Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w18 Hitandyila pp. 3-8
  • Hetekela Ekolelo Notyituwa Tyokutavela tya Noe na Daniele na Job

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Hetekela Ekolelo Notyituwa Tyokutavela tya Noe na Daniele na Job
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • NOE WALI OMUKUATYILI, TUPU ANKHO UTAVELA MOKUEENDA KUOMANIMA ALAMBA PO 900!
  • DANIELE WAKALELE NEKOLELO TUPU ANKHO UTAVELA, NAMPHILA ANKHO AKALA MEPUNDA-UMBO MULINGWA OVIVI
  • JOB ANKHO UNA EKOLELO TUPU ANKHO UTAVELA, TYILINGE ETYI ANKHO ENA OMALUMONO NETYI AHEPA
  • JEOVA “MEKUPAMEKA”
  • Okuti Ove Wii Nawa Jeova nga Noe na Daniele na Job?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Noe “Waendele na Huku Yotyotyili
    Hetekela Ekolelo Liavo
  • Huku Wapandele Noe Mokonda Yatyi Otyo Tyitulongesa Tyi?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2008
  • Lilongesila ku Ndaniyele
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2023
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
w18 Hitandyila pp. 3-8
Daniele nomapanga ae etatu vaanyene okulia ovikulia vio hamba

Hetekela Ekolelo Notyituwa Tyokutavela tya Noe na Daniele na Job

“Noe, na Daniele na Job . . . ñgeno veliyovola ovo muene mokonda youviuki wavo.” — EZEQUIEL 14:14.

OVIIMBO: 89, 119

OMONONKHALELO PATYI OVE UHANDA OKUHETEKELA EKOLELO LIA . . .

  • Noe?

  • Daniele

  • Job?

1, 2. (a) Omokonda yatyi okulilongesa ongeleka ya Noe, na Daniele na Job tyitupameka? (b) Ovitateka patyi Ezekiele ankho ekahi nokulambela etyi ahoneka onondaka mbuvasiwa mu Ezequiel 14:14?

OKUTI ukahi nokulambela movitateka ngetyi okuvela, nokuhena ombongo iya nokumoneswa ononkhumbi? Okuti pamwe tyikupuiya okukala nehambu movilinga via Jeova? Inkha ulitehelela ngotyo, okulilongesa nawa ongeleka ya Noe, no ya Daniele iya no ya Job tyipondola okukupameka. Ovalume ovo ankho navo ovakuankhali iya navo ankho vena ovitateka ngevi onthue tukala navio hono. Ovikando vimwe, alo umwe omuenyo wavo wakalele motyiponga. Mahi vatuaileko okukala ovakuatyili ku Jeova iya evetale ngatyina onongeleka onongwa mbovanthu vena ekolelo tupu vetavela.—Tanga Ezequiel 14:12-14.

2 Ezekiele wahonekela onondaka muapolwa osapi yetu, mo Mbambilonia menima 612 P.K.E.a (Tala onondaka pokatoi.) (Ezequiel 1:1; 8:1) Ankho kuakamba vala katutu opo o Jerusalei ihanyue-po mo 607. Mo Jerusalei ankho muna vala ovanthu vehehi vena ekolelo mu Jeova tupu vetavela nga Noe, na Daniele, na Job iya ovanthu ovo vahupile. (Ezequiel 9:1-5) Vamwe povanthu ovo o Jeremia na Baruke na Ebede-Meleke nova Rekabita.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

3 Tyelifwa notyo, ovanthu mavakahupa tyina ouye uno wamahanyuako, ovo vana Jeova atala okuti ovaviuki ngetyi tyali Noe, na Daniele na Job. (Apocalipse 7:9, 14) Ngotyo, matulilongesa omokonda yatyi Jeova atalele ovalume ovo vetatu ngo nongeleka mbovanthu valingile ovipuka oviwa komaiho ae. Matulilongesa (1) ovitateka kese umwe povanthu ovo akalele navio iya (2) oñgeni tupondola okuhetekela ekolelo liavo notyituwa tyokutavela vakalele natyo.

