Hetekela Okankhenda ka Jeova

1. Oñgeni Jeova elilekesile ku Moisesi? Omokonda yatyi otyo tyakolela?

ONTHIKI Huku elilekesa ku Moisesi, wemupopila enyina Liae novituwa Viae vimwe. Jeova ankho upondola okulekesa epondolo liae ine ounongo wae, mahi tete walekesile okankhenda kae. (Tanga Êxodo 34:5-7.) Moisesi ankho wesukisa okunoñgonoka inkha Jeova upondola okumukuatesako. Moluotyo, Jeova wapopia ovituwa viae opo alekese okuti uhanda okukuatesako ovaumbili vae. (Êxodo 33:13) Oñgeni tyikukalesa okunoñgonoka okuti Jeova wesuka unene nonthue? Monthele ei matulilongesa konthele yokankhenda. Otyituwa otyo tyitulunda okunoñgonoka nawa ovitateka via vakuetu, nokukala nehando lio kuvekuatesako.

2, 3. (a) Omokonda yatyi ovanthu aveho vena otyituwa tyokukala nokankhenda? (b) Omokonda yatyi wesukisila okulilongesa konthele yokankhenda?

² Jeova omukwa-kankhenda iya ovanthu vatungwa otyifuika tyae. Otyo ovanthu vahandela okulinga nawa vakuavo. Alo umwe vana vahaumbila Jeova pamwe vena okankhenda. (Gênesis 1:27) Mombimbiliya, tuvasa-mo omahipululo ovanthu ovanyingi valekesile okankhenda. Mongeleka, etyi Salomau ankho ahanda okunoñgonoka olie po vakai vevali ina yomona, atumu okuteta omona pokati. Ina yomona akala nokankhenda okanene, aiti ko hamba opo omona wae akale vala womukai omukuavo. (1 Reis 3:23-27) Ongeleka onkhuavo yokankhenda, o yomona wa Farao. Etyi avasa olukembe Moisesi, aimbuka okuti ankho omu Hebreu iya ankho una okuipawa. Mahi “akala nokankhenda nae,” atokola okumutekula ngomona wae.​—Êxodo 2:5, 6.

³ Omokonda yatyi tuna okulilongesa vali konthele yokankhenda? Omokonda Jeova uhanda tumuhetekele. (Efésios 5:1) Namphila tuatungwa nokankhenda, mahi tuvakuankhali iya tuna elungavi. Pamwe tusuka vala nomasukalalo etu tyipona avakuetu. Oityi matyitukuatesako okusuka na vakuetu? Tete, matulilongesa okankhenda ka Jeova na Jesus. Vali, matutale oityi una okulinga opo uhetekele okankhenda ka Jeova iya nouwa mopoloko.

JEOVA​—ONGELEKA YAVILAPO YOKANKHENDA

4. (a) Omokonda yatyi Jeova atuminine onoandyu ko Sodoma? (b) Etyi tyaenda nombunga ya Lote tyitukalesa nonthumbi patyi?

⁴ Ombimbiliya ipopia onongeleka ononyingi mbulekesa okuti Jeova ongeleka yavilapo yokankhenda. Soka konthele yetyi tyaendele na Lote. Lote ankho omulume umwe omuviuki ankho “waihamenua unene” mokonda yovivi ovanthu ankho valinga mo Sodoma no Gomorra. Ovanthu ovo ankho vetupu onthilo na Huku iya Jeova atokola okuvehanyako. (2 Pedro 2:7, 8) Jeova atumu onoandyu mbupopile Lote okuti o Sodoma no Gomorra maihanyuako iya ankho vesukisa okutunda-mo. Ombimbiliya yati: “Iya etyi [Lote] nkhele ekahi nokuseta, mokankhenda Jeova ena nae, [onoandyu] mbakuata mokuoko kwae no kuomukai wae, no momaoko ovana vae vevali, avevetuala kondye iya avekevesa kondye yepunda-umbo.” (Gênesis 19:16) Ngetyi Jeova anoñgonokele otyitateka tya Lote, nonthue tupondola okukala nonthumbi yokuti wii kese tyitateka tuvasiwa natyo.​—Isaías 63:7-9; Tiago 5:11, okatoi; 2 Pedro 2:9.

5. Oñgeni Ondaka ya Huku itulongesa okukala nokankhenda?

⁵ Jeova tupu ulongesa ovanthu vae okulekesa okankhenda. Soka konthele yovitumino vimwe avelele ova Isilayeli. Inkha omunthu umwe walevala onombongo una okusapo omanda yae komunthu wemulevalesa eya okutyipola tyina aeta onombongo. (Tanga Êxodo 22:26, 27.) Mahi omunthu wokualevalua ankho una okukondola omanda oyo tyina ekumbi lihenenyingile opo ikemuyakulile koutalala kounthiki. Omunthu uhena okankhenda ankho kakondola omanda ya mukuavo, mahi Jeova walongesa ovanthu vae okukala ovana-kankhenda. Oityi tulilongesila-ko? Uhaniange omasuka-suka omukuatate wove. Inkha tyitavela kuatesako omukuatate ine omphange una otyitateka.​—Colossenses 3:12; Tiago 2:15, 16; tanga 1 João 3:17.

6. Oityi tupondola okulilongesila kokankhenda ka Jeova etyi ova Isilayeli valinga onkhali?

⁶ Jeova wakalele nokankhenda nova Isilayeli, alo umwe etyi ankho valinga onkhali. Ombimbiliya yati: “Jeova Huku yovakuaukulu vavo, ankho utuma ovanthu vae opo evelondole; ankho uvelondola apeho, mokonda ankho una okankhenda novanthu vae nomphangu yae.” (2 Crônicas 36:15) Tyelifwa notyo, nonthue tupondola okulingila okankhenda vana nkhele vehei Jeova, mokonda vapondola okulivela avakala omapanga ae. Jeova kahande omunthu nawike ahanyueko mo Armagedon. (2 Pedro 3:9) Mahi, tyina nkhele pena omuvo, otyipuka tuhanda okulinga, okupopila ovanthu aveho, nokuvekuatesako okupola ouwa kokankhenda ka Huku.

7, 8. Omokonda yatyi ombunga ya Milan yelitehelela okuti Jeova wevelekesa okankhenda?

⁷ Hono, ovanyingi povaumbili va Jeova vetyimona okuti Jeova una okankhenda navo. Mongeleka, mo 1990 ko Bosnia, ankho kuna ovikundyi viomalaka elikalaila, vikahi nokuliluisa nokuliipaa. Ankho kuna ombunga imwe muna omona matuti Milan womanima 12. Milan nondenge yae, no vo tate yae, no Nombangi ononkhuavo, ankho valinga oungendi nekalela okutunda ko Bosnia okuenda no ko Sérvia. Ankho venda kotyonge, omu ovo tate ya Milan mavakambatisalwa. Etyi vehika kondimbu yotyilongo, omafualali amwe aetyimono okuti ombunga ya Milan ovelaka ekuavo, avevetulula mekalela. Ovakuatate ankho vena-vo avatualako noungendi. Avakala opo ononthiki onombali tyakuatwa. Konyima, una uli komutwe womafualali, aihana onkhalamutwe yae, emupulu oityi mevelingi. Ombunga ya Milan ankho opo ikahi iya aveivi etyi onkhalamutwe yati: “Vetuala kondye iya amuveloyo!”

⁸ Etyi omafualali ekahi nokutomphola, ponthele yombunga ya Milan apeya onongendi onombali. Ambuvetolela okuti navo Onombangi mba Jeova iya ovakuatate ankho veli mekalela avevepopila etyi tyaendapo. Ovakuatate ovo vevali avapopila Milan nondenge yae opo vavelame metuku-tuku liavo mokonda omafulali ankho kaesukile nokuita onondukumendu mbovana opo valambe onondimbu mbotyilongo otyo. Tupu, avapopila ovo tate ya Milan opo vakuate konyima yondyuo yovayungi okuendela pohi alo konthele onkhuavo yonondimbu. Milan ankho wawela unene owoma ati vala ahalili ahayolo. Ovo tate yae avapulu okuti: “Onwe musoka okuti mavetuyeke umwe tuende vala ngotyo?” Mahi otyo tyaenda-po! Tyina ankho vekahi nokuenda, vasoka okuti hamwe omafualali kaeveete. Milan nondenge yae avelivasi novo tate yae konthele onkhuavo yonondimbu iya avaende kotyonge. Ankho vena onthumbi yokuti Jeova wakumbulula omalikuambelo avo! Ombimbiliya ilekesa okuti hapeho Jeova ukuatesako ovaumbili vae monkhalelo vakevelela. (Atos 7:58-60) Mahi Milan wati: “Kuame ongatyina Jeova atuma onoandyu ambupate omaiho omafualali opo etuyovole.”​—Salmo 97:10.

9. Oñgeni ankho Jesus elitehelela tyina atala ovanthu? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁹ Jesus ongeleka ongwa yokankhenda. Ankho una okankhenda novanthu mokonda ankho weete okuti “vakunyauninwa vala kononthele ambuho, ngo nongi mbuhena omunthita.” Oityi alingile opo evekuateseko? “Ahimbika okuvelongesa ovipuka ovinyingi.” (Mateus 9:36; tanga Marcos 6:34.) Tyelikalela na Jesus, ova Faliseu ankho vetupu okankhenda iya ankho kavahande okukuatesako ovanthu. (Mateus 12:9-14; 23:4; João 7:49) Nga Jesus, okuti nove uhanda okukuatesako ovanthu nokuvelongesa konthele ya Jeova?

10, 11. Okuti apeho tyaviuka okulekesa okankhenda? Ava ongeleka.

¹⁰ Otyo katyilekesa okuti apeho tyaviuka okulekesa okankhenda. Mongeleka, o Hamba Saulu wasokele okuti walekesa okankhenda etyi ahaipaele Agague, o hamba yo Amaleke ondyale yovanthu va Huku. Saulu tupu kaipaele ovinyama aviho viova Amaleke. Mahi Jeova ankho wapopila Saulu okuti ipaa ova Amaleke aveho novinyama viavo aviho. Mokonda Saulu ketavelele, Jeova ehemuyeke vali atualeko okukala ohamba. (1 Samuel 15:3, 9, 15, okatoi) Jeova Omukoyesi omuviuki. Utyivila okutala momitima viovanthu iya wii onalupi okankhenda kena okulekeswa. (Lamentações 2:17; Ezequiel 5:11) Apa katutu makakoyesa aveho vana vehemutavela. (2 Tessalonicenses 1:6-10) Pomuvo opo Jeova kamakala nokankhenda nondingavivi. Mahi, tyina embuipaako makala nokankhenda novaviuki iya evehupisa.

¹¹ Mahi okukoyesa ovanthu mavahupu nava mavaipawa hatyilinga tyetu-ko. Onthue tuesukisa okulinga atyiho tuvila pehepano opo tukuateseko ovanthu. Omononkhalelo patyi tupondola okulekesa okuti tuna okankhenda na vakuetu? Matutale ononkhalelo mbumwe.

OÑGENI TUPONDOLA OKULEKESA OKANKHENDA

12. Oñgeni upondola okulekesa okankhenda?

¹² Kala notyituwa tyokukuatesako vakuenyi apeho. Jeova uhanda Ovakristau vakale nokankhenda no omunthele yavo novakuatate vavo. (João 13:34, 35; 1 Pedro 3:8) Onkhalelo imwe yokulekesa okankhenda “okumonena kumwe ononkhumbi.” Omunthu una okankhenda wovola okukuatesako vana vekahi nokumona ononkhumbi. Moluotyo tuna okuovola onomphitilo mbokukuatesako vakuetu, ngokuliava opo tuvelingileko ovilinga vimwe otyali ine otyipuka otyikuavo vali.​—Mateus 7:12.

13. Oityi ovanthu va Huku valinga tyina pamoneka ovinimawe?

¹³ Kuatesako vana vamonekelwa novinimawe. Tyina tumona ovanthu vekahi nokumona ononkhumbi mokonda yovinimawe tuna okuvekuatesako. Ovanthu va Jeova veiwe nawa mokukuatesako vakuavo kese omuvo. (1 Pedro 2:17) Mongeleka, omphange umwe woko Japau ankho ukala pomphangu imwe pakuata otyinimawe mo 2011. Wapopia okuti “tyemupamekele unene” etyi amona ovanthu veliava vatunda kononthele ononkhuavo mbo Japau nokovilongo ovikuavo opo vapindulepo onondyuo mbavo no Nondyuo mbo Maliongiyo. Ayawisako okuti: “Otyo tyankhuatesako okunoñgonoka okuti Jeova wesuka nonthue. Onombangi mba Jeova vesuka na vakuavo. Tupu ovakuatate no nomphange mouye auho vekahi nokutuitilako.”

14. Oñgeni upondola okukuatesako vokuavela no vokuakulupa?

¹⁴ Kuatesako vana vavela no vokuakulupa. Tyina tumona ovanthu vekahi nokumona ononkhumbi mokonda youvela ine okuakulupa, tukala nokankhenda. Tuhanda ovipuka ovio vipueko, ngotyo tulikuambela opo Ouhamba wa Huku uye. Tyina tukevelela, tuna okulinga atyiho tuvila opo tukuateseko vokuakulupa novo kuavela. Omuhoneki umwe wati nthiki imwe me yae wokuakulupa, ankho una ouvela utiwa Alzheimer (ouvela uveta owongo nokulimbuiswako ovipuka) asilisa ovikutu viae. Tyina ankho ekahi nokukoha ovikutu ovio, pombundi apatotolwa. Ankho vatotolapo Onombangi mba Jeova vevali vehole okumupilapo. Onomphange ombo ambumupulu ankho vapondola okumukuatesako. Omukai ati: “Otyo tyikundisa, ewa mupondola.” Onomphange avemukohelako. Konyima avemulingilako osa otyo vatomphola nae. Omona wae apandula unene iya ati, Onombangi mba Jeova “valinga etyi valongesa.” Okuti okankhenda una no vokuavela no vokuakulupa kekulunda okulinga atyiho uvila opo uvekuateseko?​—Filipenses 2:3, 4.

15. Oñgeni ovilinga vietu viokuivisa vikuatesako vakuetu?

¹⁵ Kuatesako ovanthu okunoñgonoka Jeova. Onkhalelo yavilapo vali tupondola okukuatesako ovanthu, okuvelongesa konthele ya Huku Nouhamba wae. Onkhalelo onkhuavo, okuvenoñgonokesa omokonda yatyi okutavela ovitumino via Jeova ouwa pala-vo. (Isaías 48:17, 18) Ovilinga viokuivisa, onkhalelo imwe ihuvisa yokunkhimaneka Jeova, nokulekesa okankhenda ku vakuetu. Okuti upondola okuundapa vali unene movilinga viokuivisa?​—1 Timóteo 2:3, 4.

OKANKHENDA OTYIPUKA OTYIWA PALA OVE!

16. Ouwa patyi tukala nao tyina tulekesa okankhenda?

¹⁶ Ovanongo vokutala ouvela wo mowongo vati, okukala nokankhenda na vakuetu, tyikalesa nawa ekongoko lietu, tyitepulula omalusoke ahaviukile, nokukala noupanga omuwa na vakuetu. Tyina ukuatesako vana vekahi nokumona ononkhumbi mokala vali nehambu, nekevelelo, kumelitehelela okuti umulike iya tupu kumasoyo. Okulekesa okankhenda ouwa pala ove. (Efésios 4:31, 32) Tyina ohole itulunda okukuatesako vakuetu, matukala nomutima wasukuka mokonda tutyii okuti tukahi nokulinga etyi Jeova ahanda. Okankhenda maketukuatesako okukala ovohe vekahi nawa, nokukala notyinepo otyiwa, nomapanga omawa. Tupu, ovanthu vakala nokankhenda na vakuavo navo vakuateswako tyina vena etyi vesukisa.​—Tanga Mateus 5:7; Lucas 6:38.

17. Omokonda yatyi uhandela okukala omukwa-kankhenda?

¹⁷ Namphila okulekesa okankhenda ouwa pala onthue, mahi onkhalelo onkhuavo tulekesila okankhenda omokonda tuhanda okuhetekela Jeova iya nokumuetela omunkhima. Jeova Ondyivi-ndyivi yohole nokankhenda. (Provérbios 14:31) Tupu ongeleka yetu yavilapo. Moluotyo, tuna okulinga atyiho tuvila opo tuhetekele Jeova mokulekesa okankhenda. Matyipameka vali oupanga wetu novakuatate no nomphange, nokukala nawa no vomunthele yetu.​—Gálatas 6:10; 1 João 4:16.