Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w18 Kupupu pp. 15-20
  • Omokonda Yatyi Tuavelela Una Unale Ovipuka Aviho?

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omokonda Yatyi Tuavelela Una Unale Ovipuka Aviho?
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OMOKONDA YATYI TUAVELELA JEOVA?
  • OÑGENI KOHALE OVAUMBILI VA HUKU VAAVELE ETYI ANKHO VENA?
  • OÑGENI ONTHWE HONO TULINGA OVIAWA VIETU?
  • OUWA UTUNDILILA KOVIAWA VIENYI
  • TUYAMBWA TYINA TUKONDOLELA JEOVA
  • Opi Kutunda Onombongo Mbuvatela Ovilinga Viouhamba
    Ouhamba wa Huku Ukahi Nokutumina!
  • Opi Kutunda Onombongo Mbuvatela Ovilinga Vietu Ouye Auho?
    Ovalie Valinga Ehando lia Jeova Hono?
  • Otyipuka Muhole Vakuenyi, Tyitupandulisa Siovaa
    Omuenyo Wetu Woukristau Novilinga Vietu — Omukanda Wovilinga — 2021
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
w18 Kupupu pp. 15-20
Omona omukainthu ukahi nokuvalula onombongo na tate yae, waavela me yae otyiawa alanda nonombongo ombo

Omokonda Yatyi Tuavelela Una Unale Ovipuka Aviho?

“Huku yetu, tukunkhimaneka nokuhivilika enyina liove ewa.”—1 CRÔNICAS 29:13.

OVIIMBO: 80, 50

OITYI OVE USOKA?

  • Omokonda yatyi Jeova akevelela onthwe tumuavele ovipuka vietu oviwa?

  • Oñgeni ovaumbili va Jeova kohale vakuatesileko ovilinga viae pokuava etyi ankho vena?

  • Oñgeni eongano liundapesa onombongo mbuawa?

1, 2. Oñgeni Jeova alekesa okuti una otyali nonthwe?

JEOVA o Huku una otyali. Atyiho tuna oe wetuavela-tyo. Oe hekulu yovipuka aviho vili mouye iya uundapesa ovipuka ovio opo mouye mukale omuenyo. (Salmos 104:13-15; Ageu 2:8) Mombimbiliya, tulilongesa oñgeni pamwe Jeova aundapesa ovipuka atunga opo akuateseko ovanthu vae monkhalelo ihuvisa.

2 Mongeleka, waavelele omana, nomeva elongo lio Isilayeli etyi ankho vakala moluhandya omanima 40. (Êxodo 16:35) Mokonda yotyo, ova Isilayeli ankho vena ovipuka aviho vesukisa. (Neemias 9:20, 21) Konyima, Jeova waavelele omuuli Eliseu epondolo liokuyawisa omulela womuhepe umwe ankho una ekolelo. Otyiawa otyo tya Huku tyakuatesileko omuhepe oo okufeta onongele mbae iya alo umwe apesala vali onombongo mbemukuatesileko kumwe novana vae. (2 Reis 4:1-7) Nekuateso lia Jeova, Jesus walingile okulia kehuviso, iya alo umwe no nombongo tyina ankho mbesukisa.—Mateus 15:35-38; 17:27.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

3 Jeova upondola okuundapesa kese tyipuka aholovona opo akuateseko ovipuka atunga. No ngotyo, ukonga ovaumbili vae vemuavele etyi vena opo vakuateseko ovilinga vilingwa neongano liae. (Êxodo 36:3-7; tanga Provérbios 3:9.) Omokonda yatyi Jeova akevelela tumukondolele ovipuka oviwa tuna? Oñgeni ovaumbili va Jeova kohale vakuatesileko ovilinga viae? Oñgeni eongano lia Jeova liundapesa onombongo mbuawa hono? Onthele ei maikumbulula omapulo oo.

OMOKONDA YATYI TUAVELELA JEOVA?

