuholovona una apa uhulila tyietela ouwa ovanthu aveho. Tutalei onongeleka mbumwe mbo Mbimbiliya mbutyilekesa nawa okuti okulinga ngotyo tyituetela ouwa.

7. (a) Oñgeni Andau elikalela novinyama? (b) Popia onkhalelo Andau aundapesa ounongo wae wokuholovona.

⁷ Etyi Jeova atunga omulume wotete Andau, wemuavela ounongo wokuholovona, otyiawa tupu tyapewa onoandyu. Mahi Huku kaavelele ovinyama ounongo oo. Oñgeni Andau aundapesa ounongo wae wokuholovona? Andau ankho wakalele nehambu liokuluka ovinyama. Huku “aeta ovinyama aviho komulume opo eviluke.” Konyima, Andau ehimbika okutala kese tyinyama etyiluku enyina liata mutyo. Jeova ahapilulula omanyina Andau akoya. Mahi “ngetyi omulume atumbula, otyo tyakala enyina liatyo.”— Gênesis 2:19.

8. Mokonda Andau kaundapesile nawa ounongo wokuholovona, tyaeta tyi?

⁸ Jeova wavela Andau otyilinga tyokuviukisa ohi, emupopila okuti: “Lityitei, amukala ovanyingi, amuyulisa ohi aiho, iya amuitumina. Onohi mbo melunga, noviila vinthanana meulu, novipuka aviho viokuna omuenyo vienda-enda kombanda yohi, vituminei.” (Gênesis 1:28) Mahi Andau aholovona okulia kotyinyango tyailikwa, mokonda yotyo walekesa okuti walambesa apa pehikila ounongo wae wokuholovona. Mokonda Andau kaundapesile nawa ounongo wae, ovanthu vekahi nokumona ononkhumbi mokueenda kuomanima omanyingi. (Romanos 5:12) Okusoka kovitateka ovinyingi viaetua netokolo Andau alinga. Tyituavela ondundo yokuundapesa nawa ounongo wetu tuapewa na Jeova nokuimbuka apa wehulila.

9. Omphitilo patyi Jeova aavelele ovanthu vae, ova Isilayeli, iya oityi valaa?

⁹ Ovanthu aveho vapiñgana onkhali nononkhia ku Andau na Eva. Mahi, nongotyo nkhele tupondola okuundapesa nawa ounongo wetu wokuholovona. Tupondola okutalela konkhalelo Huku atekulile elongo lio Isilayeli. Jeova weveavela omphitilo opo vaholovone okukala elongo liae liavilapo ine okutyianya. (Êxodo 19:3-6) Elongo alitavela okukala ovanthu va Huku nokuimbuka okuti ounongo wavo wokuholovona una apa wehulila. Avapopi okuti: “Atyiho Jeova apopia matutyilingi.” (Êxodo 19:8) Konyima avahalingi ngetyi valaa ku Jeova. Ongeleka oyo itulongesa otyipuka tyimwe tyakolela. Tutokolei apeho okuundapesa nawa ounongo wetu wokuholovona nokutualako okufuena ku Jeova nokutavela ovitumino viae.—1 Coríntios 10:11.

10. Onongeleka patyi mbukahi mu Hebreus kapitulu 11, mbulekesa okuti ovanthu ovakuankhali vapondola okuundapesa ounongo wavo wokuholovona opo vankhimaneke Huku? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹⁰ Okapitulu 11 ko mukanda wa Hebreu, tuvasamo omanyina ovalume novakai vekolelo 16 vaimbukile okuti ounongo wokuholovona una apa wehulila. Mokonda yotyo, avapewa ononkhano onongwa nekevelelo limwe ewa komutwe wandyila. Mongeleka, Noe ankho una ekolelo liapama tupu aholovona okulandula onondonga mba Huku pokutunga owato opo ahupise ombunga yae novanthu maveya komutwe. (Hebreus 11:7) Abraiau na Sara ankho vahanda okutavela ku Huku iya avaende kotyilongo Huku evelaa. Konyima, etyi vakala “nomphitilo yokukondoka” kepundaumbo lio Ur, avatale vali komilao via Huku maviya komutwe wandyila. Ombimbiliya ipopia okuti “vavasa omphangu ikahi vali nawa.” (Hebreus 11:8, 13, 15, 16) Moisesi waanyene omalumono omo Egitu iya aholovona “okutekulwa onya kumwe novanthu va Huku, tyipona okukala nehambu lionkhali lihasete okupwa.” (Hebreus 11:24-26) Tuhetekelei ongeleka yovalume ovo novakai vekolelo nokupanda otyiawa tyetu, ounongo wokuholovona, nokuundapesa opo tulinge ehando lia Huku.

11. (a) Omphitilo patyi onene tuna? (b) Oityi tyikulunda okuundapesa nawa ounongo wove wokuholovona?

¹¹ Tyipondola okumoneka ngoti tyapepuka vali nokuaviuka okulingiluako omatokolo, mahi otyo tyitupola onomphitilo onene. Onomphitilo patyi? Ombimbiliya imbupopia momukanda wa Deuteronômio 30:19, 20. (Tanga.) Mo versikulu 19, tutangamo okuti Huku wapopilile ova Isilayeli opo vaholovone. Mo versikulu 20 tulilongesa okuti Jeova weveavela omphitilo opo valekese inkha vemuhole umwe. Nonthue tupondola okuholovona okufenda Jeova. Tupu tuna omphitilo yokuundapesa ounongo wetu opo tumunkhimaneke nokulekesa okuti tumuhole unene!

UNDAPESA NAWA OUNONGO WOVE WOKUHOLOVONA

12. Oityi tuhapondola okulinga nounongo wetu wokuholovona?

¹² Soka ñgeno waavela epanga liove otyipuka tyimwe otyiwa. Oñgeni molitehelela inkha utyiyumbahi ine utyiundapesa monkhalelo inyona ovanthu? Upondola okunumana. Jeova wetuavela ounongo wokuholovona. Ngotyo tyimunumanesa tyina atala ovanthu vaundapesa omapita ounongo wavo wokuholovona nokulinga omatokolo ahaviukile ine anumanesa vakuavo. Ombimbiliya ipopia okuti “kononthiki mbahulilila,” ovanthu “kamavapandula.” (2 Timóteo 3:1, 2) Oñgeni matulekesa okuti onthue tupandula otyiawa otyiwa Jeova etuavela? Oñgeni tupondola okulityilika okutyiundapesa omapita?

13. Oipi onkhalelo imwe tuna okulityilika okuundapesa omapita ounongo wetu wokuholovona?

¹³ Atuho tuna ounongo wokuholovona omapanga etu, novikutu vietu novitalukiso vietu. Mahi, onthue katuundapesa omapita ounongo wetu atulingi ovipuka Huku eyele ine okulandula ovipuka vilingwa mouye uno. (Tanga 1 Pedro 2:16.) Onthue katuundapesa ounongo wetu wokuholovona ngomphitilo yokulinga ovivi, mahi tuna okuundapesa opo tulinge ovipuka “aviho pala okunkhimaneka Huku.”—1 Coríntios 10:31; Gálatas 5:13.

14. Omokonda yatyi tuesukisa okuyumba onthumbi mu Jeova tyina tuundapesa ounongo wetu?

¹⁴ Jeova wapopia okuti: “Ame, Jeova, ame Huku yove, Una ukulongesa opo upoleko ouwa, Una ukuhongolela mondyila una okuendela.” (Isaías 48:17) Tuesukisa okuyumba onthumbi mu Jeova nokuimbuka apa pehulila ounongo wetu wokuholovona opo tutyivile okulinga omatokolo omawa. Nokueliola omutima tutavela okuti “ovanthu vetupu epondolo liokulihongolela ovo muene, vetupu epondolo liokuhongolela onomphai mbavo.” (Jeremias 10:23) Tyilinge Andau ine ova Isilayeli vehena ekolelo vaholovonene okuhetavela apa pehulila ounongo wavo wokuholovona, iya avayumbu onthumbi muvo muene. Tutalei onongeleka mbumwe onombi. Onthue katuhande okuliyumba onthumbi mahi tuhanda “okuyumba onthumbi mu Jeova nomutima [wetu] auho.”—Provérbios 3:5.

KALA NONTHILO NOUNONGO WAVAKUENYI OKUHOLOVONA

15. Oityi tulilongesila konondonga mbuvasiwa mu Gálatas 6:5?

¹⁵ Onthue tupu tulekesa onthilo nounongo wa vakuetu tyina valinga omatokolo omuenyo wavo muene. Omokonda yatyi? Mokonda, atuho tuna ounongo wokuholovona, tupu hapeho Ovakristau vevali valinga omatokolo elifwa. Momatokolo oo muakutikinya ovituwa nefendelo lietu. Hinangela onondonga mbuvahiwa mu Gálatas 6:5. (Tanga.) Tyina tuimbuka okuti kese Mukristau oe muene una okulinga etokolo liae, otyo tyitulunda okukala nonthilo nokutavela onkhalelo vakuetu vaundapesa ounongo wavo wokuholovona.

16, 17. (a) Oityi tyamonekele mewaneno lio Korintu? (b) Oñgeni Paulu akuatesileko Ovakristau ovo iya oityi tulilongesilako?

¹⁶ Matulilongesa onongeleka mbo Mbimbiliya mbulekesa omokonda yatyi tuesukisa okukala nonthilo nounongo wokuholovona wovakuatate vetu. Ovakristau vo mewaneno lio Korintu ankho vatala ohitu yelikutilwa kovilolo monkhalelo yelikalela, tyina veivasa popalasa. Ovakristau vamwe ankho valia ohitu oyo mokonda vetyii okuti ovilolo kavilingi natyike. Mahi, vamwe ankho vafenda ovilolo ovio kohale vasoka okuti okulia ohitu ina, tyelifwa nokufenda ovilolo viatyo. (1 Coríntios 8:4, 7) Otyo ankho otyitateka tyimwe otyinene tyipondola okuyapula ewaneno. Oñgeni Paulu akuatesako Ovakristau ovo?

¹⁷ Tete, Paulu wapopia okuti oupanga wavo na Huku ankho kautei kokulia ohitu. (1 Coríntios 8:8) Konyima, Paulu evelondola okuti kavapondola okuyeka “epondolo liavo liokuholovona” lipundukise vana vahapamene motyili. (1 Coríntios 8:9) Okuhulililako, Paulu evepopila okuti vana vasoka monkhalelo yelikalela vahakoyese vana valia. (1 Coríntios 10:25, 29, 30) Ngotyo, tyakolela okusoka okuti kese Mukristau oe muene una okulinga etokolo liae. Ove kutavela okuti tuesukisa okukala nonthilo nounongo wokusoka wovakuatate vetu, alo umwe tyina valinga omatokolo omatutu?—1 Coríntios 10:32, 33.

18. Oñgeni matulekesa okuti tupanda otyiawa tyokuholovona?

¹⁸ Jeova wetuavela otyiawa tyokuholovona, tyina tutyiundapesa nawa, tyituyovola. (2 Coríntios 3:17) Tupanda ounongo wetu wokuholovona mokonda utukuatesako okulinga omatokolo nokulekesa okuti tuhole unene Jeova. Ngotyo tutualeiko okulinga omatokolo emunkhimaneka, nokukala nonthilo nomatokolo avakuetu, nonkhalelo vaundapesa otyiawa tyokuholovona.