NOE WALI OMUKUATYILI, TUPU ANKHO UTAVELA MOKUEENDA KUOMANIMA ALAMBA PO 900!

4, 5. Ovitateka patyi Noe ankho ena, iya oityi tyituhuvisa konthele yae?

4 Ovitateka patyi Noe akalele navio? Pomuvo wa Enoke, ovanthu ankho valinga-le ovipuka ovivi. Ovanthu ovo ankho vapopia “ovipuka vietesa omatuenyonga” konthele ya Jeova. (Judas 14, 15) Ovivi mouye avihimbika okuvilapo vali unene. Pomuvo wa Noe, “ohi ankho yeyula oungangala.” Onoandyu onondingavivi ambuya pano pohi, ambulityitula ovanthu iya ambunepe ovakai. Ovana vambo ankho ovakalavi tupu onondingavivi. (Gênesis 6:2-4, 11, 12) Mahi ovanthu aveho ankho vetyii okuti Noe welikalela unene. Ombimbiliya ipopia okuti “Noe ankho wapandua na Jeova.” Tyelikalela novanthu ovo, Noe ankho ulinga etyi tyaviuka. “Noe waendele na Huku yotyotyili.”—Gênesis 6:8, 9.

5 Oityi onondaka ombo mbutulongesa konthele ya Noe? Tete, soka omanima eñgapi Noe aumbilile Jeova noukuatyili mouye una wovivi etyi Ombila Onene iheneye. Noe kaumbilile vala Jeova omanima 70 ine 80, mahi omanima alamba po 600! (Gênesis 7:11) Vali, hinangela okuti Noe ankho utupu ewaneno pala okumukuatesako nokumupameka ngonthue hono. Tyafuile alo umwe ovakulu vae nonomphange mbae kavemukuatesile-ko.b—Tala onondaka pokatoi.

6. Oñgeni Noe alekesile okuti wakola omutima?

6 Noe ankho kasoko okuti okulinga vala ovipuka oviwa tyatuuka. Ankho upopila vakuavo konthele yekolelo liae mu Jeova. Ombimbiliya ipopia okuti Noe ankho “omuivisi wouviuki.” (2 Pedro 2:5) Apostolu Paulu wapopia konthele ya Noe okuti: “Mokonda yekolelo olio, wahitisile ouye.” (Hebreus 11:7) Ovanthu ankho vemuyola tupu ankho vaovola okumutalameka. Tyafuile vahetekelele okumulinga otyipuka tyimwe otyivi. Mahi Noe katilile owoma ovanthu. (Provérbios 29:25) Mahi mokonda ankho una ekolelo, Jeova emukuatesako okukala nomutima wakola. Tupu, hono ukuatesako ovaumbili vae vekolelo okukala nomutima wakola nga Noe.

7. Ovitateka patyi Noe akalele navio etyi ankho atunga owato?

7 Noe ankho omukuatyili-ale ku Jeova omanima 500 etyi Jeova emupopila opo atunge owato. Owato oo ankho opala okuhupisa ovanthu novinyama vimwe tyina Ombila Onene yameya. (Gênesis 5:32; 6:14) Tyafuile ku Noe, okutunga owato ankho tyimoneka ngoti tyalema unene. Tupu, Noe ankho utyii okuti ovanthu mavavilipo vali okumulinga omukuele iya nokulinga ovipuka vipondola okueeta ovitateka momuenyo wae. Mahi mokonda Noe ankho una ekolelo, etavela ku Jeova. “Alingi umwe ngotyo.”—Gênesis 6:22.

8. Oñgeni Noe ayumbile onthumbi mu Jeova konthele yokutekula ombunga?

8 Noe wakalele notyitateka otyikuavo. Ankho una okutekula nawa omukai wae no vana vae. Etyi Ombila Onene iheneye, ovanthu ankho vena okulima unene opo vamone okulia, iya Noe otyo alingile. (Gênesis 5:28, 29) No ngotyo, kayekele omasuka-suka ombunga akale otyipuka tyakolela vali. Okuumbila Jeova ankho otyipuka tyakolela vali kwe. Namphila Noe ankho amanena vali unene omuvo wae mokutunga owato momanima 40 ine 50, mahi watuaileko okupaka Jeova pomphangu yotete momuenyo wae. Watuaileko okulinga ngotyo momanima 350 konyima Yombila Onene. (Gênesis 9:28) Noe wali ongeleka ongwa yekolelo nokukala notyiwa tyokutavela!

9, 10. (a) Oñgeni tupondola okuhetekela ekolelo notyituwa tyokutavela tya Noe? (b) Inkha watokola okutavela ovitumino via Huku, upondola okukala nonthumbi patyi?

9 Oñgeni tupondola okuhetekela ekolelo notyitwa tyokutavela tya Noe? Onthue tulinga ngotyo tyina tuyakulila ovitumino via Jeova konthele yotyiwa notyivi, na tyina tuhalingi onthele youye wa Satanasi, tupu na tyina tupaka Jeova pomphangu yo tete momuenyo wetu. (Mateus 6:33; João 15:19) Ovanthu vomouye kavetuhande mokonda yotyo. Mongeleka, mokonda tuatokola okutavela ovitumino via Huku konthele yotyihola notyinepo ovanthu vapondola okutupopia omapita mo televisau no molaliu. (Tanga Malaquias 3:17, 18.) Nga Noe, onthue tutupu owoma wovanthu. Tuna owoma na Jeova, tyihangununa okuti tuna onthilo nae iya katuhande okulinga natyike tyimunumanesa. Tutyii okuti oe vala upondola okutuavela omuenyo uhapu.—Lucas 12:4, 5.

10 Lipula okuti: ‘Okuti mandyitualako okulinga etyi tyaviuka komaiho a Jeova alo umwe tyina ovanthu vandinga omukuele ine vamphopia omapita? Okuti ndyina onthumbi yokuti Jeova maavela ombunga yange etyi yesukisa alo umwe inkha omuenyo kawapepukile?’ Inkha uyumba onthumbi mu Jeova iya umutavela ngetyi Noe alingile, upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova mekutekula.—Filipenses 4:6, 7.

DANIELE WAKALELE NEKOLELO TUPU ANKHO UTAVELA, NAMPHILA ANKHO AKALA MEPUNDA-UMBO MULINGWA OVIVI

11. Ovitateka patyi Daniele nomapanga ae etatu vakalele navio? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

11 Ovitateka patyi Daniele akalele navio? Daniele watuailwe ko Mbambilonia, epunda-umbo ankho mueyula ono huku mbomatutu noumbanda. Ovanthu vomepunda-umbo olio ankho veyele ova Judeu iya ankho vevelinga omukuele kumwe na Huku yavo, Jeova. (Salmo 137:1, 3) Tyotyili, otyo ankho tyaihamene unene ku Daniele noko va Judeu ovakuavo ankho vehole Jeova! Tupu, ovanthu ovanyingi ankho vatala nawa Daniele nomapanga ae etatu Anania na Misaele na Azalia mokonda ankho vekahi nokulongeswa opo vaundapele ohamba yo Mbambilonia. Ovanthu ankho vakevela ovakuendye ovo valie ovikulia vio hamba ankho muahonyekwa ovipuka ovanthu va Jeova ankho vahapondola okulia. Mahi Daniele watokolele “okuhelisilisa novikulia viohamba.”—Daniel 1:5-8, 14-17.

12. (a) Daniele ankho omunthu patyi? (b) Oñgeni Jeova ankho atala Daniele?

12 Daniele wali notyitateka otyikuavo, ponthyimbi ankho tyimoneka ngoti hatyitateka. Mokonda ankho ulinga nawa ovilinga viae, ohamba aimuavela ovilinga viakolela. (Daniel 1:19, 20) No ngotyo, Daniele kakalele nomalityindailo nokusoka okuti etyi apopia otyo vala tyaviuka. Watuaileko nomutima weliola tupu ankho wapola pokati. Apeho ankho upopia okuti o Jeova umukuatesako. (Daniel 2:30) Soka kuetyi: Jeova wapopia Daniele kumwe na Noe na Job ngongeleka ongwa ina okulandulwa. Pomuvo opo, Noe na Job ankho vaumbilile-ale Jeova noukuatyili iya ankho vankhia-le, mahi Daniele ankho nkhele omukuendye vala. Jeova tyotyili ankho uyumba onthumbi mu Daniele! Etyi Jeova apopia otyili, mokonda Daniele watuaileko nekolelo notyituwa tyokutavela omuenyo wae auho. Etyi Daniele ankho ena omanima 100, oandyu ya Huku aimupopila nokankhenda okuti: “Ove Daniele, mulume wapandua unene.”—Daniel 10:11.

13. Tyafuile omokonda yatyi Jeova akuatesileko Daniele okukala notyilinga tyimwe tyakolela?

13 Nekuateso lia Jeova, Daniele akala omuundapi wakolela unene Moutumini wo Mbambilonia iya konyima aundapa moutumini wo Medo-Persia. (Daniel 1:21; 6:1, 2) Hamwe Jeova ankho uhanda Daniele akale notyilinga otyo tyakolela opo akuateseko ovanthu vae ngetyi alingile Jose ko Egitu na Ester na Mordecai moutumini wo Persia.c (Tala onondaka pokatoi.) (Daniel 2:48) Soka vala oñgeni Ezekiele nova Judeu ovakuavo vakalele etyi vamona okuti Jeova ankho ukahi nokuundapesa Daniele opo evekuateseko. Tyotyili, otyo tyevepamekele unene!

Omukuendye umwe Ombangi ya Jeova ukahi nokulingwa omukuele kosikola mokonda yokulikuembela opo alie

Onthue tupandwa na Jeova tyina tutualako noukuatyili kwe (Tala ono palagrafu 14, 15)

14, 15. (a) Oñgeni onkhalelo yetu yelifwa noya Daniele? (b) Oityi ovohe hono vapondola okulilongesila ko vo tate ya Daniele?

14 Oñgeni tupondola okuhetekela ekolelo notyitwa tyokutavela tya Daniele? Mouye hono tukahi mueyula oundalelapo no nongeleya mbo matutu. Ovanthu vahongiliyua no Mbambilonia Onene ei Ombimbiliya iihana okuti “eumbo liovilulu.” (Apocalipse 18:2) Mahi onthue tukahi ngo nongendi mouye uno. Moluotyo, ovanthu vapondola okutala okuti tuelikalela unene iya avahimbika okutulinga omukuele. (Marcos 13:13) Nga Daniele, tukalei omapanga a Huku yetu, Jeova. Inkha tuliola omutima atuyumbu onthumbi mwe iya atumutavela, nonthue matukala ovanthu vapandwa na Jeova.—Ageu 2:7.

15 Ovohe vapondola okulilongesa otyipuka tyakolela unene ko vo tate ya Daniele. Etyi Daniele omona mo Juda, ankho uvasiwa pokati kovanthu ovanyingi valinga ovipuka ovivi. Mahi ngwe ankho uhole unene Jeova. Okuti hamwe ohole oyo yeya vala aike? Au. Ovotate yae vemulongesile unene konthele ya Jeova. (Provérbios 22:6) Enyina lia Daniele, lihangununa okuti “Huku Omukoyesi Wange.” Enyina olio lilekesa okuti vo tate yae ankho vehole Jeova. (Daniel 1:6, okatoi) Ngotyo, vohe pwei-elundo tyina mulongesa ovana venyi konthele ya Jeova. Muhayekeiko, tualeiko okulinga ononkhono. (Efésios 6:4) Likuambelei navo. Veitileiko momalikuambelo enyi. Lingei atyiho muvila opo muvelongese okukala nohole netyi Jeova apopia okuti otyo tyaviuka, iya Jeova memuyambe.—Salmo 37:5.

JOB ANKHO UNA EKOLELO TUPU ANKHO UTAVELA, TYILINGE ETYI ANKHO ENA OMALUMONO NETYI AHEPA

16, 17. Ovitateka patyi Job akalele navio?

16 Ovitateka patyi Job akalele navio? Onkhalelo yomuenyo wa Job yapilulukile unene. Potete, Job ankho “omuhona vali kovanthu aveho vo Koutundilo.” (Jó 1:3) Ankho wamona unene iya ovanthu ovanyingi vemwii, ankho vena unene onthilo nae. (Jó 29:7-16) No ngotyo, Job ankho kasoko okuti wakolela vali ku vakuavo ine okulitehelela okuti kesukisile ekuateso lia Huku. Onthue tutyii mokonda Jeova wemuihana okuti ‘omuumbili wange’ iya apopi konthele yae okuti: “Oe omunthu omuviuki, wokuna onthilo na Huku iya nokuhalingi ovivi.”—Jó 1:8.

17 Mahi, liwa-liwa omuenyo wa Job aupiluluka unene. Ovipuka ankho ena avivombo iya akala tyehulilwa alo umwe ahande ñgeno unkhia. Hono, onthue tutyii okuti o Satanasi waetelele ovitateka ovio Job. Satanasi wapopia okuti Job uumbila vala Jeova mokonda yovipuka oviwa emuavela. (Tanga Jó 1:9, 10.) Nonondaka ombo, Satanasi watendeleya Jeova iya Jeova ehetyiyeke vala ngotyo. Oñgeni Jeova alekesa okuti etyi Satanasi apopia omatutu? Waavela Job omphitilo yokulekesa oukuatyili wae ku Huku nokulekesa okuti umuumbila nohole.

18. (a) Oityi tyikuhuvisa konthele ya Job? (b) Oityi tulilongesila konkhalelo Jeova akuatesako Job?

18 Satanasi wamonesile Job ononkhumbi ovikando ovinyingi iya wetyilingile monkhalelo Job ankho asoka okuti o Huku ukahi nokumuetela-mbo. (Jó 1:13-21) Ovalume vetatu omapanga a Job avapopi ovipuka ovivi konthele yae. Vapopia okuti Job ankho ondingavivi iya moluotyo Huku ukahi nokumuhitisa. (Jó 2:11; 22:1, 5-10) Movipuka ovio aviho, Job watuaileko okukala omukuatyili ku Jeova. Tyotyili, ovikando vimwe Job wapopile ovipuka vihekahi nawa. (Jó 6:1-3) Mahi Jeova ankho wanoñgonoka okuti Job wapopia ovipuka ovio mokonda ankho waihamenwa tupu ankho wehulilwa. Jeova wamona okuti Job nalumwe emuyekelepo, namphila Satanasi emumonesa ononkhumbi ovikando ovinyingi. Etyi ovitateka ovio viapwa, kovipuka Job ankho ena emuyawisilako vali iya akala vali nomueyo momanina 140. (Tiago 5:11) Mokueenda kuomuvo oo, Job atualako okuumbila Jeova nomutima auho. Oñgeni tutyii? Omokonda Ezequiel 14:14, o testu yosapi, yahonekwa etyi palamba omanima omanyingi konyima yononkhia mba Job.

19, 20. (a) Oñgeni tupondola okuhetekela ekolelo lia Job notyituwa tyae tyokutavela? (b) Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna okankhenda nga Jeova?

19 Oñgeni tupondola okuhetekela ekolelo notyitwa tyokutavela tya Job? Katyesukisile ovitateka patyi tupondola okukala navio, apeho tuhanda okulekesa okuti Jeova wakolela vali momuenyo wetu. Tuhanda okuyumba onthumbi mwe, nokumutavela nomutima wetu auho. Tyotyili, tuna vali omahunga omanyingi pala okutyilinga tyipona Job. Soka kuetyi: Hono, twii ovipuka ovinyingi konthele ya Satanasi nomaliva ae. (2 Coríntios 2:11) Mokonda tuna Ombimbiliya, haunene omukanda wa Job, onthue tuanoñgonoka omokonda yatyi Jeova ayekelako ovipuka ovivi. Eulo lia Daniele litukuatesako okunoñgonoka okuti Ouhamba wa Huku outumini wotyotyili iya Jesus Kristu omutumini Wouhamba oo. (Daniel 7:13, 14) Tupu, tutyii okuti Ouhamba oo apa katutu maukatumina ouye auho iya maukamanako ononkhumbi ambuho.

20 Ongeleka ya Job itulongesa okukala nokankhenda tyina ovakuatate vetu vekahi nokumona ononkhumbi. Nga Job, ovanthu ovo vapondola okupopia ovipuka vihekahi nawa. (Eclesiastes 7:7) Katupondola okusoka omapita konthele yavo ine okusoka okuti vekahi nokumona ononkhumbi mokonda pena ovipuka ovivi valinga. Mahi tulinga ononkhono mbokunoñgonoka onkhalelo velitehelela. Inkha tulinga ngotyo, matukala nga Tate yetu Jeova, una oluembia nokankhenda.—Salmo 103:8.

JEOVA “MEKUPAMEKA”

21. Oñgeni onondaka mba 1 Pedro 5:10 mbutuhinangelesa etyi tyaendele na Noe na Daniele na Job?

21 Noe na Daniele na Job vakaleleko momuvo welikalela iya tupu ankho vena ovitateka vielikalela. Mahi, aveho vakoleleyile movitateka viavo. Ovitateka valambelele vituhinangelesa onondaka mba apostolu Petulu mbati: “Konyima yokumoneswa katutu ononkhumbi, Huku wokankhenda tuhatokalele . . . mamanuhula okumulongesa. Memukalesa tyitai, memupameka iya emupake komalisesu akola.”—1 Pedro 5:10.

22. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

22 Ovanthu va Huku hono tupu vaimbuka okuti onondaka mbuvasiwa mu 1 Pedro 5:10 mbupopia otyili. Jeova utuavela onthumbi yokuti metukuatesako okukala tyapama. Atuho tuhanda Jeova etupameke tupu tuhanda okutualako tyapama nokukala ovakuatyili kwe. Otyo tuhandela okuhetekela ekolelo notyituwa tyokutavela tya Noe na Daniele na Job. Monthele mailandulako, matulilongesa okuti ovalume ovo vatuaileko noukuatyili ku Jeova mokonda ankho vemwii nawa. Tyotyili, “vanoñgonoka atyiho” Jeova ankho ahanda valinge. (Provérbios 28:5) Nonthue tupondola okulinga ngotyo.

a Ezekiele watuailwe ko Mbambilonia menima 617 P.K.E. Ezekiele wahoneka onondaka mbuvasiwa mu Ezequiel 8:1–19:14 “menima lia pandu” konyima yetyi atualwa mo Mbambilonia mo 612.

b Tate ya Noe, Lameke, ankho una ekolelo mu Huku, mahi wankhia etyi kuakamba omanima etano opo Ombila Onene iye. Inkha me ya Noe nava elikuai navo ankho vena omuenyo etyi Ombila Onene yahimbika, opo navo vaipaelwe nombila.

c Tyafuile otyo Jeova alingile Anania na Misaele na Azalia opo navo vakuateseko ova Judeu.—Daniel 2:49.

ONONDAKA MBAHANGUNUNWA

  • Okuhetekela ekolelo, notyituwa tyokutavela tya Noe na Daniele na Job: Okulinga ononkhono mbokukala nekolelo mu Jeova nokumutavela ngetyi ovalume ovo valingile

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma