“Ohole . . . Muevi Tulinga no Motyili”

1. Ohole patyi yakolela vali iya omokonda yatyi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

OMBIMBILIYA ipopia oipi ohole yakolela vali ko nonkhuavo. Ohole oyo mo Gregu iihanwa okuti agápe iya itulunda okulinga ovipuka vielikuata nehando lia Jeova. Jeova ondyivi-ndyivi yohole oyo iya otyiawa etuavela. (1 João 4:7) Ohole oyo yakutikinya okulinga nawa vakuetu, mahi tuna okuilekesa muetyi tulinga hamuetyi tupopia. Omukanda umwe wati ohole agápe iimbukilwa vala kovituwa. Tyina tulekesa ohole oyo, matukala vali nehambu.

2, 3. Oñgeni Jeova alekesa ohole kovanthu?

² Jeova walekesa ohole kovanthu etyi ankho ehenetunge Andau na Eva. Walinga ohi, tupu alingi atyiho tuesukisa opo tukale nomuenyo. Otyipuka otyikuavo tyakolela atunga, eumbo omu tupondola okukala nomuenyo una ehambu lio tyotyili. Jeova walinga ovipuka ovio pala ouwa wetu, hapala ouwa wae. Etyi eumbo liapwa okutungwa, atungu ovanthu nekevelelo liokukala momphangu yombembwa pano pohi pala apeho.

³ Konyima etyi Andau na Eva valinga onkhali, Jeova alekesa ohole onene tyipona ponthyimbi. Walinga atyiho opo ayovole ovana va Andau na Eva. Omokonda yatyi? Omokonda ankho una onthumbi yokuti ovanthu vamwe mavemufende. (Gênesis 3:15; 1 João 4:10) Okutunda pomuvo Jeova alaa okutuma omuyovoli, ankho ongatyina afuisapo-ale omulao oo. Konyima yomanima 4.000 Jeova aave Omona wae wongunga opo ayovole ovanthu. (João 3:16) Tupandula unene Jeova, mokonda utuhole!

4. Onongeleka patyi mbulekesa okuti ovanthu ovakuankhali vapondola okukala nohole?

⁴ Okuti tupondola okulekesa ohole namphila tuvakuankhali? Eenga tupondola. Jeova wetutunga otyifuika tyae, mokonda yotyo tuna ounongo wokumuhetekela. Namphila hapeho tyapepuka okulekesa ohole, mahi tyitavela. Abele wakalele nohole na Huku etyi aava otyipako tyikahi vali nawa povikuavo ngotyilikutila. (Gênesis 4:3, 4) Noe walekesile ohole etyi atuaileko okuivisa ondaka ya Huku omanima omanyingi namphila ovanthu ankho kavemutehelele. (2 Pedro 2:5) Iya Abraiau walekesile ohole yotyotyili ku Huku etyi aava omona wae ankho ehole Isake ngotyilikutila. (Tiago 2:21) Ngo valume ovo vekolelo, nonthue tuhanda okulekesa ohole alo umwe tyina tyihapepukile.

OHOLE YOTYOTYILI OITYI?

5. Omononkhalelo patyi tupondola okulekesa ohole yotyotyili?

⁵ Ombimbiliya itupopila okuti tuna okulekesa ohole yotyotyili “hamonondaka vala ine omokupopia, mahi omuevi tulinga no motyili.” (1 João 3:18) Otyo tyihangununa okuti katupondola okulekesa ohole muetyi tupopia? Au. (1 Tessalonicenses 4:18) Otyo tyihangununa okuti okupopia vala okuti “ame ndyikuhole” katyituuka. Onthue tuesukisa okulekesa oityi otyo tyihangununa. Mongeleka, inkha ovakuatate ine onomphange vetupu okulia ine omuvalo, tuesukisa okuvelekesa ohole mokuveavela etyi vesukisa. (Tiago 2:15, 16) Tyelifwa notyo, mokonda tuhole Jeova no omunthele yetu, momalikuambelo katuiti vala opo ovanthu vokuivisa veliyawise, mahi nonthue tuesukisa okuundapa unene movilinga viokuivisa.​—⁠Mateus 9:38.

6, 7. (a) “Ohole yokuhelikembesa” oityi? (b) Ombupi onongeleka mbumwe mbohole yokulikembesa?

⁶ Apostolu João wapopia okuti tuna okulekesa ohole “muevi tulinga no motyili.” Ngotyo, ohole yetu ina okukala “yotyotyili ha yokulikembesa.” (Romanos 12:9; 2 Coríntios 6:⁠6) Pamwe, omunthu upondola okulikembesa okuti una ohole. Mahi, okuti oyo ohole yotyotyili? Oityi tyemulunda? Katyitavela okulekesa ohole yotyotyili otyo ulikembesa. Ohole yokulikembesa itupu esilivilo.

⁷ Matutale onongeleka mbumwe mbohole yokulikembesa. Etyi Satanasi apopia na Eva motyikunino tyo Endene, ankho ulilekesa ngatyina ahandela Eva otyiwa. Mahi ovituwa viae vialekesa okuti ankho kemuhandela otyiwa. (Gênesis 3:4, 5) Ohamba David ankho una epanga liae litiwa Aitofele. Mahi Aitofele walavisile David pala ouwa wae. Ovituwa viae vialekesa okuti ankho hepanga-ko liotyotyili. (2 Samuel 15:31) Hono, ovanthu vokuayapuka motyili novakuavo vali vaovola okuyapula ewaneno “no nondaka mbukahi ngoti onongwa, mahi hanongwa-ko.” (Romanos 16:17, 18) Vapondola okulilekesa ngatyina vesuka na vakuavo, mahi tyotyili vena elungavi.

8. Epulo patyi tuna okulipula?

⁸ Ohole yokulikembesa ikundisa mokonda yuundapeswa vala pala okuyondya ovanthu. Onthue tutyivila okuyondya vakuetu, mahi katutyivili okuyondya Jeova. Jesus wapopia okuti vana vena ohole yokulikembesa maveya okuipawa “tyihalingilwa okankhenda.” (Mateus 24:51) Onthue vaumbili va Jeova, katuhande okulekesa ohole yokulikembesa. Tupu tuna okulipula okuti: ‘Ame ndyina umwe ohole yotyotyili ine ndyina ohole yokulikembesa?’ Matutale ononkhalelo etyive, tupondola okulekesa ohole “yehe yokulikembesa.”

OÑGENI MATULEKESA OHOLE YOTYOTYILI “MUEVI TULINGA NO MOTYILI”

9. Oityi ohole yotyotyili maitulundu okulinga?

⁹ Kala nehambu liokuaava, namphila pehena ou ukueete. Apeho tyina tuavela otyipuka tyimwe ovakuatate vetu, otyiwa “okuhapopila” ovanthu etyi tuaava. (Tanga Mateus 6:1-4.) Anania na Safila hatyoko valingile. Ankho velikembesa tupu ankho vahanda okunkhimanekwa novanthu. Ankho vapondola okulinga otyiawa atyihamoneka kovanthu, mahi mokonda ankho vahanda okunkhimanekwa avakembe konthele yetyi vaava. Mahi konyima atyiveetela otyiponga. (Atos 5:1-10) Omunthu wokuna ohole yotyotyili wovola okukuatesako vakuavo ehetyilekesa kovanthu. Mongeleka, ovakuatate vokukuatesako Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova okulinga omikanda kavelilekesa kovanthu. Tupu kavapopila nawike otyilinga valinga.

10. Oñgeni tupondola okulekesa onthilo ku vakuetu?

¹⁰ Kala nonthilo navakuenyi. (Tanga Romanos 12:10.) Jesus wali nonthilo nono apostolu mbae etyi evekoha konomphai. (João 13:3-5, 12-15) Nonthue tuesukisa okulinga ononkhono, opo tukale ovanthu veliola omutima pala okukuatesako vakuetu nga Jesus. Ono apostolu vanoñgonoka vala nawa omokonda yatyi Jesus ankho evekohela konomphai etyi vapewa ospilitu sandu. (João 13:7) Onkhalelo imwe yokulekesa onthilo vakuetu, oputyina tuhasoko okuti tuakolela vali kuvo mokonda yokuatanga unene ine mokonda tuamona unene ine mokonda yotyilinga tuna mewaneno. (Romanos 12:3) Onthue katulingi onkhi tyina vakuetu vahilivikua, mahi tuvehambukilwa namphila nonthue tuhanda okuhilivikua.

11. Omokonda yatyi tuna okuhilivika vakuetu nomutima auho?

¹¹ Hilivika vakuenyi nomutima auho. Tyina tuhilivika vakuetu tyipameka ovakuatate mewaneno. Moluotyo, tuesukisa okuovola onomphitilo pala okuhilivika vakuetu. (Efésios 4:29) Mahi onthue tuna okukala nonthumbi yokuti etyi tukahi nokupopila vakuetu tyatunda umwe komutima, katupopi vala pala velitehelele nawa. Onthue katupondola okuhilivika vala vakuetu opo tuliyovole kotyilinga tyokuvekuatesako. (Provérbios 29:5) Inkha tuhilivika vakuetu, mahi konyima atuvepopi, opo ngotyo tuna ohole yokulikembesa. Apostolu Paulu ankho una ohole yotyotyili. Etyi ahonekela Ovakristau mo Korintu, wevehilivikile mokonda yovipuka oviwa ankho valinga. (1 Coríntios 11:2) Mahi ovikando vimwe Paulu kevehilivikile mahi nokankhenda evepopila okuti vesukisa okupiluluka.​—1 Coríntios 11:20-22.

12. Oñgeni tupondola okukala nohole tyina tutambula ovaenda?

¹² Tambula nawa ovaenda. Jeova ututuma tukale notyituwa tyokutambula nawa ovaenda, nokukala notyali novakuatate vetu no nomphange. (Tanga 1 João 3:17.) Mahi tuna okutyilinga nomutima auho, atuhakevelela navo vetulinge-tyo. Tupondola okulipula okuti: ‘Ame ndyikonga vala omapanga ange, novanthu ndyisoka okuti vakolela vali mewaneno? Okuti ndyikonga vala ovanthu ndyisoka okuti naame ha mavankhongo? Ine ndyiavela ovakuatate no nomphange nehei nawa tupu vahamamphe natyike?’ (Lucas 14:12-14) Soka kuetyi: Oityi molingi inkha omukuatate umwe wesukisa ekuateso mokonda yokualinga omatokolo tyihasokele? Oityi molingi inkha ukonga omunthu umwe keumbo liove, mahi ehekupandula? Jeova utupopila okuti: “Kalei notyituwa tyokutambula ovaenda kese umwe namukuavo, tyihalondovola.” (1 Pedro 4:9) Inkha ulandula onondonga ombo, mokala nehambu litundilila kokuava nomutima auho.​—Atos 20:35.

13. (a) Onalupi tuesukisa okupwa vali elundo? (b) Oityi tupondola okulinga opo tukuatesako vana vasoya?

¹³ Kuatesako vana vasoya. Ombimbiliya itupopila okuti tuna “okukuatesako vana vasoya” nokuvelekesa ohole yotyotyili. (1 Tessalonicenses 5:14) Katyapepukile okutavela onondonga ombo. Mahi, ovakuatate ovanyingi vasoya konyima vapondola okukala nekolelo liapama. Mahi ovakuavo tuna okupwa-elundo navo, nokuvelekesa okuti tuvehole. Oñgeni tupondola okuvekuatesako? Tupondola okuvekuatesako tyina tuundapesa Ombimbiliya opo tuvepameke, nokuvekonga opo tuende navo movilinga viokuivisa, nokuvetehelela nawa tyina vapopia. Tupu, katupondola okukoyesa ovakuatate vetu no nomphange “vapama” ine vana “vasoya.” Tyotyili, nonthue tupondola okukala tyapama ine tyasoya. Na apostolu Paulu waimbukile okuti pamwe ankho usoya. (2 Coríntios 12:9, 10) Atuho tuesukisa okukuatesuako nokulipameka pokati.

14. Oityi tuna okulinga opo tukale nombembwa novakuatate vetu?

¹⁴ Kala omuna-mbembwa. Okukala nombembwa novakuatate vetu tyakolela unene. Namphila tusoka okuti tualingilwe onya, mahi tuna okulinga atyiho tuvila opo tukale nombembwa novakuatate. (Tanga Romanos 12:17, 18.) Inkha tualinga tyimwe tyanumanesa mukuetu tuna okumuita otyiponyo. Mahi tuna okukala ovakuatyili. Mongeleka, tyahapopi vala okuti: “Otyiponyo,” otyiwa okumunoñgonokesa okuti tuapengesa iya atumupopila okuti: “Otyiponyo, ankho hihande okukunumanesa.” Okukala nombembwa tupu otyipuka tyakolela unene motyinepo. Ovalinepi vamwe povanthu velilekesa ngatyina velihole, mahi tyina vehika keumbo velinianga, avehimbika okulipopia omapita nokulwa. Ovakristau kavapondola okulinga ngotyo.

15. Oñgeni matulekesa okuti tuaevela nomutima auho?

¹⁵ Evela nomutima auho. Inkha umwe wetuleva, tuna okumuevela nomutima auho atuhapake onkhongo. Tuna okutyilinga alo umwe inkha omunthu wetuleva kaimbukile otyivi alinga. Tuevela tyihakuluminyua “mokulikoleleya kese umwe na mukuavo nohole, nokuendela nombili mewaneko liospilitu, mehonyeko liombembwa.” (Efésios 4:2, 3) Opo tuevele nomutima auho, katupondola okutualako okusoka konthele yetyi omunthu etulinga. Ohole “kayesukile nokulingwa omapita.” (1 Coríntios 13:4, 5) Tyotyili, inkha tukala nonkhongo kamatutyivili okukala noupanga novakuatate vetu no nomphange iya na Jeova. (Mateus 6:14, 15) Matulekesa okuti tuaevela nomutima auho, tyina tuitilako omunthu wetuleva.​—Lucas 6:27, 28.

16. Oñgeni tuna okulitehelela tyina tuapewa otyilinga tyimwe tyakolela meongano lia Jeova?

¹⁶ Kala tyafuapo pala okuliava. Tyina tuamapewa otyilinga tyimwe tyakolela meongano lia Jeova, tuna okulekesa ohole yotyotyili “mokuhaovola ouwa [wetu] muene, mahi atuovola ouwa wavakuetu.” (1 Coríntios 10:24) Mongeleka, movionge vietu ovakuatate vokulekesa ponomphangu, mokonda vehika liwa ankho vapondola okuovola onomphangu mbukahi nawa pala onombunga mbavo. Mahi hatyoko valinga, vayeka onomphangu ombo mbukahi nawa pala ovakuatate. Tyina valinga ngotyo, valekesa ohole yotyotyili. Oñgeni upondola okuhetekela ongeleka yavo?

17. Inkha Omukristau walinga onkhali imwe onene, oityi ohole yotyotyili maimulundu okulinga­?

¹⁷ Livela iya ohaholeka onkhali. Ovakristau ovanyingi valingile ononkhali ononene iya avaovola okumbuholeka. Tyafuile omokonda yohonyi, nokuti inkha vakuavo vetyiiva mavanumana. (Provérbios 28:13) Mahi okuholeka onkhali tyinyona ove iya navakuenyi. Ñgeni ngotyo? Mokonda Jeova kamayambe ewaneno olio nospilitu yae iya ewaneno tyihena ospilitu ya Huku kalikala nehambu. (Efésios 4:30) Inkha Omukristau walinga onkhali imwe onene, ohole yotyotyili maimulundu okuipopila ovakulu vewaneno iya avemukuatesako muetyi esukisa.​—Tiago 5:14, 15.

18. Omokonda yatyi ohole yotyotyili yakolela?

¹⁸ Ohole otyituwa tyimwe tyakolela vali kuaviho. (1 Coríntios 13:13) Tyina tulekesa ohole, ovanthu mavaimbuka okuti tuvalanduli va Jesus iya tyili tukahi nokuhetekela Jeova, Ondyivi-ndyivi yohole. (Efésios 5:1, 2) Apostolu Paulu wahoneka okuti: Inkha ndyitupu ohole opo hisilivila. (1 Coríntios 13:2) Moluotyo, kese umwe puonthue atualeko okulekesa ohole “muevi alinga no motyili.”