4. Oityi tulekesa ku Jeova tyina tukuatesako ovilinga viae?

Onthwe tuavela Jeova ovipuka tuna mokonda tumuhole

4 Onthwe tuavela Jeova ovipuka tuna mokonda tumuhole iya tumupandula. Tyina tusoka ovipuka aviho Jeova etulingila, tupandula nomutima wetu auho. Ohamba David welitehelele ngotyo etyi apopia konthele yovipuka viesukisa pala okutunga ondyuo ya Huku. David wapopile okuti ovipuka aviho tuna viatunda ku Jeova, iya atyiho tumuavela tumukundolela vala mokonda ovipuka aviho oe wetuavela-vio.—Tanga 1 Crônicas 29:11-14.

5. Oñgeni Ombimbiliya itulongesa okuti okuava ovipuka tuna tyakolela unene mefendelo liotyotyili?

5 Tupu, tuavela Jeova ovipuka tuna, mokonda oyo onkhalelo imwe yokumufenda. Memonekelo, apostolu João weivile onoandyu mba Jeova keulu mbapopia okuti: “Jeova, Huku yetu, ove vala watokala okupewa omunkhima, nehumbilo noutumini, mokonda ove watunga ovipuka aviho iya viatungwa mokonda yehando liove.” (Apocalipse 4:11) Tyotyili, Jeova watokala okupewa omunkhima auho iya mokonda yotyo onthwe tuhanda okumuavela ovipuka viakolela tuna. Pokati ka Moisesi, Jeova watumine ova Isilayeli opo valinge ovipito vitatu menima. Movipito ovio, ankho muakutikinya okuavela Jeova oviawa. Ovanthu vapopililwe opo “vahaye mankhanya ku Jeova.” (Deuteronômio 16:16) Hono, tupu okuava ovipuka tuna tyakolela unene mefendelo lietu. Tyina tulinga ngotyo, tulekesa okuti tupanda iya tukuatesako ovilinga vikahi nokulingwa neongano lia Jeova.

6. Omokonda yatyi tupolako ouwa tyina tuava etyi tuna? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

6 Kuonthwe, okuava tyituavela vali ehambu tyipona okupewa. (Tanga Provérbios 29:21.) Soka ñgeno omona umwe upewa onombongo novohe iya onombongo ombo embulande otyipuka tyimwe opo etyiavele vo tate yae. Oñgeni ovohe mavelitehelela? Ine soka ñgeno, omukuendye umwe omukokoli-ndyila ukala novohe, pamwe uveavela onombongo opo mbuvekuateseko okulanda okulia. Vo tate yae ankho kavakevela alinge ngotyo, mahi vetavela otyiwa tyae. Omokonda yatyi? Omokonda oyo onkhalelo yokulekesa okuti upandula ovipuka aviho vo tate yae vemulingila. Tyelifwa notyo, Jeova utyii okuti tupolako ouwa tyina tumuavela ovipuka tuna.

OÑGENI KOHALE OVAUMBILI VA HUKU VAAVELE ETYI ANKHO VENA?

7, 8. Oñgeni ovanthu va Jeova kohale vaava ongeleka ongwa tyina ankho valinga oviawa pala (a) okukuatesako otyilinga tyimwe ankho tyina okulingwa? (b) okukuatesako ovilinga viae?

7 Mombimbiliya, tulilongesa okuti ovaumbili va Huku kohale vaavele etyi ankho vena opo vakuateseko ovilinga viae. Ovikando vimwe vaavele mokonda yotyilinga tyimwe ankho vena okulinga. Mongeleka, Moisesi waavelele ondundo ova Isilayeli opo vaave etyi ankho vena pala okutunga ekaka liefendelo. Konyima, Ohamba David nae walingile ngotyo pala okutunga ondyuo ya Huku. (Êxodo 35:5; 1 Crônicas 29:5-9) Mokueenda kuoutumini wo Hamba Joasi, ovanakwa vaundapesile onombongo ankho mbuawa pala okuviukisa ondyuo ya Huku. (2 Reis 12:4, 5) Motyita tyo tete, Ovakristau veivile okuti mo Judeia ankho muna ondyala iya ovakuatate ankho vesukisa okukuatesuako. Ngotyo, kese Mukristau atokola okuava etyi ankho ena pala okukakuatesako ovakuatate.—Atos 11:27-30.

8 Ovanthu va Jeova tupu vakuatesileko vana ankho vena otyilinga tyokuhongolela ovilinga viae. Mongeleka, ova Levita ankho vetupu epingo ngetyi ankho tyikahi ova Isilayeli ovakuavo. Mokonda yotyo, ova Isilayeli ankho vena okuavela ova Levita onthele imwe yovipuka ankho vena. Otyo tyakuatesileko ova Levita okuundapa unene movilinga ankho vilingwa mekaka liefendelo. (Números 18:21) Tupu, ovakai vamwe votyali vaundapesile etyi ankho vena pala okukuatesako Jesus nono apostolu mbae.—Lucas 8:1-3.

Tyilinge ovahona, tyilinge vana vahepa, aveho ankho vapondola okuawa etyi vena

9. Kohale, opi ankho kutunda oviawa?

9 Oviawa ovio ankho vilingwa mononkhalelo mbelikalaila. Ova Isilayeli valingile oviwa pala okutunga ekaka lia Huku, vaavele ovipuka vatundile navio ko Egitu. (Êxodo 3:21, 22; 35:22-24) Kotyita tyo tete, Ovakristau vamwe valandesile ovipuka ankho vena, ngetyi onohika ine onondyuo iya onombongo mbatyo avembuavela ono apostolu. Ono apostolu vaundapesile onombongo ombo opo vakuateseko ovakuatate no nomphange muetyi ankho vesukisa. (Atos 4:34, 35) Ovakristau vamwe ankho apeho vapaka nawa ovipuka vena opo vakuateseko ovilinga via Huku. (1 Coríntios 16:2) Tyilinge ovahona, tyilinge vana vahepa, aveho ankho vapondola okuava etyi vena.—Lucas 21:1-4.

OÑGENI ONTHWE HONO TULINGA OVIAWA VIETU?

10, 11. (a) Oñgeni tupondola okuhetekela ovaumbili va Jeova vo kohale ankho vena otyali? (b) Oñgeni ove ulitehelela konthele yokukuatesako ovilinga Viouhamba?

10 Hono, onthwe tupondola okuitwa opo tulinge oviwa pala otyipuka tyimwe tyesukisa. Mongeleka, hamwe ewaneno lienyi lihanda okuviukisa Ondyuo yenyi Yomaliongiyo ine okutunga omphe. Hamwe Ombetele yenyi yesukisa okuviukiswa vali nawa. Ine hamwe tupondola okukongwa opo tuave onombongo pala okukuatesako okuonganeka otyonge tyetu. Ine hamwe ovakuatate vetu kotyilongo otyikuavo vatumbukilwa notyiponga iya vesukisa okukuatesuako. Tupu, oviawa vietu vikuatesako onomisionaliu, novakokoli-ndyila vavilapo, novatalelipo vomawaneno, na vana vaundapa mono Mbetele mouye auho. Ewaneno liove hamwe tupu lituma onombongo pala okukuatesako okutunga Onondyuo Mbovionge, no Nondyuo Mbomaliongiyo pala ovakuatate kovilongo ovikuavo.

11 Atuho tupondola okuava etyi tuna opo tukuateseko ovilinga vikahi nokulingwa neongano lia Jeova mononthiki mbuno mbonthyulilo. Ovanthu ovanyingi valinga oviawa, mahi avehetyipopi. Tyina tupaka onombongo moukasa ukahi Mondyuo Yomaliongiyo ine tyina tulinga oviwa vietu mo site jw.org, ngotyo vakuetu kamavanoñgonoka etyi tuava. Mahi inkha ulitehelela okuti oviawa viove kavihi? Tyotyili eongano pamwe litambula vali oviawa vihehi tyipona ovinyingi. Alo umwe ovakuatate vahepa unene vahetekela ongeleka yo Vakristau voko Masedonia. Ovakuatate ovo ankho “vahepa unene,” mahi vaitile unene opo vaave etyi ankho vena iya avetyilingi nomutima auho.—2 Coríntios 8:1-4.

12. Oñgeni eongano lia Jeova lilinga atyiho opo liundapese nawa oviawa?

12 Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova vaundapesa nawa onombongo mbuawa. (Mateus 24:45) Velikuambela opo valinge omatokolo omawa iya avelipakelamo oñgeni mavaundapesa onombongo ombo. (Lucas 14:28) Kohale, ovalume vekolelo ankho vena otyilinga tyokuyunga onombongo, ankho vembuundapesa vala movilinga via Jeova. Mongeleka, Esdra wakondokele ko Jerusalei novipuka ovinyingi viawa no hamba yo Persia, okukutikinyamo oolu, nopalata, novipuka ovikuavo hono vituuka onomiliau 100 mbo nondolale. Esdra ankho utala oviawa ovio ngatyina viatunda ku Jeova. Ngotyo, waavela onondonga mboñgeni ankho vina okutyindwa tyina ankho valambela movilongo muna onongangala. (Esdras 8:24-34) Etyi palamba omanima omanyingi, apostolu Paulu waitile onombongo kovakuatate opo mbukakuateseko ovakuatate mo Judeia. Ankho Paulu uhanda okukala nonthumbi yokuti vana vaundapesa onombongo, vetyilinga “noukuatyili, hakomaiho a Jeova vala, mahi nokomaiho ovanthu.” (Tanga 2 Coríntios 8:18-21.) Hono, eongano lietu lihetekela Esdra na Paulu iya liundapesa nawa oviawa.

Ondyuo Yomaliongiyo ikahi nokutungwa; otyonge tyovilongo ovinyingi tyikahi nokulingilwa mokambu yokusanena ombola

Oviawa ulinga vikuatesako ovilinga vietu mouye auho (Tala pono palagrafu 14-16)

13. Omokonda yatyi eongano lia Jeova lialinga omapiluluko amwe?

13 Ombunga ipondola okulinga omapiluluko monkhalelo vaundapesa onombongo opo evi valanda vihalambe ponombongo vena. Ine vapondola okutala ononkhalelo mbokupepukisa omuenyo wavo opo vaundape vali unene movilinga via Jeova. Neongano lia Jeova ongotyo lilinga. Mononthiki mbokualamba, ankho tuahambukwa unene mokonda yovipuka ovinyingi ovipe ankho mavilingwa, mahi ankho tukahi nokumana onombongo mbulamba puombu tutambula moviawa. Ngotyo, ngetyi tyilinga ombunga, eongano liovola ononkhalelo mbukahi nawa opo lihamane onombongo ononyingi iya nokupepukisa ovilinga opo liundapese nawa oviawa vikahi nokulingwa nomutima auho.

OUWA UTUNDILILA KOVIAWA VIENYI

14-16. (a) Oñgeni oviawa viove viundapeswa? (b) Oñgeni ovipuka ovio vihole okukukuatesako?

14 Ovanthu ovanyingi vekahi motyili omanima omanyingi, vapopia okuti eongano likahi nokutuavela vali ovipuka ovinyingi tyipona kohale. Onthwe pahe tuna o jw.org no JW Broadcasting. Tuna Ombimbiliya Tradução do Novo Mundo da Bíblia Sagrada momalaka omanyingi vali tyipona kohale. Mo 2014/2015, otyonge tyono nonthiki ononthatu Tyovilongo Ovinyingi tyina osapi yati: “Ovolei Tete Ouhamba wa Huku!” tyalingililwe momapunda-umbo ena 14, monomphangu mbokusanena ombola ononene vali mouye auho. Aveho valipo vahambukilwe unene!

15 Ovanyingi vapopia okuti vapandula unene oviawa eongano lia Jeova likahi nokuveavela. Mongeleka, ovalinepi vamwe vekahi nokuundapa ko Asia, vahoneka okuti: “Onthwe tuiivisa mepunda-umbo etutu. Mokonda yotyo, pamwe tulitehelela okuti tuike iya tulimbwa oñgeni ovilinga via Jeova ovinene. Mahi tyina tutala o JW Broadcasting, tuhinangela okuti onthwe tuna ovakuatate vetu ouye auho. Ovakuatate vetu no nomphange mepunda-umbo tuundapa, vahambukwa unene tyina vatala o JW Broadcasting. Ovakuatate ovo apeho vapopia okuti tyina vamana okutala o JW Broadcasting velitehelela okuti veli vali popepi no Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Pahe vena vali ehambu enene liokulinga onthele yeongano lia Jeova.”

16 Mouye auho, muna Onondyuo Mbomaliongiyo mbulamba po 2.500 mbesukisa okutungwa ine okuviukiswa. Ovakuatate vomewaneno limwe ko Honduras vapopia okuti ankho okukala Nondyuo Yomaliongiyo ankho tyikahi ngo ndyoi, mahi pahe otyili. Vahoneka okuti: “Tuahambukwa unene mokonda yokulinga onthele yombunga ya Jeova nokukala novakuatate vetu ouye auho.” Ovakuavo velitehelela ngotyo etyi vatambula Ombimbiliya nomikanda omikuavo melaka liavo muene, tyina ovakuatate no nomphange vevekuatesako poviponga, natyina vatala ouwa utundilila pokuundapa movilinga viokuivisa apa pakuata ovanthu ovanyingi ine okuava oumbangi mounyingi mo telitoliu yavo.

17. Oñgeni tutyii okuti Jeova ukahi nokukuatesako eongano liae hono?

17 Ovanthu ovanyingi vehe Nombangi mba Jeova kavanoñgonoka oñgeni tuundapesa onombongo mbuawa novanthu votyali. Omuhona umwe watalelapo imwe pono mbetele mbetu mbokulinga omikanda. Ahuvu unene mokonda ovilinga ovio vikahi nokulingwa novanthu veliava, tupu vilingwa no nombongo mbaawa novanthu votyali iya ahuvu vali unene mokonda katulingi ovipuka opo tukale no nombongo. Wapopia okuti etyi tulinga katyivilwa okulingwa. Otyo otyili! Onthwe tutyii okuti tutyivila vala okulinga ovipuka ovio mokonda Jeova utukuatesako.—Jó 42:2.

TUYAMBWA TYINA TUKONDOLELA JEOVA

18. (a) Oñgeni tuyambwa tyina tulinga oviawa pala okukuatesako ovilinga Viouhamba? (b) Oñgeni tupondola okulongesa ovana vetu novanthu ovape motyili okulinga ngotyo?

18 Jeova utuavela omphitilo yokukuatesako ovilinga ovinene Viouhamba wae. Inkha tutyilinga, Jeova wapopia okuti metuyambe. (Malaquias 3:10) Jeova walaa okuti inkha tukala notyali matukala novipuka tuesukisa. (Tanga Provérbios 11:24, 25.) Tupu, wetupopila okuti matukala nehambu tyina tuava, mokonda “okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” (Atos 20:35) Muetyi tupopia netyi tulinga, tupondola okulongesa ovana vetu novanthu ovape motyili oñgeni vapondola okulinga oviawa, opo navo vayambwe na Jeova.

19. Onthele ei yekuavela ondundo yokulinga-tyi?

19 Ovipuka aviho tuna viatunda ku Jeova. Tyina tuava, tukahi nokumukondolela etyi etuavela iya tulekesa okuti tumuhole nokupanda ovipuka aviho etulingila. (1 Crônicas 29:17) Puetyi ova Isilayeli ankho valinga oviawa pala okutunga ondyuo ya Huku, “vakalele nehambu enene liokuava, mokonda valingile oviawa ku Jeova nomutima auho.” (1 Crônicas 29:9) Nonthwe tutualeko okukala nehambu putyina tukondolela Jeova ovipuka etuavela-le.

ONONDAKA MBAHANGUNUNWA

  • Tyina tulinga oviawa pala okukuatesako ovilinga vikahi nokulingwa neongano lia Jeova, ngotyo tukahi nokumukondolela. Ovipuka aviho tuna viatunda ku Jeova, ngotyo tyina tulinga oviawa tukahi nokumukondolela etyi etuavela iya tulekesa okuti tumuhole.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma